Wikipedia

Tamno masno tkivo

Tamno masno tkivo (TMT) ili tamna mast je masni organ, skupa sa bijelim masnim tkivom (ili bijelom masti).[1] Tamno masno tkivo nađeno je skoro kod svih sisara.[2][3][4]

Tamno masno tkivo
Tamno masno tkivo kod žene, prikazano PET/CT ispitivanjem
Detalji
LatinskiTextus adiposus fuscus
Identifikatori
THH2.00.03.4.00004
FMA20118
Anatomska terminologija

Klasifikacija tamne masti se odnosi na dvije različita skupine ćelije sa sličnim funkcijama. Prva dijeli zajedničko embriološko porijeklo sa mišićnim ćelijama, u većim "klasičnim" depozitima. Druga se razvija od bijelih adipocita koji su stimulirani putem simpatičkog nervnog sistema. Ovi adipociti se nalaze razbacani u bijelom masnom tkivu, pod nazivom bež ili grubo masno tkivo.[5][6][7]

TMT je posebno rasprostranjeno kod novorođenčadi i hibernirajućih sisara.[8] It is also present and metabolically active in adult humans,[9][10] ali prevalencija kod ljudi opada sa starošću .[11] Njegova primarna funkcija je termoregulacija. Pored toplote koja se razvija drhtanjem, TMT proizvodi toplotu nedrhtećom termogenezom.

Za razliku od bijelih adipocita, koji sadrže jedan lipidnu kapljicu, tamni adipociti sadrže brojne manje kapljice i mnogo veći broj mitohondrija sa (željezom (koje daje tamnu boju).[5] Tamna mast sadrži više kapilara od bijele, za opskrbu tkiva kisikom i hranljivim materijama te distribuciju proizvedene topline po cijelom tijelu.

Anatomski raspored i histologija

uredi

Prisustvo tamnog masnog tkiva kod odraslih ljudi je otkriveno putem FDG-PET skeniranja za otkrivanje metastatskog kancera.[12][13] Korištenje ovih snimaka i podatke iz ljudskih obdukcija, identificirano je nekoliko depoa TMT. U dojenčadi, oni uključuju, ali nisu ograničeni, na: međulopatični (interskapularni), (supraklavikularni), nadbubrežni, perikardni, paraaortni i oko gušterače, bubrega i traheja.[14] Tokom odrastanja, ovi depoi postepeno dobijaju više bijele masti. Kod odraslih, skladišta, koja su najčešće otkrivena na FDG-PET snimcima, su natkomorska (supraklavikularna), parapršljenska (paravertebralna), medijastinska, para-aortna i nadbubrežna.[15][16] Ostaje da se utvrdi da li su ti depoi "klasično" TMT ili bež /grubi dio masti.[17][18]

Termin tamna mast kod ljudi, u naučno-popularnoj literaturi, odnosi se na dvije skupine ćelija koje su definirane i anatomskom lokacijom i morfologijom ćelija. Ima i lipidne kapljice i brojne mitohondrije bogate željezom, koje daje taman izgled.

  • "Klasična" tamna mast nalazi se u vrlo prokrvljenim depozitima u skladu sa anatomskom lokacijom, kao što je između lopatica, oko bubrega, vrata i u natklavikulskom (supraklavikularnom) području i duž kičmene moždine. To je manji od dva tipa, koji ima brojne male lipidne kapljice.
  • Bež mast je adrenergijski inducibilni tip ćelija, rasutih širom masnog tkiva. Ona ima veću varijabilnost u veličini lipidnih kapljica, veći udio lipidnih kapljica na mitohondrijama dajući mu svijetlo-tamni izgled.[19]

Razvoj

uredi

Tamne masne ćelije potiču iz srednjeh embrijskog sloja, mezoderma, koji je izvor miocita (mišićnih ćelija), adipocita i hondrocita (ćelija hrskavice). Izgleda da klasična skupina ćelija tamne masti i mišićnih ćelija potiču iz iste grupe matičnih ćelija u mezodermu i paraksijalnom mezodermu. Obje imaju unutrašnju sposobnost za aktiviranje promotora miogenog faktora 5 (Myf5), osobine koja je samo povezan sa miocitima i ovom kategorijom tamne masti. Progeneratori tradicijskih bijelih masnih ćelija i adrenergijski inducirane tamne masti nemaju kapacitet za aktiviranje promotora Myf5. I adipociti i tamni adipociti mogu se izvesti iz pericita, ćelija koje okružuju krvne sudove koji prolaze kroz bijelo masno tkivo.[5][20] Naime, to nije isto što i prisustvo proteina Myf5, koji je uključen u razvoj mnogih tkiva.

