Todorovo
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Todorovo je naseljeno mjesto u općini Velika Kladuša, Bosna i Hercegovina.
Todorovo | |
|---|---|
naselje | |
  Todorovo | |
| Koordinate: 45°05′11″N 15°55′48″E / 45.086438°N 15.929995°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Općina | Velika Kladuša |
| Površina | |
| • Grad | 8,08 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 802 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 157244[1] |
| Matični broj općine | 11118 |
Historija
urediTodorovo se u 16. vijeku zvao Novigrad koji je od 1560. godine prestao da postoji kao Novigrad, kada dobija ime Todor Grad, i potom Todorovo, kako se i danas zove. Ime je dobio po gasovitom junaku Todoru koji je pao u borbi protiv Turaka u odbrani Novigada. Prilikom jednog napada vatra je dospjela da barutene koja je odletjela u zrak zajedno sa Todorom i njegovom porodicom.
Oko 70 godina kasnije Turci su konačno osvojili ovaj kraj koji je ostao poprilično pust. Poslije pada pod Tursku vlast ovaj se kraj vrlo brzo naseljava i postaje okosnica u odbrani Osmanlijskog carstva i daljem osvajanju Austro-ugarske teritorije. U pismu jednog sveštenika iz Kralovaca koji je upućen 20. novembra 1641. godine u Beč, spominje se aga Kariman iz Todor Novog pred braće Hrnjice iz Velike Kladuše zbog stalnih upada na Austrougrasku teritoriju. Zadnji gopodar Todorava bio je Maše Tabak (M. Tabaković) i njegovi bratići.
Od zidina starog grada napravljena je najstarija škola na ovom području, kao i područna škola u Mrceljima. Da se nazaboravi napomenuti da je Todorovo bio općina prije Velike Kladuše, kao da je u Todorovu osnovana društvena zadruga iz koje je izrasla jedna od najveći firmi na području bivše Jugoslavije Agrokomerc. Mjesna zajednica Todorovo je sa svojih 33,5 kvadratnih kilometara treća po površini u općini sa iznad prosječnom stopom gustinom naseljenosti koja iznosi 164 stanovnika km2.[nedostaje referenca]
Geografija
urediMjesnoj zajednici Todorovo pripadaju mjesta Mrcelji, Vejnac, Tod. Čelinja, Tod. Salapnica, Glubovići i Todorovo.
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naselje Todorovo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 802 (100,0%) | 1 249 (100,0%) | 1 072 (100,0%) | 876 (100,0%) | 749 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 673 (83,92%) | 1 221 (97,76%)1 | 1 042 (97,20%)1 | 860 (98,17%)1 | 722 (96,40%)1 | ||
| Bosanci | 110 (13,72%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 5 (0,623%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 5 (0,623%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 3 (0,374%) | 2 (0,160%) | 3 (0,280%) | – | 3 (0,401%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 3 (0,374%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 2 (0,249%) | 3 (0,240%) | 5 (0,466%) | 4 (0,457%) | – | ||
| Nepoznato | 1 (0,125%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 12 (0,961%) | 8 (0,746%) | 6 (0,685%) | 8 (1,068%) | ||
| Srbi | – | 11 (0,881%) | 12 (1,119%) | 3 (0,342%) | 13 (1,736%) | ||
| Crnogorci | – | – | 2 (0,187%) | 3 (0,342%) | 3 (0,401%) | ||
Ekonomija
urediU Mrceljima postoje više vodenica Mali Mlin, Gornji Mlin, Žljeboja, Dvojače, Mlinarska i još dvije koje se nalaze u privatnim rukama koje su ovom kraju bila dobro došla tako da su mnogi dosljavali iz drugih mjesta. Prije toga uslijedio je masovno iseljavanje u Tursku. U Todorovo je 1985. godine stigao i asfaltni put na svečenom otvaranju govorili su braća Hakija i Hamdija Pozderac. U to vrijeme Todorovo doživljama novi procvat, sa firmom Agrokmerc koja otavara svoje nove pogone i farme kunića, kao i širenje telefonske mreže. Sve se zaustavlja 1987. sa aferom Agrokomerc.
Nakon rata vrši se asfaltiranje lokanih puteva Todorovo - Mrcelji, Todorovo - Todorova Čelinja, i Todorovo - Golubović. Svako domaćinstvo dobija telefon i gradski vodovod.
Kultura
urediTodorovska džamija je napravljena sedemdesetih godina i bila to prva džamija na Balkanu sa dva minareta koju je zidao hodža Imamović.
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
