Šipovo

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Šipovo je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Šipovo
Općina i naseljeno mjesto
Opština Šipovo
Pogled na Šipovo
Pogled na Šipovo
Službeni grb Šipovo
Grb
Općina Šipovo u Bosni i Hercegovini
Općina Šipovo u Bosni i Hercegovini
Šipovo nalazi se u Bosna i Hercegovina
Šipovo
Šipovo
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°17′N 17°05′E / 44.283°N 17.083°E / 44.283; 17.083
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikMilan Kovač[1] (SNSD)
Površina
 • Općina549,97 km2
 • Naseljeno mjesto4,84 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina10.293
 • Općina (gustoća)18,72 /km2
 • Naseljeno mjesto3.856
 • Naseljeno mjesto (gustoća)796,69 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj78 364
Pozivni broj(+387) 50
Matični broj230138[2]
Matični broj općine20672
Veb-sajtwww.sipovo.net

Geografija

To je prvenstveno brdsko planinsko područje ispresijecano rijekama Janjom i Plivom, kao i riječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniza tačka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440m, a najvisa tačka je vrh planine Vitorog (1905m). Ukupna površina općine iznosi 510 kvadratnih kilometara. Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22 000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15 550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6 500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2 000 ha ili oko 4%.

Na teritoriji općine, na padinama planine Vitorog nalazi se poznata Vaganska pećina.

Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.

Teritorija obuhvata 11 mjesnih zajednica: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babići, Pribeljci, Pljeva, Dragnić Podovi, Sokolac, Mujdžići i Strojice.

Prašuma Janj

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a u julu je donio odluku kojom je Prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a.[3]

Historija

Područje Šipova naseljavali su ilirsko pleme Mezeji. Po rimskom osvajanju današnje Šipovo postaje municipalni grad Baloie, kojim je upravljao or do decurionum, što je potvrđeno mnogobrojnim arheološkim nalazima među kojima je i epigrafski natpis. U to se vrijeme nalazio na itinerersko cesti Salona - Servitium (Bosanska Gradiška), a bio je povezan i sa drugom cestom koja je išla dolinom Sane. Za potrebe odvijanja saobraćaja izgrađena je putna stanica Baloie, odnosno civitas Baloia.

Ova napredna oaza propala je 597. godine u najezdi Avara.

Krajem ljeta 1995. Šipovo je došlo pod kontrolu hrvatske vojske. Dejtonskim sporazumom, zajedno sa Mrkonjić Gradom(vidi i : Demografija Mrkonjić Grada i Spisak naseljenih mjesta u Mrkonjić Gradu), ušlo je u sastav Republike Srpske.

Stanovništvo

Prije Rata u Bosni i Hercegovinu općina Šipovo imala je 15.579 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja. Najveća etnička grupa 1991. godine na području općine su Srbi sa 80% stanovništva i Bošnjaci 16%.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Šipovo

Sastav stanovništva – općina Šipovo
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba10 293 (100,0%)15 579 (100,0%)16 154 (100,0%)18 035 (100,0%)18 213 (100,0%)
Srbi9 576 (93,03%)12 333 (79,16%)12 844 (79,51%)14 970 (83,01%)15 374 (84,41%)
Bošnjaci628 (6,101%)2 965 (19,03%)12 831 (17,53%)12 952 (16,37%)12 227 (12,23%)1
Hrvati26 (0,253%)31 (0,199%)25 (0,155%)35 (0,194%)34 (0,187%)
Nisu se izjasnili24 (0,233%)
Jugoslaveni7 (0,068%)155 (0,995%)339 (2,099%)9 (0,050%)536 (2,943%)
Muslimani7 (0,068%)
Ostali7 (0,068%)95 (0,610%)68 (0,421%)37 (0,205%)24 (0,132%)
Bosanci5 (0,049%)
Nepoznato5 (0,049%)
Crnogorci4 (0,039%)23 (0,142%)17 (0,094%)13 (0,071%)
Makedonci1 (0,010%)6 (0,037%)1 (0,006%)1 (0,005%)
Slovenci1 (0,010%)2 (0,012%)1 (0,006%)1 (0,005%)
Ukrajinci1 (0,010%)
Pravoslavci1 (0,010%)
Albanci15 (0,093%)13 (0,072%)2 (0,011%)
Mađari1 (0,006%)1 (0,005%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Šipovo

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Šipovo
2013.[9]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba3 856 (100,0%)5 170 (100,0%)3 539 (100,0%)1 333 (100,0%)911 (100,0%)
Srbi3 571 (92,61%)3 828 (74,04%)2 211 (62,48%)659 (49,44%)407 (44,68%)
Bošnjaci247 (6,406%)1 155 (22,34%)11 026 (28,99%)1621 (46,59%)1318 (34,91%)1
Nisu se izjasnili10 (0,259%)
Hrvati9 (0,233%)14 (0,271%)16 (0,452%)24 (1,800%)5 (0,549%)
Jugoslaveni6 (0,156%)117 (2,263%)239 (6,753%)3 (0,225%)174 (19,10%)
Muslimani5 (0,130%)
Ostali3 (0,078%)56 (1,083%)10 (0,283%)1 (0,075%)
Crnogorci2 (0,052%)15 (0,424%)11 (0,825%)4 (0,439%)
Slovenci1 (0,026%)1 (0,028%)1 (0,075%)1 (0,110%)
Ukrajinci1 (0,026%)
Bosanci1 (0,026%)
Albanci14 (0,396%)13 (0,975%)2 (0,220%)
Makedonci6 (0,170%)
Mađari1 (0,028%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Ratni zločini

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini srpske jedinice su počinile više zločina na području općine Šipovo. 6. decembra 2005. godine okružni sud u Banjoj Luci je osudio Nikolu Deretu na 13 godina zatvora zbog počinjenog ratnog zločina nad civilnim bošnjačkim stanovništvom u mjestu Štrbine u blizini Šipova.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Šipovo". izbori.ba. Pristupljeno 5. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ Prašuma Janj na listi UNESCO-a obogatila turističku ponudu BiH - akter.ba
  4. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 101/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 2. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 2. 2016.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 2. 2016.
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  9. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.

Vanjski Linkovi