Pored toga, mišićne ćelije koje su uzgajane s faktorom transkripcije PRDM16, pretvorene su u tamne masne ćelije, a tamne masne ćelije bez PRDM16 u mišićne.[5]

Funkcija

uredi

Mitohondrije eukariotske ćelije koriste gorivo za proizvodnju energije u obliku adenozin-trifosfata (ATP). Ovaj proces uključuje skladištenje energije kao protonskog gradijenta, također poznatog kao sila protonskog motiva (SPM), preko mitohondrija unutrašnje membrane. Ova energija se koristi za sintezu ATP kada protoni teku kroz membranu (pad koncentracija njihovog gradijenta) putem enzima ATP-sintaze; ovo je poznato kao hemiosmoza.

U endotermnih organizama, tijelesna toplina se održava signalizacijom mitohondrija kako bi se omogućilo pokretanje protona natrag duž gradijenta bez proizvodnje ATP (protonskog curenja). To se može dogoditi, jer postoji alternativna povratna ruta za protone kroz nespojene proteine u unutrašnjoj membrani. Ovaj protein, poznat kao nespojeni protein 1 (termogenin), olakšava povratak protona, nakon što su aktivno ispumpani iz mitohondrija, putem transportnog lanca elektrona. Ovaj alternativni pravac za protone razdvaja energiju oksidacijske fosforilacije u tamnom masnom tkivu i umjesto toga otpušta toplotu.

Dojenčad

uredi

Kod novorođenčadi, tamna mast čini oko 5% tjelesne mase i nalazi se na leđima, uz gornju polovinu kičme i prema ramenima. To je od velike važnosti da se izbjegne hipotermija, jer je smrtonosna hladnoća veliki rizik za prerano novorođene.

Brojni faktori čine bebe podložnijim hladnoći nego odrasle:

  • Veći omjer površine tijela (proporcionalna gubitku topline) i volumena tijela (proporcionalan toplotnoj energiji);
  • Veća proporcionalna površini glave;
  • Mala količina muskulature i nemogućnost ili nespremnost za drhtanje;
  • Nedostatak toplinske izolacije, npr. potkožnog masnog tkiva i tanka dlaka na tijelu (posebno kod prerano rođene djece);
  • Nemogućnost da se udalji od hladnog područja, klimatizacijskog strujanja ili materijala za toplotno pražnjenje;
  • Nemogućnost da koriste dodatni načine regulacije tople (npr. sušenje kože, oblačenje odjeće, kretanje prema toplijim područjima ili obavljanje fizičkih vježbi);
  • Nervni sistem nije u potpunosti razvijen da brzo i/ili na odgovarajući način odgovori na hladnoću (npr. kontrakcijom krvnih sudova i neposredno ispod kože: vazokonstrikcija).

Proizvodnja topline u tamnoj masti daje novorođenčadima alternativni način regulacije topline.

Odrasli

uredi

Vjerovalo se da će kod beba, nakon što odrastu, većina mitohondrija (koje su odgovorne za tamnu boju) u tamnom masnom tkivu nestati, ali to tkivo postaje slično po funkciji i ima izgled bijele masti. U rijetkim slučajevima, tamna mast i dalje raste, a ne involuira; to dovodi do tumora poznatog kao hibernom. Više nedavnih istraživanja je pokazalo da smeđa masnoća nije u vezi sa bijelom masti, ali jeste sa skeletnim mišićima.[21][22][23] Studije pomoću snimanja odraslih ljudi tomografijom emisije pozitrona pokazale su da je tamno masno tkivo i dalje prisutno kod većine odraslih, u gornjem dijelu grudi i vratu (naročito parapršljenskom području). Preostali depoziti postaju vidljivi nakon izlaganja hladnoći, a manje vidljivi ako se prije snimanja daju adrenergični beta blokatori . Ova otkrića bi mogla dovesti do novog metoda mršavljenja, jer smeđa mast uzima kalorije od normalne masti i sagorjeva je. Naučnici su mogli da stimuliraju rast tamne masti u miša.[24][25][26][27] Jedna studija APOE kod nokautiranog miša pokazala je da izlaganje hladnoći izaziva aterosklerotske plakove rasta i nestabilnosti[28] kada su proučavane jedinke izložene niskim temperaturama od 4 °C, tokom 8 sedmica. To može dovesti do stanja stresa koji pokazuje brže prisiljene promjene nego sigurna aklimatizacija, koja se može koristiti za shvatanje potencijala u odraslih ljudi, tokom malih ssmanjenja temperature ambijenta od samo 5 do 10 °C. Osim toga, nekoliko novijih studija su dokumentirale značajne prednosti izloženosti hladnoći u više vrsta uključujući i ljude. Naprimjer, istraživači su zaključili da je "aktivacija tamnog masnog tkiva snažan terapijski put za poboljšanje hiperlipidemije i zaštite od ateroskleroze"[29] i da aktiviranje smeđe masti smanjuje plazmatske trigliceride i nivo holesterola te slabi razvoj ateroskleroze koja je izazvana dijetom.[30]

