Gregersenova mlječika
Gregersenova mlječika (latinski: Euphorbia gregersenii K. Maly) je endemska biljka iz familije Euphorbiaecae: mlječike.[1]
| Gregersenova mlječika Euphorbia gregersenii | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Tracheophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Malpighiales |
| Porodica | Euphorbiaceae |
| Rod | Euphorbia |
| Vrsta | Euphorbia gregersenii K.Malý ex Beck |
Opis uredi
Ova mlječika je višegodišnja biljka, sa zeljastim ili u osnovi odrvenjelim, uspranim stabljikama. Visoke su oko 25–55 cm, jednostavne ili razgranate, mehko dlakave, obrasle brojnim, sjedećim, duguljastim listovima. Dugi su oko 4-4,5 cm, a široki oko 1,2-2,7 cm. Na vrhu su zatupljeni ili malo obrubljeni, cjeloviti, pri čemu su gornji uz osnovu srcasti. Lice je kod svih golo ili oskudno dlakava, a naličje rubovi su mehko dlakavi. Cvasti su vršne, većinom 4-5-zrakaste. Brakteje su elipsoidne ili jajoliko duguljaste, gole - dužine 2,7-5,3, rijetko i do 6,5 cm, a široke 1,2-2,6 (ponekad i do 3,5) cm. Brakteole ispod muških cvjetova su laneetaste, ejelovite iii 1-3-dijelne, zute do svijetlozelene, dlakave.
Cvjeta u maju. Cvijetovu su jednodomnni, u osobenim skupinama tzv. cijatije (cyathitium), na kratkoj goloj peteljci. Duge su 1,5-2,5 mm, iznutra dlakave, a režnjevi su jednako dugi kao i cijev. Vrat tučka je dvodijelan.
Plod je čahura sa tri žutozelene plodnice, duge 2,5–3 mm. Boćno su gole, a na hrptu imaju dvorednu bradavičastu krestu, koja se sastoji od izduženo bradavičastih čuperaka koji su pri dnu prošireni i obično međusobno srasli. Plodovi su zelenkasti ili purpurno poprskani. Sjemenke su duguljasto-okrugle ili jajolike, duge 2-2,5 mm, glatke.
Ekologija i rasprostranjenje uredi
Optimalna staništa ove vrste su doline nekih rječica i potoka na aluvijalnom nanosu. Raste je iskljucivo na serpentinskoj podlozi. Ova mlječika je bosanskohercegovački, pretežno bosanski stenoendem. Registrirana nalazišta su: dolina Gostović potoka Kamenica i njegovih pritoka, Kamenica i Suha, Velež i Borik kod Borovnice i Tajanu. Locus classicus je u Srednjoj Bosni: dolina potoka Gostović kod Popove luke [Maly, K. ex Beck, G. 1920.).
Reference uredi
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.