Kmersko Carstvo
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Kmersko carstvo (kmerski: ចក្រភពខ្មែរ) je bilo moćno kmersko hinduističko-budističko carstvo u jugoistočnoj Aziji. Carstvo je nastalo od bivših kraljevina Funan i Chenla koji su se prostirali na prostoru današnjeg Laosa, Tajlanda i Vijetnama.
Njegova najveća ostavština je grad Angkor u današnjoj Kambodži, koji je bio glavni grad za vrijeme carskog vrhunca. Veličanstveni spomenici Angkora - kao što su Angkor Vat i Bayon - svjedoče o ogromnoj moći Kmerskog carstva i njegovog bogatstva, impresivnoj umjetnosti i kulturi i arhitektonskim tehnikama i estetskom dostignuću. Satelitski snimci otkrivaju da je Angkor, tokom svog vrhunca od 11. do 13. stoljeća, bio najveći predindustrijski urbani centar na svijetu.
Kmersko carstvo je 802. godine osnovao Jayavarman II. U ovoj godini, kralj Jayavarman II je sebe proglasio chakravartin ("kralj svijeta" ili "kralj kraljeva") na Phnom Kulen. Carstvo je nestalo padom Angkora u 15. stoljeću.
Religija
urediVećina khmerskih kraljeva bili su hinduisti pa su zato mnogi kipovi u Angkor Watu spomenici hinduističkim bogovima. Neki su kraljevi zapravo smatrali da su božanski kraljevi. Hindu Suryavarman II smatrao se inkarnacijom hinduističkog boga Višne, dok je budistički sin Jayavarman VII za sebe vjerovao da je reinkarnacija Bude. Khmeri su za slonove vjerovali da imaju veliko vjersko značenje, stoga su ih lovili i dresirali za ratnu službu i parade. Jedna od najpoznatijih regimenti brojala je oko 200.000 slonova.
Širenje Carstva
urediAngkor, glavni grad kmerske kulture, bio je u današnjoj Kambodži. Na vrhuncu svoje moći, Carstvo se prostiralo od Južnog kineskog mora do Sijamskog zaliva (današnji Tajlandski zaliv) a obuhvatalo je današnju cijelu Kambodžu, istočni Tajland, Vijetnam i Laos.
Angkor Vat
urediAngkor Vat je najveći kmerski hram i bio je vijekovima najveća vjerska građevina na svijetu. Sagrađen je od kamena, materijala rezervisanog za bogove, i za njegovo dovršenje bilo je potrebno 50.000 radnika te nešto više od 40 godina u vrijeme vladavine Suryavarmana II (1113. - 1150.). Legenda kaže da hram nisu gradili ljudi, već hinduistički bog Indra koji je stigao na Zemlju samo da bi sagradio hram. Na reljefima su prikazani prizori hinduističkih bogova, kmerskog naroda u ratu te kraljevske procesije.
Historijski događaji, dvorski život i parade urezbareni su u zidine Bayona, posljednjeg kmerskog hrama sagrađenog u Angkoru. Sin Suryavarmana II, Jayavarman VII, izgradio je Bayon oko 1200. godine kao spomen na pobjedu nad susjednim narodom Cham koji je razorio Angkor 1177. godine.
Jayavarman VII
urediJunački Jayavarman VII (1181. - 1219.) bio je vođa Kmera. Nakon što su Chami razorili Angkor, Jayavarman je predvodio uspješan protivnapad te ohrabrivao svoj narod da obnovi Angkor. Tokom svog dugog života sagradio je novi hram, Bayon, kao spomen na svoje pobjede. Masivna kamena lica uklesana na vanjskim zidovima hrama predstavljaju Jayavarmana, a podsjećaju i na Budhu. Jayavarman je promijenio državnu religiju iz hinduizma u budizam.
Ratarstvo i hrana
urediUspjeh Kmera je posljedica njihove sofisticirane poljoprivrede. Za ishranu velike populacije untar zidova hramskih palata bio je potreban napredan sistem. Graditelji su gradili mreže kanala koji su, osim što je u njima bilo ribe, u sušnoj sezoni navodnjavali rižina polja i stabla voća te tako osiguravali obilnu žetvu. Zbog toga je ovo carstvo postalo najbogatije u Jugoistočnoj Aziji.
Pad
urediSusjedni sijamski narod Thai napao je Angkor 1431. godine. To je, zajedno s visokom cijenom održavanja spomenika, dovelo do propasti ovog velikog grada. Angkor je ubrzo napušten. Vijekovima je vegetacija džungle prekrivala hram i Angkor je postao poznat kao "Izgubljeni grad". Godine 1861. ponovo ga je otkrio francuski prirodoslovac Henri Mouhot.