Potrebne su dugoročne studije odraslih osoba, da bi se uspostavila ravnoteža koristi i rizika, u kombinaciji sa historijskim istraživanjima uslova života nedavnih ljudskih generacija, prije današnjeg porasta lošeg zdravstvenog stanja koje je u vezi sa prekomjernom akumulacijom bijele masti. Farmakološki pristupi pomoću β3-adrenergičkih agonista, pokazali su poboljšanje metaboličke aktivnosti glukoze iz smeđeg masnog tkiva u glodara.[31][32][33]

Osim toga, istraživanja su pokazala da:

  • Aktiviranje tamnog masnog tkiva poboljšava homeostazu glukoze,[34] i osjetljivost na insulin kod ljudi[35] ukazujući da svako ko ima poremećaj funkcije insulina može imati koristi od aktivacije tamne masti. Međutim, tu je neophodna šira primjena, s obzirom istraživanja pokazuju da je čak i blago povećanje nivoa glukoza u krvi kod zdravih ljudi bez dijabetesa povezano sa starosnim oštećenjem mnogih organa, kao što su oči, mozak, tetive i endotelni/ kardiovaskularni sistem,[36][37][38] i rezultira u višoj razini oštećenja krajnjeg proizvod napredne glikacije.
  • Aktivacija tamnog masnog tkiva može imati važnu ulogu u zdravlju kostiju i gustoći kostiju.[39][40]
  • Aktiviranje tamne masti putem izlaganja hladnoći pomaže porastu razine adiponectina, a samo dvosatno izlaganje hladnoći rezultira 70%-tnim porastom cirkulirajućeg adiponectina kod odraslih ljudi.[41] Utvrđeno je da stogodišnjaci (i muškarci i žene) i njihovi potomci imaju genetičke predispozicije za povećanje adiponektina u opticaju, što ukazuje na vezu između dugovječnosti i proizvodnje adiponektina[42] Osim toga, visoke koncentracije adiponektina u plazmi stogodišnjaka bile su povezane sa povoljnim metaboličkim pokazateljima i sa nižim nivoima C-reaktivnog proteina i E-selektina.[43]
  • Proizvodnja fibroblastnog faktor rasta 21 (FGF-21) je dokumentirana kao put ka dugovječnosti.[44] Misli se da aktivacija tamnog masnog tkiva putem izlaganja hladnoći podiže regulaciju raktora rasta 21 cirkulirajućih fibroblasta (FGF21) kod ljudi za 37%.[45] FGF21 poboljšava osjetljivost na insulin i metanolizam glukoze,[46] što može djelimično objasniti njegov pozitivni uticaj na dugovječnost.
  • Izlaganje hladnoći povećava cirkulaciju irizina.[45] Irizin poboljšava osjetljivost na insulin, kvalitet i kvantitet kostiju, a uključen je i u građu mišićne mase i pomaže u smanjenju gojaznosti konverzijom bijele masnoće u tamnu mast.[47] To obezbjeđuje mnoge koristi od vježbanja.[48] Zdrave stogodišnjake karakterizira povećanje nivoa serumskog irizina, a nije pronađeno da nivo ovog hormona može biti znatno niži u mladih bolesnika s infarktom miokarda. Ovi rezultati traže dalja istraživanja o ulozi irizina, ne samo u vaskularnim poremećajima, nego i u modulaciji životnog vijeka.[49]
  • Izlaganje hladnoći povećava aktivnost fosforilacije SIRT1 i u skeletnim mišićima i tamnom masnom tkivu, povećavajući termogenezu i osjetljivost na insulin.[50] Porast razine SIRT1 kd ljudi je vezan sa povećanom dugovječnošću.[51] SIRT1 (i ostali sirtuini) ima mnoge metaboličke efekte, ali je najznačajnije poboljšanje zdravlja i dugovječnosti i činjenica da iSIRT1 povećava osjetljivost na insulin i kontrolu glukoze u skeletnim mišićima,[52] kao okidač pretvaranjabijele masti u tamnu [53] i porest aktivnosti tamne.[54]

Ostale životinje

uredi

Međulopatično tamno masno tkivo se obično i neprimjereno naziva hibernacijska žlijezda.[55] Dotle mnogi vjeruju da je taj tip žlijezde, zapravo brkanje sa masnim tkivom koje leži između lopatica kod glodarskih sisara.[56] Sastoji se od smeđeg masnog tkiva, podijeljenog u dva režnja, a liči na primitivne žlijezde, regulirajući ispuštanje različitih hormona.[57][58][59] Funkcija ovog tkiva je u skladištenju srednjih i malih lipida lancima potrošnje tokom hibernacije. Manje lipidne strukture omogućavaju brži put za proizvodnju energije putem glikolize.

U studijama gdje je razgrađeno interskapularno smeđe masno tkivo pacova, pokazalo seda su životinje imale problema sa regulacijom normalne tijelesne težine.[59] Dugoživeći sitni sisari: siva vjeverica (24 godine), šišmiš (30) i goli krtičasti pacov (32 ), svi imaju uočljivo višu razinu tamnog masnog tkiva i njegove aktivnosti.[60][61][62][63][64][65] Osim toga, proučavanje životinjskih vrsta koje obuhvataju širok spektar geografskih širina, u okviru njihove dugovječnosti u korelaciji sa promjenama sjevernih širina (ili južnih, na južnoj hemisferi)[66] ukazujuje da hlađenje sredine dovodi do povećanja aktivacije tamnog masnog tkiva i produženja životnog vijeka u širokom spektru vrsta.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Cinti S (2005). "The adipose organ". Prostaglandins Leukot Essent Fatty Acids. 73 (1): 9–15. doi:10.1016/j.plefa.2005.04.010. PMID 15936182.
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ a b c d Enerbäck S (2009). "The origins of brown adipose tissue". New England Journal of Medicine. 360 (19): 2021–2023. doi:10.1056/NEJMcibr0809610. PMID 19420373. Arhivirano s originala, 11. 5. 2009. Pristupljeno 10. 12. 2016.
  6. ^ Petrovic N, Walden TB, Shabalina IG, Timmons JA, Cannon B, Nedergaard J (2010). "Chronic peroxisome proliferator-activated receptor gamma (PPARgamma) activation of epididymally derived white adipocyte cultures reveals a population of thermogenically competent, UCP1-containing adipocytes molecularly distinct from classic brown adipocytes". J Biol Chem. 285 (10): 7153–64. doi:10.1074/jbc.M109.053942. PMC 2844165. PMID 20028987.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  7. ^ Wu J, Boström P, Sparks LM, Ye L, Choi JH, Giang AH, Khandekar M, Virtanen KA, Nuutila P, Schaart G, Huang K, Tu H, van Marken Lichtenbelt WD, Hoeks J, Enerbäck S, Schrauwen P, Spiegelman BM (2012). "Beige adipocytes are a distinct type of thermogenic fat cell in mouse and human". Cell. 150 (2): 366–76. doi:10.1016/j.cell.2012.05.016. PMC 3402601. PMID 22796012.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  8. ^ Gesta S, Tseng YH, Kahn CR (oktobar 2007). "Developmental origin of fat: tracking obesity to its source". Cell. 131 (2): 242–56. doi:10.1016/j.cell.2007.10.004. PMID 17956727.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  9. ^ Nedergaard J, Bengtsson T, Cannon B (2007). "Unexpected evidence for active brown adipose tissue in adult humans". Am J Physiol Endocrinol Metab. 293 (2): E444-52. doi:10.1152/ajpendo.00691.2006. PMID 17473055. Arhivirano s originala, 13. 2. 2021.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  10. ^ Saito M, Okamatsu-Ogura Y, Matsushita M, Watanabe K, Yoneshiro T, Nio-Kobayashi J, Iwanaga T, Miyagawa M, Kameya T, Nakada K, Kawai Y, Tsujisaki M (2009). "High incidence of metabolically active brown adipose tissue in healthy adult humans: effects of cold exposure and adiposity". Diabetes. 58 (7): 1526–31. doi:10.2337/db09-0530. PMC 2699872. PMID 19401428. Arhivirano s originala, 13. 2. 2021.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  11. ^ Graja A, Schulz TJ (2015). "Mechanisms of aging-related impairment of brown adipocyte development and function". Gerontology. 61 (3): 211–7. doi:10.1159/000366557. PMID 25531079.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  12. ^ Cohade C, Osman M, Pannu HK, Wahl RL (2003). "Uptake in supraclavicular area fat ("USA-Fat"): description on 18F-FDG PET/CT". J Nucl Med. 44 (2): 170–6. PMID 12571205.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  13. ^ Yeung HW, Grewal RK, Gonen M, Schöder H, Larson SM (2003). "Patterns of (18)F-FDG uptake in adipose tissue and muscle: a potential source of false-positives for PET". J Nucl Med. 44 (11): 1789–96. PMID 14602861.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  14. ^ Heaton JM (1972). "The distribution of brown adipose tissue in the human". J Anat. 112 (Pt 1): 35–9. PMC 1271341. PMID 5086212.
