Careva džamija (Foča)
Careva džamija, odnosno Sultan Bajezida Valije II. džamija, nalazi se u samom centru Foče, Bosna i Hercegovina. Pripada među tridesetak carskih džamija u Bosni i Hercegovini. Sultan Bajazid II je jedini sultan, po kojem su nazvane dvije džamije u Bosni i Hercegovini. Pored ove džamije druga je u Nevesinju. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1][2]
| Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II. džamija) | |
|---|---|
 Vanjski izgled Careve džamije u Foči | |
  Položaj Careve džamije u Bosni i Hercegovini | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Foča (RS) |
| Geografske koordinate | 43°30′17″N 18°46′35″E / 43.504674°N 18.776397°E |
| Religija | Islam |
| Općina | Foča (RS) |
| Entitet | Republika Srpska |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Dovršeno | 1500/1501. |
| Specifikacije | |
| Dužina | 10,65 m |
| Širina | 19,00 m |
| Munare | 1 |
| Visina munare | 32,00 m |
Lokacija
urediCareva džamija nalazi se u Carevoj mahali, na jednom istaknutom brežuljku zvanom Kavala, na prostoru između rijeka Drine i Ćehotine, a iznad nekadašnjeg srednjovjekovnog otvorenog trga zvanog Pazarište.[1]
Historija
uredi
Evlija Čelebija bio je u Foči 1664. i ostavio je vrijedne podatke o tom mjestu u svom putopisu.
Šeher Foču je osvojio Ebul-Feth sultan Mehmed han godine 1465. (hidžr. 869). Foča se prostire duž obale velike rijeke Drine od istoka prema zapadu. Veliki šeher nalazi se u kotlini na ravnom i prostranom mjestu. Ima 18 mahala i 2166 na sprat tvrdo zidanih kuća. Deset ih je muslimanskih, a osam bugarskih, srpskih i latinskih. Ima sedamnaest islamskih bogomolja. Između svih ističe se džamija sultana Bajezida Velije u staroj čaršiji. To je starinska bogomolja, građena od tvrdog materijala u klasičnom stilu. Ima drveno kube, pokrivena je olovom i ima jednu munaru.
– Evlija Čelebija
Natpis u stihovima na arapskom jeziku isklesan je na kamenoj ploči, veličine 60x90 cm, uzidanoj nad ulazom u džamiju. Natpis je smješten u osam četvrtastih polja. Pismo: lijep dželi-nesh. Tekst natpisa djelomično vokaliziran. Podloga natpisa obojena plavom, a slova običnom crnom bojom. Godina gradnje je 1500/1501.[3] Posljednji put džamija je temeljito popravljana 1926. godine.
Careva džamija u Foči je zapaljena, a munara minirana u aprilu 1992. Obnovljena je 2016. godine.[1]
Opis
urediCareva džamija prema prostorno-tlocrtnom rješenju pripada tipu jednoprostornih džamija sa četverostrešnim krovom i kamenom munarom visokom 32 metra. U Bosni i Hercegovini ovih džamija ima mnogo više nego potkupolnih. Vanjske dimenzija su 10,65 x 19,00 m. Džamija ima otvoreni prostor sofa i zatvoreni centralni molitveni prostor. Izvedena od pritesanog kamena debljine 110 cm sa relativno niskim krovom pokrivenim crijepom, nekada ćeramidom. Mahfil je drvene konstrukcije, mihrab i mimber su kameni, jednoličnog rješenja i bez naročite dekoracije. Portal je rađen u kamenu i dekoriran polihromno obrađenim ornamentima, a iznad vrata je ploča sa natpisom.[1]
Harem uz džamiju
urediUz Carevu džamiju, sa dvije njene strane, nalazi se harem sa brojnim nišanima, ali su to najvećim dijelom spomenici iz novijeg doba, jednostavne obrade i veći dio njih su bez natpisa. Među nišanima sa natpisima je interesantan spomenik Fatime sultanije (princeze) sa natpisom o obnovi njenog nadgrobnog spomenika iz 1826. godine. Pretpostavlja se da je princeza Fatima kći sultana Bajezida II. Narodno predanje kaže da je Fatima sultanija bila udata za nekog Čengića u Foči. Ovaj spomenik 1950. stavljen je pod zaštitu države.[1][3]
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini (str. 23-75), Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1956.
- Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1983.
- Husref Redžić, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Islamska umjetnost, Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd, 1984.
- Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
- Evlija Čelebija, Putopis, Izdavačko preduzeće Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996.
- Mehmed Mujezinović, Sarajevo publishing, Islamska epigrafika u BiH, knjiga II, 1998.
- Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 1999.
- Ekrem Hakkı Ayverdi, Avrupa'da Osmanli Mimari Eserlera Yugoslavya II, 3. kitab, Istanbul, 2000.
Reference
uredi- ^ a b c d e "Careva džamija". KONS.gov.ba. Arhivirano s originala, 15. 2. 2019. Pristupljeno 26. 11. 2017.
- ^ "Foča vraća svoju dušu: Careva džamija ove godine otvara vrata vjernicima". bosnapress.net. Pristupljeno 26. 11. 2017.
- ^ a b Mehmed Mujezinović, Sarajevo publishing, 1998 -Islamska epigrafika u BiH, knjiga II
Vanjski linkovi
uredi
- Službeni sajt Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
- Službeni sajt komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine