Wikipedia

Tajland

(Preusmjereno sa Zastava Tajlanda)

Tajland zvanično Kraljevina Tajland i historijski poznat kao Sijam (zvanični naziv do 1939.) je država koja se nalazi u Jugoistočnoj Aziji, u samom srcu Indokineskog poluostrva. Sa populacijom od skoro 66 miliona[6] prostire se na 513.115 km2.[7] Graniči sa Mijanmarom na sjeverozapadu, na sjeveroistoku i istoku s Laosom na sjeveru i sjeveroistoku, jugoistoku s Kambodžom na istoku i Malezijom na jugu. Na jugu izlazi na Tajlandski zaliv dok njegove jugozapadne obale zapljuskuju vode Andamanskog mora. Pomorsku granicu dijeli i sa Vijetnamom na jugoistoku i Indonezijom i Indijom preko Andamanskog mora na jugozapadu.

Tajland
Kraljevina Tajland
Zastava Tajlanda Tajlanda
Zastava
Himna: Phleng Chat"
Položaj Tajlanda na karti
Položaj Tajlanda
Glavni grad Bangkok
Službeni jezik tajski
Državno uređenje
• Kralj
 Rama X
• Predsjednik vlade
 Paetongtarn Shinawatra
Nezavisnost 1782. 
Površina
• Ukupno
 513.120 km2 (50.)
• Vode (%)
 0,4
Stanovništvo
• Ukupno (2010)
 64.785.909[1] (21.)
132/km2 (88.)
• Procjena (2024)
 65.975.198[2] 
BDP (PKM) 2024.
• Ukupno
 $1.644 biliona[3] (23.)
$23.401[3] (74.)
BDP (nominalni) 2024.
• Ukupno
 $548.890 milijardi[3] (26.)
$7.812[3] (88.)
Gini (2021.) 35,1[4] (srednja nejednakost) 
HDI (2022.) 0,803[5] (vrlo visok) (66.)
Valuta Baht
Vremenska zona +7, ljeti +7
Vozačka strana lijeva
Pozivni broj +66
Internetska domena .th

Klima na krajnjem jugu je ekvatorska, dok u ostalim dijelovima zemlje prevladava monsunska klima. Prema državnom uređenju, Tajland je ustavna monarhija iako su se tokom posljednjih decenija na vlasti smjenjivale parlamentarna demokratija i vojna hunta, usljed mnogih vojnih udara od kojih se posljednji desio 2014. Glavni i najveći grad države je Bangkok.[8]

Tajlandski narodi su migrirali iz jugozapadne Kine u kopnenu jugoistočnu Aziju od 6. do 11. stoljeća. Indijanizirana kraljevstva kao što su Kraljevstvo Mon, Kmersko Carstvo i malajske monarhije vladale su regijom, natječući se s tajlandskim državama kao što su Kraljevine Ngoenyang, Sukhothai, Lan Na i Ayutthaya, koje su se također međusobno nadmetale. Evropski kontakt je započeo 1511. sa portugalskom diplomatskom misijom u Ayutthaya, koja je krajem 15. vijeka postala regionalna sila. Ayutthaya je dostigla svoj vrhunac tokom 18. vijeka, sve dok nije uništena u Burmansko-Sijamskom ratu. Kralj Taksin Veliki brzo je ponovo ujedinio fragmentiranu teritoriju i uspostavio kratkotrajno Kraljevstvo Thonburi (1767–1782), čiji je bio jedini kralj. Naslijedio ga je 1782. Phutthayotfa Chulalok (Rama I), prvi monarh sadašnje dinastije Chakri. Tokom čitave ere zapadnog imperijalizma u Aziji, Sijam je ostao jedina država u regiji koja je izbjegla kolonizaciju stranih sila, iako je često bio prisiljen na teritorijalne, trgovinske i pravne ustupke u nejednakim ugovorima.[9] Sijamski sistem vlasti je centralizovan i transformisan u modernu unitarnu apsolutnu monarhiju tokom vladavine Chulalongkorna (Rama V) 1868–1910. U Prvom svjetskom ratu, Sijam je stao na stranu Saveznika, što je politička odluka donesena kako bi se izmijenili neravnopravni ugovori. Nakon beskrvne revolucije 1932, postala je ustavna monarhija i promijenila službeno ime u Tajland, čime je postala saveznik Japana u Drugom svjetskom ratu. Kasnih 1950-ih, vojni udar pod vodstvom Sarita Thanarata oživio je utjecajnu ulogu monarhije u politici. Tokom Hladnog rata, Tajland je postao glavni saveznik Sjedinjenih Država i igrao je antikomunističku ulogu u regionu kao član SEATO-a, koji je raspušten 1977.

Osim kratkog perioda parlamentarne demokratije sredinom 1970-ih i 1990-ih, Tajland se periodično smjenjivao između demokratije i vojne vladavine. Od 2000-tih, zemlja je u stalnom političkom sukobu između pristalica i protivnika dva puta izabranog premijera Tajlanda Thaksina Shinawatre, što je rezultiralo s dva puča (2006. i 2014), zajedno s uspostavljanjem njenog sadašnjeg ustava, nominalno demokratska vlada nakon općih izbora u Tajlandu 2019. i veliki prodemokratski protesti 2020-2021, koji su uključivali zahtjeve bez presedana za reformom monarhije. Od 2019. nominalno je parlamentarna ustavna monarhija; u praksi, međutim, strukturne prednosti u ustavu su osigurale stalni uticaj vojske u politici.[10]

Tajland je srednja sila u globalnim poslovima i jedan od osnivača ASEAN-a. Ima drugu najveću ekonomiju u jugoistočnoj Aziji i 23. po veličini u svijetu po PPP, a zauzima 91. mjesto po nominalnom BDP-u po glavi stanovnika. Tajland je klasifikovan kao novoindustrijalizovana ekonomija, sa proizvodnjom, poljoprivredom i turizmom kao vodećim sektorima.[11][12]

Historija

uredi

Prvi stanovnici su bili Moni, Indonežani i Kmeri. Bila je u polukolonijalnim vezama sa zemljama zapadne Evrope i SAD. Prvobitni naziv je bio Sijam a 1948. je promjenjen u Tajland. Tajland je poznat po velikom broju državnih udara. Zadnji je bio 2014.

 
Teritorijalni gubici Siama od 1867-1909

Geografija

uredi
Glavni članak: Geografija Tajlanda
 
Ko Tarutao, Satun

Sa ukupno 513.120 km2, Tajland je 50. po veličini zemlja po ukupnoj površini. Sastoji se od nekoliko različitih geografskih regija, koje djelimično odgovaraju provincijskim grupama. Sjever zemlje je planinsko područje tajlandske visoravni, s najvišim vrhom Doi Inthanon u lancu Thanon Thong Chai na 2.565 metara nadmorske visine. Sjeveroistok, Isan, sastoji se od visoravni Khorat, omeđen na istoku rijekom Mekong. Središtem zemlje dominira pretežno ravna dolina rijeke Chao Phraya, koja se uljeva u Tajlandski zaliv. Južni Tajland se sastoji od uske prevlake Kra Isthmus koja se širi u Malajsko poluostrvo.

Chao Phraya i rijeka Mekong su nezamjenjivi vodeni tokovi ruralnog Tajlanda. Industrijska proizvodnja usjeva koristi i rijeke i njihove pritoke. Tajlandski zaliv pokriva 320.000 km2 i napaja ga rijeke Chao Phraya, Mae Klong, Bang Pakong i Tapi. Doprinosi turističkom sektoru zahvaljujući svojim čistim plitkim vodama duž obala u južnom regionu i prevlake Kra. Istočna obala Tajlandskog zaliva ima glavnu dubokovodnu luku u kraljevstvu Sattahip i njenu najprometniju komercijalnu luku Laem Chabang. Phuket, Krabi, Ranong, Phang Nga i Trang, i njihova ostrva se protežu duž obala Andamanskog mora.

Klima

uredi
 
Karta Tajlanda po Köppenovoj klasifikaciji klime

Klima Tajlanda je pod utjecajem monsunskih vjetrova koji imaju sezonski karakter (jugozapadni i sjeveroistočni monsun).[13]:2  Veći dio zemlje je Köppenovoj klasifikaciji kao klima tropske savane .[14] Većina juga, kao i istočni vrh, ima tropsku monsunsku klimu. Dijelovi juga također imaju klimu tropskih prašuma.

Godina na Tajlandu je podijeljena u tri godišnja doba.  Prvo je kišna ili jugozapadna sezona monsuna (sredina maja do sredine oktobra), koju uzrokuje jugozapadni vjetar s Indijskog okeana.[13]:2 Kišama također doprinose Intertropska zona konvergencije (ITCZ) i tropski cikloni,[13]:2  pri čemu su august i septembar najvlažniji period u godini.[13]:2  Zemlja prima srednju godišnju količinu padavina od 1.200 do 1.600 mm.[13]:4  Zima ili sjeveroistočni monsun se javlja od sredine oktobra do sredinom februara.[13]:2  Veći dio Tajlanda doživljava suho vrijeme sa blagim temperaturama.[13]:2,4  Ljeto ili sezona prije monsuna traje od sredine februara do sredine maja.[13]:3

Zbog svog položaja u unutrašnjosti i geografske širine, sjeverni, sjeveroistočni, centralni i istočni dijelovi Tajlanda doživljavaju dug period toplog vremena, gdje temperature mogu doseći i do 40 °C tokom marta do maja,[13]:3  za razliku od blizu ili ispod 0 °C u nekim područjima zimi.[13]:3  Južni Tajland se odlikuje blagim vremenom tokom cijele godine sa manjim dnevnim i sezonskim varijacijama u temperaturama zbog morskih uticaja.[13]:3  Prima obilne padavine, posebno od oktobra do novembra.[13]:2  Tajland je među deset zemalja svijeta koji su najizloženiji klimatskim promjenama. Posebno je vrlo osjetljiv na porast nivoa mora i ekstremne vremenske prilike.[15][16]

Vlada

uredi

Ustroj vlasti je višestranačka ustavna monarhija.

Političke podjele

uredi

Privreda

uredi

Privreda Tajlanda je najviše razvijena u širem području Bangkoka. Izvozno orijentirana industrija, temeljena na jeftinoj radnoj snazi i stranom kapitalu, obilježava privredno razdoblje nakon 1986, kada je privredni rasti bio oko 9%.

U zadnje dvije decenije tajlandska privreda je zabilježila jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, sa prekidom u doba azijske finansijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, posebno elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Zbog jakoga izvoza Tajland je brzo prevladao ekonomsku krizu iz 1998. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio $8.100 po stanovniku, mjereno po PPP-u. Prostitucija čini značajnu privrednu granu, tako da je njen udio u BDP-u 2,7%.[17] Turisti, u prosjeku, potroše oko 10% svog novca na seksualne usluge [18].

Stanovništvo

uredi

Religija

uredi

Prema zadnjem popisu (2000.) 95% Tajlanđana su se izjašnjavali kao teravada budisti. Muslimani su druga najveća religizna grupa (sa 4,6% populacije).[19][20] Neke provincije i gradovi imaju većinsko muslimansko stanovništvo npr. Pattani, Yala, Narathiwat i dijelovi Songkhla Chumphona. Kršćana (uglavnom Katolika) ima oko 0,75%

Kultura

uredi

Grb i zastava

uredi
 

Grb Tajlanda predstavlja garuda, velika mitska ptica iz hinduističke i budističke mitologije. Garuda se također nalazi i na grbu Indonezije.

Zastava Tajlanda je usvojena 28. septembra 1917. Na sebi ima pet horizontalnih pruga crvene, bijele i plave boje. Središnja plava pruga je dvostruke širine. Boje crvena-bijela-plava znače nacija-religija-kralj, što je i državni moto ove zemlje.

Smatra se da je zastava usvojena prvi put 1855 i tada je bila crvene boje sa slikom slona na sredini. U ovom obliku je usvojena 1916 ali središnja bijela pruga je bila jednake širine.

Smatra se da je plava boja usvojena kao simbol petka, dana kada je rođen kralj Vajiravudh. Prema drugim izvorima, plava boja je pokazivala solidarnost prema snagama alijanse u prvom svjetskom ratu, koje su također na svojoj zastavi imale ove tri boje.

Zastava je jako slična zastavi Kostarike koja zbog toga u internacionalnim odnosima često koristi verziju zastave sa grbom.

  •  
    Zastava Tajlanda
  •  
    Mornarička zastava Tajlanda
  •  
    Mornarička ratna zastava Tajlanda

Literatura

uredi

Reference

uredi
  1. ^ National Statistics Office, "100th anniversary of population censuses in Thailand: Population and housing census 2010: 11th census of Thailand". (in Thai) Arhivirano 12. 7. 2012. na Wayback Machine. popcensus.nso.go.th.
  2. ^ "Population statistics of the civil registration (monthly)".
  3. ^ a b c d "World Economic Outlook Database, April 2024 Edition. (Thailand)". imf.org. International Monetary Fund. 16. 4. 2024. Arhivirano s originala, 16. 4. 2024. Pristupljeno 16. 4. 2024.
  4. ^ "Gini Index". World Bank. Arhivirano s originala, 27. 7. 2018. Pristupljeno 12. 8. 2021.
  5. ^ "Human Development Report 2023/2024" (PDF). United Nations Development Programme. 13. 3. 2024. Arhivirano (PDF) s originala, 13. 3. 2024. Pristupljeno 13. 3. 2024.
  6. ^ "Multiple Factors Behind Thailand's Birth Rate Decline, Experts Say". Voice of America (jezik: engleski). 23. 3. 2024. Pristupljeno 6. 7. 2024.
  7. ^ "Land Area". The Government Public Relations Department (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 6. 2024.
  8. ^ "Capital City". The Government Public Relations Department (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 6. 2024.
  9. ^ Nuchkoom Smith, Nucharee; Smith, Robert Brian (1. 10. 2019). "Has Thailand learnt any Lessons from the Bowring Treaty and the Treaty of Amity?" (PDF). Athens Journal of Law. 5 (4): 405–418. doi:10.30958/ajl.5-4-3. ISSN 2407-9685. S2CID 211453326. Arhivirano (PDF) s originala, 11. 5. 2022. Pristupljeno 17. 4. 2022.
  10. ^ *Abuza, Zachary (27. 9. 2021). "Thailand's Constitutional Dictatorship Weathers the Storm". The Diplomat. Pristupljeno 14. 3. 2022.
  11. ^ Thailand and the World Bank Arhivirano 16. 12. 2005. na Wayback Machine, World Bank on Thailand country overview.
  12. ^ The Guardian, Country profile: Thailand Arhivirano 23. 5. 2010. na Wayback Machine, 25 April 2009.
  13. ^ a b c d e f g h i j k l "The Climate of Thailand" (PDF). Thai Meteorological Department. Arhivirano s originala (PDF), 1. 8. 2016. Pristupljeno 18. 8. 2016.
  14. ^ Dr. Susan L. Woodward (1997–2014). "Tropical Savannas". Biomes of the World. S. L. Woodward. Arhivirano s originala, 19. 12. 2013. Pristupljeno 23. 2. 2014.
  15. ^ Overland, Indra et al. (2017) Impact of Climate Change on ASEAN International Affairs: Risk and Opportunity Multiplier Arhivirano 28. 7. 2020. na Wayback Machine, Norwegian Institute of International Affairs (NUPI) and Myanmar Institute of International and Strategic Studies (MISIS).
  16. ^ "Report: Flooded Future: Global vulnerability to sea level rise worse than previously understood". climatecentral.org. 29. 10. 2019. Arhivirano s originala, 4. 9. 2022. Pristupljeno 5. 9. 2022.
  17. ^ http://pioneer.netserv.chula.ac.th/~ppasuk/illegaleconomy.doc
  18. ^ http://www.taipeitimes.com/News/feat/archives/2006/01/25/2003290710
  19. ^ CIA World Factbook Thailand Arhivirano 16. 5. 2020. na Wayback Machine, CIA World Factbook.
  20. ^ "U.S. Department of States – Thailand". State.gov. Pristupljeno 25. 4. 2010.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Tajland
Vlada
 
WikiAtlas ima mape na temu: Tajlanda
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tajland&oldid=3665080#Grb_i_zastava"