  15. ^ van Marken Lichtenbelt WD, Vanhommerig JW, Smulders NM, Drossaerts JM, Kemerink GJ, Bouvy ND, Schrauwen P, Teule GJ (2009). "Cold-activated brown adipose tissue in healthy men". N Engl J Med. 360 (15): 1500–8. doi:10.1056/NEJMoa0808718. PMID 19357405.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  16. ^ Nedergaard J, Bengtsson T, Cannon B (2007). "Unexpected evidence for active brown adipose tissue in adult humans". Am J Physiol Endocrinol Metab. 293 (2): E444-52. doi:10.1152/ajpendo.00691.2006. PMID 17473055. Arhivirano s originala, 13. 4. 2017.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  17. ^ Shinoda K, Luijten IH, Hasegawa Y, Hong H, Sonne SB, Kim M, Xue R, Chondronikola M, Cypess AM, Tseng YH, Nedergaard J, Sidossis LS, Kajimura S (2015). "Genetic and functional characterization of clonally derived adult human brown adipocytes". Nat Med. 21 (4): 389–94. doi:10.1038/nm.3819. PMC 4427356. PMID 25774848.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  18. ^ Lidell ME, Betz MJ, Enerbäck S (2014). "Two types of brown adipose tissue in humans". Adipocyte. 3 (1): 63–6. doi:10.4161/adip.26896. PMC 3917936. PMID 24575372.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  19. ^ Cedikova, Miroslava; Kripnerová, Michaela; Dvorakova, Jana; Pitule, Pavel; Grundmanova, Martina; Babuska, Vaclav; Mullerova, Dana; Kuncova, Jitka (17. 3. 2016). "Mitochondria in White, Brown, and Beige Adipocytes". Stem Cells International. 2016: 1–11. doi:10.1155/2016/6067349. PMC 4814709. PMID 27073398.
  20. ^ Haldar, Malay; Karan, Goutam; Tvrdik, Petr; Capecchi, Mario R. (11. 3. 2008). "Two Cell Lineages, myf5 and myf5-Independent, Participate in Mouse Skeletal Myogenesis". Developmental Cell. 14 (3): 437–445. doi:10.1016/j.devcel.2008.01.002. ISSN 1534-5807. PMC 2917991. PMID 18331721.
  21. ^ Nedergaard J, Bengtsson T, Cannon B (august 2007). "Unexpected evidence for active brown adipose tissue in adult humans". American Journal of Physiology. Endocrinology and Metabolism. 293 (2): E444–52. doi:10.1152/ajpendo.00691.2006. PMID 17473055. Arhivirano s originala, 13. 2. 2021. Pristupljeno 10. 12. 2016.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  22. ^ Francesco S. Celi (9. 4. 2009). "Brown adipose tissue—when it pays to be inefficient". New England Journal of Medicine. 360 (15): 1553–6. doi:10.1056/NEJMe0900466. PMC 2753374. PMID 19357412.
  23. ^ Kolata, Gina (8. 4. 2009). "Calorie-burning fat? Studies say you have it". The New York Times. str. A1.
  24. ^ Shingo Kajimura (27. 8. 2009). "Initiation of myoblast/brown fat switch through a PRDM16-C/EBP-β transcriptional complex". Nature. 460: 1154–1158. doi:10.1038/nature08262. PMC 2754867. PMID 19641492.
  25. ^ Kajimura S; Seale, Patrick; Kubota, Kazuishi; Lunsford, Elaine; Frangioni, John V.; Gygi, Steven P.; Spiegelman, Bruce M.; et al. (august 2009). "Initiation of myoblast/brown fat switch through a PRDM16-C/EBP-β transcriptional complex". Nature. 460 (7259): 1154–8. doi:10.1038/nature08262. PMC 2754867. PMID 19641492.
  26. ^ Scientists Create Energy-burning Brown Fat In Mice Science Daily, July 30, 2009
  27. ^ "'Good fat' could help manage type 2 diabetes". monash.edu. Monash University. Pristupljeno 24. 11. 2014.
  28. ^ Dong, Mei; Yang, Xiaoyan; Lim, Sharon; Cao, Ziquan; Honek, Jennifer; Lu, Huixia; Zhang, Cheng; et al. (2. 7. 2013). "Cold exposure promotes atherosclerotic plaque growth and instability via UCP1-dependent lipolysis" (Short article). Cell Metabolism. 18: 118–129. doi:10.1016/j.cmet.2013.06.003.
  29. ^ Berbée, Jimmy F. P.; Boon, Mariëtte R.; Khedoe, P. Padmini S. J.; Bartelt, Alexander; Schlein, Christian; Worthmann, Anna; Kooijman, Sander; Hoeke, Geerte; Mol, Isabel M. (1. 1. 2015). "Brown fat activation reduces hypercholesterolaemia and protects from atherosclerosis development". Nature Communications. 6: 6356. doi:10.1038/ncomms7356. ISSN 2041-1723. PMC 4366535. PMID 25754609.
