Leptin (grč. λεπτός - leptos = tanak) je proteinski hormon sa 16 kDa. Učestvuje u regulaciji unosa i potrošnje energije, putem uvećavanja apetita i metabolizma. To je jedan od najvažnijih hormona adipoznog porijekla.[5] Gen Ob(Lep) (latinskiobese - gojazan) kod čovjeka je na hromosomu 7.[6]

Leptin
Dostupne strukture
PDBPretraga ortologa: PDBe RCSB
Spisak PDB ID kodova

1AX8

Identifikatori
AliasiLEP
Vanjski ID-jeviOMIM: 164160 MGI: 104663 HomoloGene: 193 GeneCards: LEP
Lokacija gena (čovjek)
Hromosom 7 (čovjek)
Hrom.Hromosom 7 (čovjek)[1]
Hromosom 7 (čovjek)
Genomska lokacija za Leptin
Genomska lokacija za Leptin
Bend7q32.1Početak128,241,278 bp[1]
Kraj128,257,629 bp[1]
Lokacija gena (miš)
Hromosom 6 (miš)
Hrom.Hromosom 6 (miš)[2]
Hromosom 6 (miš)
Genomska lokacija za Leptin
Genomska lokacija za Leptin
Bend6 A3.3|6 12.3 cMPočetak29,060,219 bp[2]
Kraj29,073,876 bp[2]
Obrazac RNK ekspresije
Više referentnih podataka o ekspresiji
Ontologija gena
Molekularna funkcija hormone activity
peptide hormone receptor binding
signaling receptor binding
Ćelijska komponenta citoplazma
extracellular region
Vanćelijsko
Biološki proces regulation of protein phosphorylation
response to dietary excess
cellular response to retinoic acid
positive regulation of developmental growth
negative regulation of glucagon secretion
Placentacija
cardiac muscle hypertrophy
regulation of angiogenesis
prostaglandin secretion
regulation of intestinal cholesterol absorption
T cell differentiation
positive regulation of reactive oxygen species metabolic process
central nervous system neuron development
Jednodnevni biološki ritam
positive regulation of ion transport
Angiogeneza
glucose metabolic process
positive regulation of peroxisome proliferator activated receptor signaling pathway
positive regulation of hepatic stellate cell activation
regulation of endothelial cell proliferation
intestinal absorption
response to ethanol
negative regulation of autophagy
positive regulation of p38MAPK cascade
positive regulation of protein kinase B signaling
negative regulation of metabolic process
negative regulation of vasoconstriction
glucose homeostasis
regulation of insulin secretion
regulation of steroid biosynthetic process
insulin secretion
regulation of natural killer cell activation
regulation of fat cell differentiation
response to vitamin E
response to nutrient levels
bone mineralization involved in bone maturation
positive regulation of T cell proliferation
positive regulation of protein import into nucleus
regulation of brown fat cell differentiation
fatty acid beta-oxidation
regulation of metabolic process
hormone metabolic process
positive regulation of MAPK cascade
positive regulation of TOR signaling
cellular response to L-ascorbic acid
ovulation from ovarian follicle
activation of protein kinase C activity
spolno razmnožavanje
negative regulation of cartilage development
response to nutrient
negative regulation of glutamine transport
leptin-mediated signaling pathway
bile acid metabolic process
female pregnancy
negative regulation of apoptotic process
cholesterol metabolic process
positive regulation of follicle-stimulating hormone secretion
GO:1901227 negative regulation of transcription by RNA polymerase II
negative regulation of appetite
regulation of protein localization to nucleus
regulation of blood pressure
negative regulation of glucose import
leukocyte tethering or rolling
negative regulation of lipid storage
adipose tissue development
GO:1903106 positive regulation of insulin receptor signaling pathway
bone growth
positive regulation of receptor signaling pathway via JAK-STAT
glycerol biosynthetic process
positive regulation of luteinizing hormone secretion
fatty acid catabolic process
regulation of gluconeogenesis
response to estradiol
GO:0007243 intracellular signal transduction
adult feeding behavior
response to hypoxia
regulation of natural killer cell proliferation
eating behavior
GO:0032737 positive regulation of cytokine production
regulation of cytokine production involved in inflammatory response
regulation of nitric-oxide synthase activity
response to activity
cellular response to leptin stimulus
regulation of cell cycle
regulation of natural killer cell mediated cytotoxicity
positive regulation of fat cell apoptotic process
positive regulation of cell population proliferation
regulation of lipoprotein lipid oxidation
positive regulation of phosphatidylinositol 3-kinase signaling
GO:0072468 Transdukcija signala
regulation of bone remodeling
lipid metabolism
negative regulation of appetite by leptin-mediated signaling pathway
interleukin-12 production
positive regulation of tumor necrosis factor production
interleukin-6 production
response to insulin
tyrosine phosphorylation of STAT protein
Fagocitoza
energy reserve metabolic process
positive regulation of tyrosine phosphorylation of STAT protein
regulation of signaling receptor activity
determination of adult lifespan
regulation of lipid biosynthetic process
positive regulation of cold-induced thermogenesis
aorta development
GO:0048552 regulation of catalytic activity
elastin metabolic process
Izvori:Amigo / QuickGO
Ortolozi
VrsteČovjekMiš
Entrez
Ensembl
UniProt
RefSeq (mRNK)

NM_000230

NM_008493

RefSeq (bjelančevina)

NP_000221

NP_032519

Lokacija (UCSC)Chr 7: 128.24 – 128.26 MbChr 6: 29.06 – 29.07 Mb
PubMed pretraga[3][4]
Wikipodaci
Pogledaj/uredi – čovjekPogledaj/uredi – miš

Djelovanje

uredi
 
Dva bijela laboratoijska miša, slične veličine ušiju, crnih očiju i ružičastih noseva: lijevi je oko tri puta krupniji od miša normalne veličine, desno. Lijevi je genetički nesposoban za proizvodnju leptina, što uzrokuje gojaznost.

Leptin je odmah nakon otkrića uzročno povezan s gojaznošću pa je pretpostavljeno da bi se njegovom terapijskom primjenom u ljudi mogla liječiti prekomjerna težina. Primjena rekombiniranog leptina u gojaznl+ih osoba međutim doživjela je neuspjeh jer je uticaj leptina na njihovu težinu bio klinički vrlo slab. Otkriveno je tek nekoliko porodica u svijetu s pravim genetičkim nedostatkom leptina, što ih od najranijeg djetinjstva čini ekstremno debelim i samo je kod njih primjena leptina našla svoj izvorni smisao.

Uloga leptina pokazala se, ipak, izrazito složenijom nego što se to u početku činilo. Leptin djeluje kao aferentni signal u jezgrima hipotalamusa u dva smjera: smanjuje aktivnost puteva koji podstiču glad, a stimulira aktivnost putova koji izazivaju sitost. Osim na smanjenje unosa hrane, leptin djeluje i na pojačanu potrošnju energije, utjecajem na simpatički nervni sistem i termogenezu. Prosljeđujući informaciju hipotalamusu o količini energije koja je pohranjena u masnom tkivu, leptin predstavlja dio povratne sprege, koja kontrolira stabilnost ukupnih zaliha energije.Pri gladovanju, nivo leptina opada i neposredno se potiču sveukupni hormonski, metabolički i kognitivni mehanizmi prilagodbe na nedostatak hrane, te dolazi do pojačanja apetita i smanjenja energetske potrošnje. U obrnutom slučaju, pri obilju raspoložive hrane, leptin smanjuje apetit i pojačava energetsku potrošnju. Promjene razine leptina djeluju u pravcu sprečavanja promjene težine u bilo kojem smjeru poput termostata.

Tjelesna težina kao rezultat unosa i potrošnje energije u većine odraslih ljudi godinama vrlo je stabilna. U osoba s normalnom tjelesnom masom, ta homeostaza energije održava se na razini oko 20% masti u tjelesnoj težini, ali u gojaznih osoba ta ravnoteža je pomjerena za više od 30%. Razlog tome je u razvoju leptinske rezistencije: dolazi do smanjene osjetljivosti leptinske povratne sprege i neuspjeha povrata na prethodnu težinu uz porast leptina. Gojazne osobe i imaju dovoljno, zapravo čak povećane količine leptina, ali njihov hipotalamus ne uspijeva dobiti podatak o dovoljnosti količini energetskih zaliha.

Složene olfaktorne, vizualne, emocijske, više kognitivne funkcije, a i nekoliko drugih signalnih puteva utiču na hranjenje, ali već u ovome osnovnom leptinskom mehanizmu povratne sprege krije se patogeneza gojaznosti. U suprotnosti sa svjesnom željom za mršavljenjem, snažni biološki, podsvjesni mehanizmi održavaju tjelesnu težinu stalnom i razlog su neuspjeha većine ljudi u nastojanjima za smanjenjem težine.

Uz upravljanje homeostazom energije - među važnim učincima leptina također je uticaj na neuroendokrine funkcije. Dokazana je uloga leptina u sazrijevanju i aktivaciji reproduktivne osi. Pubertetskom porastu gonadotropina i estradiola, prethodi porast nivoa leptina, odnosno testosterona. Iako nije neposredni okidač za početak puberteta, leptin se smatra permisivnim faktorom ili signalom spremnosti: razina leptina ukazuje na zadovoljavajuću težinu i energetske zalihe koje omogućuju plodnost.

Osim centralnih učinaka leptina, posebno se ističe njegova interakcija sa upalnim sistemom. Leptin se ponajprije smatra proupalnim faktorom, ali istodobno štiti od infekcija.To djelovanje tumači se kao prilagodba za jačanje imunskih sposobnosti, a u suprotnosti je s imunosupresivnim učinkom gladovanja.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b c GRCh38: Ensembl release 89: ENSG00000174697 - Ensembl, maj 2017
  2. ^ a b c GRCm38: Ensembl release 89: ENSMUSG00000059201 - Ensembl, maj 2017
  3. ^ "Human PubMed Reference:". National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine.
  4. ^ "Mouse PubMed Reference:". National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine.
  5. ^ Brennan AM, Mantzoros CS (2006). "Drug Insight: the role of leptin in human physiology and pathophysiology--emerging clinical applications". Nat Clin Pract Endocrinol Metab. 2 (6): 318–27. doi:10.1038/ncpendmet0196. PMID 16932309.
  6. ^ GreGreen ED, Maffei M, Braden VV, Proenca R, DeSilva U, Zhang Y, Chua SC Jr, Leibel RL, Weissenbach J, Friedman JM (1995). "The human obese (OB) gene: RNA expression pattern and mapping on the physical, cytogenetic, and genetic maps of chromosome 7". Genome Res. 5 (1): 5–12. doi:10.1101/gr.5.1.5. PMID 8717050.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Dopunska literatura

uredi

}}

Vanjski linkovi

uredi