Ugrožene biljke u Bosni i Hercegovini

Ugroženost bosanskohercegovačkih biljaka zabilježena je još za vrijeme austrougarske uprave. Pokušaje zakonske i svake druge kategorizacije biljnog svijeta u ovoj državi, bezuspješno su pokretani u drugoj par posljednjih decenija 20 stoljeća. Činili su to pretežno profesionalci sa Prirodno-matematičkog fakulteta, Šumarskog fakulteteta UNSA i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, kao i aktivisti brojnih nevladinih organizacija, među kojima i Pokreta nauku mladima SRBiH. Međutim, organizirana državna intervencija u tom pravcu, uslijedila je tek na pragu 20. stoljeća, kada je preuzeta međunarodna obaveza u okviru aktivnosti UICN. Međutim, početni polet je zastao nakon kreiranja crvenih knjiga FBiH i RS, a prepušten je aktivistima lokalnih zajednica.

Kategorizacija bosanskohercegovačkih biljaka prema kriterijima UICN-a

Nakon značajnih priloga poznavanju bosanskohercegovačke flore i faune, koji su djelo autora iz perioda austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini i dosta vrijednih, ali fragmentarnih radova na istu temu, Društvo ekologa Bosne i Hercegovine je povjerilo Čedomilu Šiliću da pripremi listu biljnih vrsta za Crvenu knjigu Bosne i Herecgovine.

Šilić, vjerovatno najupućeniji dosadfašnji poznatelj biljnog svijeta, kreirao je Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine koji je objavljen 1996. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Prirodne nauke), n.s. 31 (1992-1995): 323-367 (1996). Lista prvenstveno počiva na na literaturnih podacima o flori i vegetaciji Bosne i Hercegovine, prikupljenih od kraja 19. stoljeća do danas. Uključeno je ukupno 678 taksona Pteridophyta i Spermatophyta.

Uprkos ovim podacima u Crvenoj knjigi ugroženih biljaka iz 1997. godine koju je objavio IUCN navodi se da je broj ugroženih vrsta u Bosni i Hercegovini 64, odnosno da postoji i 7 istrebljenih, 3 ranjive, 59 rijetkih te jedna vrsta bez definisanog statusa, u skladu sa tada važećim kategorijama (IUCN, 1997). Projekat izrade Crvene liste flore, faune i gljiva u Federaciji Bosne i Hercegovine je rezultirao potpuno novim podacima o stanju flore u F BiH. Iako je analiza bila zasnovana na prijedlogu Crvene liste ju je sastavio Šilić, nakon intenzivne analize postojeće literature i terenskih istraživanja, obavljena je rekategorizacija statusa najvećeg broja taksona.

Ukupno je uklučeno 199 primarnih izvora iz perioda 1890-2012. Pritom je, zahvaljujući novom izvoru (Šoljan et al. 2012) status „vjerovatno izumrle vrste“ Astragalus fialae Degen promjenjen, tačnije potvrđeno je njeno postojanje na planini Visočici. Ova činjenica ponovo aktuelizira mogućnost postojanja vrste Astragalus fialae i na lokalitetu Velikog jezera na Treskavici (Herbarij Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine), gdje su je pronašli Fiala (1893.) godine i Degen (1900.). Na ovom primjeru se može zaključiti da je kod izrade budućih crvenih knjiga Bosne i Hercegovine neophodno direktno provjeriti i sve dostupne izvore za svaku od popisani vrsta.

Nomenklatura biljnih taksona je data prema Međunarodnom kodeksu nomenklature algi, gljiva i biljaka (International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants, Melbourne Code) koja je usvojena na 18. Internacionalnom botaničkom kongresu održanom u Melburnu u julu 2011. godine.

Podaci o taksonima, pored naziva sadrže sinonime, narodni naziv, predloženu kategoriju, te popis lokaliteta i najznačajnije literaturne reference. U procjeni statusa taksona korištena je IUCN Red List categories verzija 3.1. Rezultati, koji su dobijeni na osnovu referentnih izvora, pokazuju da na području BiH u Crvenu listu flore treba uključiti 659 taksona. Najviše ih spada u kategoriju ranjivih (VU) – 26,25%. Za znatan broj taksona (24,43%) će biti neophodno pribaviti dodatne podatke prije definisanja statusa.

Distribucija biljnih taksona po kategorijama ugroženosti

uredi

Kategorizacija posanskohercegovačkih biljaka po kriterijima UICN-a:

Kategorije ugroženosti taksona
  • Izumrle (Extinct –Ex) 2 (0,30%)
  • Vjerovatno izumrla vrsta (Extinct – Ex?) 6 (0,89%)
  • Ugrožena ili ranjiva vrsta (Vulnerable – V) 42 (6,20%)
  • Rijetka ili potencijalno ugrožena vrsta (Rare – R) 287 (42,30%)
  • Nedovoljno poznata vrsta (Insufficiently Known – K) 54 (7,97%)
  • Nedovoljno istražene (DD): 161 (57,96%)
  • Bez kategorije 2 (0,30%)
  • Ukupno: 678 (100,00%).
    [1]

Kategorija: Nedovoljno podataka (DD)

uredi

Kategorija: Ranjivi (VU)

uredi

Kategorija: Najmanje zabrinjavajući (LC)

uredi

Kategorija: Gotovo ugrožene (NT)

uredi

Kategorija: Istrijebljeni (EX)

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2013): Crvena lista flore FBiH [1] Pristupljeno 20 februara 2020.