  30. ^ Hoeke G, Kooijman S, Boon MR, Rensen PC, Berbée JF (8. 1. 2016). "Role of Brown Fat in Lipoprotein Metabolism and Atherosclerosis". Circ Res. 118: 173–82. doi:10.1161/CIRCRESAHA.115.306647. PMID 26837747.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  31. ^ Mirbolooki, M. R.; Constantinescu, C. C.; Pan, M. L.; Mukherjee, J (2011). "Quantitative assessment of brown adipose tissue metabolic activity and volume using 18F-FDG PET/CT and β3-adrenergic receptor activation". EJNMMI Research. 1 (1): 30. doi:10.1186/2191-219X-1-30. PMC 3250993. PMID 22214183.
  32. ^ Mirbolooki, M. R.; Schade, K. N.; Constantinescu, C. C.; Pan, M. L.; Mukherjee, J (2015). "Enhancement of (18) F-fluorodeoxyglucose metabolism in rat brain frontal cortex using a β3 adrenoceptor agonist". Synapse. 69 (2): 96–8. doi:10.1002/syn.21789. PMC 4275345. PMID 25347981.
  33. ^ Mirbolooki, M. R.; Upadhyay, S. K.; Constantinescu, C. C.; Pan, M. L.; Mukherjee, J (2014). "Adrenergic pathway activation enhances brown adipose tissue metabolism: A ¹⁸FFDG PET/CT study in mice". Nuclear Medicine and Biology. 41 (1): 10–6. doi:10.1016/j.nucmedbio.2013.08.009. PMC 3840120. PMID 24090673.
  34. ^ Stanford, Kristin I.; Middelbeek, Roeland J.W.; Townsend, Kristy L.; An, Ding; Nygaard, Eva B.; Hitchcox, Kristen M.; Markan, Kathleen R.; Nakano, Kazuhiro; Hirshman, Michael F. (2. 1. 2013). "Brown adipose tissue regulates glucose homeostasis and insulin sensitivity". The Journal of Clinical Investigation. 123 (1): 215–223. doi:10.1172/JCI62308. ISSN 0021-9738. PMC 3533266. PMID 23221344.
  35. ^ Chondronikola, Maria; Volpi, Elena; Børsheim, Elisabet; Porter, Craig; Annamalai, Palam; Enerbäck, Sven; Lidell, Martin E.; Saraf, Manish K.; Labbe, Sebastien M. (23. 7. 2014). "Brown Adipose Tissue Improves Whole Body Glucose Homeostasis and Insulin Sensitivity in Humans". Diabetes (jezik: engleski): DB_140746. doi:10.2337/db14-0746. ISSN 0012-1797. PMC 4238005. PMID 25056438.
  36. ^ Bjørnholt, J. V.; Erikssen, G.; Aaser, E.; Sandvik, L.; Nitter-Hauge, S.; Jervell, J.; Erikssen, J.; Thaulow, E. (1. 1. 1999). "Fasting blood glucose: an underestimated risk factor for cardiovascular death. Results from a 22-year follow-up of healthy nondiabetic men". Diabetes Care. 22 (1): 45–49. ISSN 0149-5992. PMID 10333902.
  37. ^ Snedeker, Jess G. (1. 1. 2016). "How High Glucose Levels Affect Tendon Homeostasis". Advances in Experimental Medicine and Biology. 920: 191–198. doi:10.1007/978-3-319-33943-6_18. ISSN 0065-2598. PMID 27535261.
  38. ^ Cherbuin, Nicolas; Sachdev, Perminder; Anstey, Kaarin J. (4. 9. 2012). "Higher normal fasting plasma glucose is associated with hippocampal atrophy The PATH Study". Neurology (jezik: engleski). 79 (10): 1019–1026. doi:10.1212/WNL.0b013e31826846de. ISSN 0028-3878. PMID 22946113.
  39. ^ Devlin, Maureen J. (1. 2. 2015). "The "Skinny" on brown fat, obesity, and bone". American Journal of Physical Anthropology (jezik: engleski). 156: 98–115. doi:10.1002/ajpa.22661. ISSN 1096-8644.
  40. ^ Lee, P.; Brychta, R.J.; Collins, M.T.; Linderman, J.; Smith, S.; Herscovitch, P.; Millo, C.; Chen, K.Y.; Celi, F.S. (1. 4. 2013). "Cold-activated brown adipose tissue is an independent predictor of higher bone mineral density in women". Osteoporosis International (jezik: English). 24 (4): 1513–1518. doi:10.1007/s00198-012-2110-y. ISSN 0937-941X.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  41. ^ Imbeault, Pascal; Dépault, Isabelle; Haman, François (1. 4. 2009). "Cold exposure increases adiponectin levels in men". Metabolism: Clinical and Experimental. 58 (4): 552–559. doi:10.1016/j.metabol.2008.11.017. ISSN 1532-8600. PMID 19303978.
