Bijelo masno tkivo
Bijelo masno tkivo (BMT) ili bijela mast je jedan od dva tipa masnog tkiva kod sisara. Druga vrsta masnog tkiva je tamno masno tkivo. U zdravih, negojaznih ljudi, bijelo masno tkivo čini čak 20% ukupne tjelesne težine kod muškaraca i 25% tjelesne kod žena. Njegove ćelije sadrže jednu veliku kapljicu masti, koja gura nukleus da se stisne uz tanki obod na periferiji. Imaju receptore za insulin, spolne hormone, norepinefrine i glukokortikoide.[1][2][3][4][5]
Bijelo masno tkivo | |
---|---|
Detalji | |
Identifikatori | |
Latinski | 'Textus adiposus albus' |
MeSH | D052436 |
TH | TH {{{2}}}.html HH2.00.03.4.00002 .{{{2}}}.{{{3}}} |
FMA | 20117 |
Anatomska terminologija |
Bijelo masno tkivo se koristi za skladištenje energije. Po izlasku insulina iz pankreasa, njegovi receptori u bijelim masnim ćelijama izazvaju kaskadu defosforilacije koja dovodi do inaktivacije lipaze koja je osjetljiva na hormone. Ranije se mislilo da je po izlasku glukagona iz pankreasa, njegovi receptori uzrokuju kaskadu fosforilacije koja aktivira te lipaze, izazivajući razgradnju pohranjenih masnoća do masnih kiselina, koji ih iznose u krv i vežu za albumin i glicerol, koji u krv ulaze slobodno. Tu danas zapravo nema dokaza da glukagon ima bilo kakav uticaj na bijelo masno tkivo.[6] Za glukagon se sada misli da je isključivo u jetri kao okidač glikogenolize i glukoge neogeneze.[7] Okidači za ovaj proces u bijelom masnom tkivu su, kako se sada smatra, adrenokortikotropni hormon (ACTH), adrenalin i noradrenalin. Masne kiseline ulaze u mišiće i srčano tkivo kao izvor goriva, a glicerol ide u jetru za glukoneogenezu.
Bijelo masno tkivo djeluje i kao toplotni izolator, pomažući u održavanju tjelesne temperature.
Hormon leptin se prvenstveno proizvodi u adipocitima bijelog masnog tkiva, gdje se proizvodi još jedan hormon, asprosin.
Nalazi se po cijelom tijelu osim u vjeđama, penisu, mošnjama i čitavoj uški osim u resici.
- Glavna obilježja bijelog masnog tkiva[8]
Struktura | Obilježja |
Ćelije |
|
Masne kiseline |
|
Hilomikroni |
|
Lipoproteini vrlo male gustoće |
|
Hilomikroni i VLDL |
|
Histogeneza |
|
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Gravholt, C H. "Physiological levels of glucagon do not influence lipolysis in abdominal adipose tissue as assessed by microdialysis".
- ^ Lawrence, A. M. (1969). "Glucagon". Annual Review of Medicine. 20: 207–222. doi:10.1146/annurev.me.20.020169.001231. PMID 4893399.
- ^ Akin C, Valent P, Metcalfe DD (2010). "Mast cell activation syndrome: Proposed diagnostic criteria". J. Allergy Clin. Immunol. 126 (6): 1099–104.e4. doi:10.1016/j.jaci.2010.08.035. PMC 3753019. PMID 21035176.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)