  42. ^ Atzmon, Gil; Pollin, Toni I.; Crandall, Jill; Tanner, Keith; Schechter, Clyde B.; Scherer, Philipp E.; Rincon, Marielisa; Siegel, Glenn; Katz, Micol (1. 5. 2008). "Adiponectin levels and genotype: a potential regulator of life span in humans". The Journals of Gerontology. Series A, Biological Sciences and Medical Sciences. 63 (5): 447–453. ISSN 1079-5006. PMC 4507412. PMID 18511746.
  43. ^ Arai, Yasumichi; Nakazawa, Susumu; Kojima, Toshio; Takayama, Michiyo; Ebihara, Yoshinori; Shimizu, Ken-ichirou; Yamamura, Ken; Homma, Satoki; Osono, Yasunori (27. 2. 2006). "High adiponectin concentration and its role for longevity in female centenarians". Geriatrics and Gerontology International. 6 (1): 32–39. doi:10.1111/j.1447-0594.2006.00304.x. ISSN 1447-0594.
  44. ^ Zhang, Yuan; Xie, Yang; Berglund, Eric D.; Coate, Katie Colbert; He, Tian Teng; Katafuchi, Takeshi; Xiao, Guanghua; Potthoff, Matthew J.; Wei, Wei (1. 1. 2012). "The starvation hormone, fibroblast growth factor-21, extends lifespan in mice". eLife. 1: e00065. doi:10.7554/eLife.00065. ISSN 2050-084X. PMC 3466591. PMID 23066506.
  45. ^ a b Lee, Paul; Linderman, Joyce D.; Smith, Sheila; Brychta, Robert J.; Wang, Juan; Idelson, Christopher; Perron, Rachel M.; Werner, Charlotte D.; Phan, Giao Q. (4. 2. 2014). "Irisin and FGF21 are cold-induced endocrine activators of brown fat function in humans". Cell Metabolism. 19 (2): 302–309. doi:10.1016/j.cmet.2013.12.017. ISSN 1932-7420. PMID 24506871.
  46. ^ Camporez, João Paulo G.; Jornayvaz, François R.; Petersen, Max C.; Pesta, Dominik; Guigni, Blas A.; Serr, Julie; Zhang, Dongyan; Kahn, Mario; Samuel, Varman T. (1. 9. 2013). "Cellular mechanisms by which FGF21 improves insulin sensitivity in male mice". Endocrinology. 154 (9): 3099–3109. doi:10.1210/en.2013-1191. ISSN 1945-7170. PMC 3749479. PMID 23766126.
  47. ^ Colaianni, Graziana; Cuscito, Concetta; Mongelli, Teresa; Pignataro, Paolo; Buccoliero, Cinzia; Liu, Peng; Lu, Ping; Sartini, Loris; Di Comite, Mariasevera (29. 9. 2015). "The myokine irisin increases cortical bone mass". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 112 (39): 12157–12162. doi:10.1073/pnas.1516622112. ISSN 1091-6490. PMC 4593131. PMID 26374841.
  48. ^ Harmon, Katherine. "Newly Discovered Hormone Boosts Effects of Exercise, Could Help Fend Off Diabetes". Pristupljeno 2. 9. 2016.
  49. ^ Emanuele, Enzo; Minoretti, Piercarlo; Pareja-Galeano, Helios; Sanchis-Gomar, Fabian; Garatachea, Nuria; Lucia, Alejandro (1. 9. 2014). "Serum irisin levels, precocious myocardial infarction, and healthy exceptional longevity". The American Journal of Medicine. 127 (9): 888–890. doi:10.1016/j.amjmed.2014.04.025. ISSN 1555-7162. PMID 24813865.
  50. ^ Gerhart-Hines, Zachary; Dominy, John E.; Blättler, Sharon M.; Jedrychowski, Mark P.; Banks, Alexander S.; Lim, Ji-Hong; Chim, Helen; Gygi, Steven P.; Puigserver, Pere (23. 12. 2011). "The cAMP/PKA pathway rapidly activates SIRT1 to promote fatty acid oxidation independently of changes in NAD+". Molecular Cell. 44 (6): 851–863. doi:10.1016/j.molcel.2011.12.005. ISSN 1097-2765. PMC 3331675. PMID 22195961.
  51. ^ Kilic, Ulkan; Gok, Ozlem; Erenberk, Ufuk; Dundaroz, Mehmet Rusen; Torun, Emel; Kucukardali, Yasar; Elibol-Can, Birsen; Uysal, Omer; Dundar, Tolga (1. 1. 2015). "A remarkable age-related increase in SIRT1 protein expression against oxidative stress in elderly: SIRT1 gene variants and longevity in human". PloS One. 10 (3): e0117954. doi:10.1371/journal.pone.0117954. ISSN 1932-6203. PMC 4365019. PMID 25785999.
  52. ^ Schenk, Simon; McCurdy, Carrie E.; Philp, Andrew; Chen, Mark Z.; Holliday, Michael J.; Bandyopadhyay, Gautum K.; Osborn, Olivia; Baar, Keith; Olefsky, Jerrold M. (1. 11. 2011). "Sirt1 enhances skeletal muscle insulin sensitivity in mice during caloric restriction". The Journal of Clinical Investigation. 121 (11): 4281–4288. doi:10.1172/JCI58554. ISSN 1558-8238. PMC 3204844. PMID 21985785.
  53. ^ Qiang, Li; Wang, Liheng; Kon, Ning; Zhao, Wenhui; Lee, Sangkyu; Zhang, Yiying; Rosenbaum, Michael; Zhao, Yingming; Gu, Wei (3. 8. 2012). "Brown remodeling of white adipose tissue by SirT1-dependent deacetylation of Pparγ". Cell. 150 (3): 620–632. doi:10.1016/j.cell.2012.06.027. ISSN 1097-4172. PMC 3413172. PMID 22863012.
  54. ^ Boutant, Marie; Joffraud, Magali; Kulkarni, Sameer S.; García-Casarrubios, Ester; García-Roves, Pablo M.; Ratajczak, Joanna; Fernández-Marcos, Pablo J.; Valverde, Angela M.; Serrano, Manuel (1. 2. 2015). "SIRT1 enhances glucose tolerance by potentiating brown adipose tissue function". Molecular Metabolism. 4 (2): 118–131. doi:10.1016/j.molmet.2014.12.008. ISSN 2212-8778. PMC 4314542. PMID 25685699.
  55. ^ Elroy F. Sheldon (1924). "The so-called hibernating gland in mammals: A form of adipose tissue". The Anatomical Record. 28 (5): 331–347. doi:10.1002/ar.1090280502.
  56. ^ Laura Austgen (8. 8. 2002). "Brown adipose tissue". Arhivirano s originala, 24. 6. 2010. Pristupljeno 4. 2. 2009.
  57. ^ Nnodim, J. O.; Lever, J. D. (1. 12. 1985). "The pre- and postnatal development and ageing of interscapular brown adipose tissue in the rat". Anatomy and Embryology. 173 (2): 215–223. doi:10.1007/BF00316302. PMID 4083523. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  58. ^ Wassermann, F. (1965). "5: Adipose Tissue". u Renold, A. E.; Cahill, G. F. Jr. (ured.). Handbook of Physiology. Washington: American Physiological Society. str. 87–100.
  59. ^ a b E. Connolly; R. D. Morriseyt; J. A. Carnie (1982). "The effect of interscapular brown adipose tissue removal on body-weight and cold response in the mouse". The British Journal of Nutrition. 47 (3): 653–658. doi:10.1079/BJN19820077. PMID 6282304.
  60. ^ Keil, Gerald; Cummings, Elizabeth; de Magalhães, João Pedro (1. 8. 2015). "Being cool: how body temperature influences ageing and longevity". Biogerontology. 16 (4): 383–397. doi:10.1007/s10522-015-9571-2. ISSN 1573-6768. PMC 4486781. PMID 25832892.
  61. ^ Ducharme, Michel B.; Larochelle, Jacques; Richard, Denis (1. 1. 1989). "Thermogenic Capacity in Gray and Black Morphs of the Gray Squirrel, Sciurus carolinensis". Physiological Zoology. 62 (6): 1273–1292. JSTOR 30156213.
  62. ^ Woodley, Ryan; Buffenstein, Rochelle (1. 11. 2002). "Thermogenic changes with chronic cold exposure in the naked mole-rat (Heterocephalus glaber)". Comparative Biochemistry and Physiology. Part A, Molecular & Integrative Physiology. 133 (3): 827–834. ISSN 1095-6433. PMID 12443938.
  63. ^ DALY, T. JOSEPH M.; WILLIAMS, LAURA A.; BUFFENSTEIN, ROCHELLE (1. 4. 1997). "Catecholaminergic innervation of interscapular brown adipose tissue in the naked mole-rat (Heterocephalus glaber)". Journal of Anatomy. 190 (Pt 3): 321–326. doi:10.1046/j.1469-7580.1997.19030321.x. ISSN 0021-8782. PMC 1467613. PMID 9147219.
  64. ^ Kim, Eun Bae; Fang, Xiaodong; Fushan, Alexey A.; Huang, Zhiyong; Lobanov, Alexei V.; Han, Lijuan; Marino, Stefano M.; Sun, Xiaoqing; Turanov, Anton A. (12. 10. 2011). "Genome sequencing reveals insights into physiology and longevity of the naked mole rat". Nature. 479 (7372): 223–227. doi:10.1038/nature10533. ISSN 0028-0836. PMC 3319411. PMID 21993625.
  65. ^ KUNZ, Thomas H.; WRAZEN, John A.; BURNETT, Christopher D. (1. 1. 1998). "Changes in body mass and fat reserves in prehibernating little brown bats (Myotis lucifugus)". Écoscience. 5 (1): 8–17. JSTOR 42900766.
  66. ^ Munch, Stephan B.; Salinas, Santiago (18. 8. 2009). "Latitudinal variation in lifespan within species is explained by the metabolic theory of ecology". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 106 (33): 13860–13864. doi:10.1073/pnas.0900300106. ISSN 0027-8424. PMC 2728985. PMID 19666552.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Tamno masno tkivo
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tamno_masno_tkivo&oldid=3606394"