Sutorina

Sutorina (ćir. Суторина) je naseljeno mjesto u sastavu općine Herceg Novi, Crna Gora.

Sutorina

Суторина
naselje
pogled na Sutorinu iz Kruševica
pogled na Sutorinu iz Kruševica
Sutorina nalazi se u Montenegro
Sutorina
Sutorina
Lokacija u Crnoj Gori
Koordinate: 42°28′23″N 18°28′36″E / 42.47306°N 18.47667°E / 42.47306; 18.47667Koordinate: 42°28′23″N 18°28′36″E / 42.47306°N 18.47667°E / 42.47306; 18.47667
Država Crna Gora
OpćinaFlag of Herceg Novi.jpg Herceg Novi
Najveća nadmorska visina213 m
Stanovništvo (2011)
 • Naselje670
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj+ 382 (031)
Registracija vozilaHN
Sutorina, plaža i pogled prema Igalu

GeografijaUredi

Sutorina se nalazi na krajnjem jugozapadu Crne Gore u dolini rječice Sutorine, koja se u Jadransko more uliva u sjeverozapadnom dijelu Bokokotorskog zaliva.

HistorijaUredi

Sutorina se prvi put spominje 27. januara 1403. godine kao mjesto prodaje soli.[1]

Sutorina se do 1947. godine nalazila u sastavu NR Bosne i Hercegovine, te je imala izlaz na Jadransko more i na Bokokotorski zaliv u dužini od 7 kilometara obale, ali je neformalnim političkim dogovorom bez ikakvog pisanog ugovora, zajedno sa selima Njivice, Kruševice, Prijevor, Šćepoševići, Solila, Vrbanje i Sitnica, čija ukupna površina iznosi 83,7 km², a čija je teritorija ugl. jednaka granicama današnjih naselja Kruševice, Prijevor, Provodina i Sutorina navodno ustupljena NR Crnoj Gori, za šta nema zvaničnih dokumenata. Neki za taj slučaj vezuju činjenicu da je NR BiH dobila područja istočno od rijeke Sutjeske u području planine Maglić, t.j. naselja Kruševo na Pivi i Vučevo,[2] činjenicu koju potvrđuje Službeni list FNRJ maja 1949. godine,[3] te Službeni list NR BiH u oktobru 1949.[4] U toku donošenja međunarodnog sporazuma o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, 2015. godine, došlo je do zahtjeva u Parlamentu Bosne i Hercegovine o poništenju sporazuma i donošenju rezolucije o Sutorini, u kojoj bi se ponovo razmatrao status Sutorine. Ova politička procedura izazvala je politički spor između ovih dviju zemalja.[5][6][7] Do teritorijalne reorganizacije u Crnoj Gori nalazila se u sastavu stare općine Herceg Novi.

StanovništvoUredi

Na popisu stanovništva 2011. godine Sutorina je imala 670 stanovnika.

Broj stanovnika po popisima[8]
1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011
404 410 398 358 437 489 607 670

Napomena: Ranije povećano za naselje Šćepoševići koje je ukinuto.

Popis 2011.Uredi

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisiUredi

Sutorina
1991[10] 2003[11]

ukupno: 489

  Crnogorci 233 (47,64%)
  Srbi 184 (37,62%)
  Jugoslaveni 60 (12,26%)
  Hrvati 4 (0,81%)
  Muslimani 4 (0,81%)
  neopredijeljeni 1 (0,20%)
  region. opr. 1 (0,20%)
  nepoznato 2 (0,40%)

ukupno: 607

  Srbi 402 (66,22%)
  Crnogorci 132 (21,74%)
  Hrvati 5 (0,82%)
  Jugoslaveni 2 (0,32%)
  ostali 2 (0,32%)
  neopredijeljeni 55 (9,06%)
  region. opr. 4 (0,65%)
  nepoznato 5 (0,82%)
Vjera 1991[12]
Pravoslavna 452 (92,43%)
Katolička 12 (2,45%)
Islamska 3 (0,61%)
Nije vjernik 5 (1,02%)
Nepoznato 17 (3,47%)
ukupno 489

ReferenceUredi

  1. ^ Fermendžin, Euzebije (1892). Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752. Harvard University. Zagrabiae, Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium.
  2. ^ Border reconstruction of the Sutorina exit of Bosnia and Herzegovina to the Adriatic Sea by using old maps - Admir Mulahusić, Mithad Kozličić, Zvonko Orešković
  3. ^ "Sedmo redovno zasedanje Saveznog veća i Veća naroda : 25-28 maja 1949 godine : stenografske beleške". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 13. 2. 2015.
  4. ^ "Institut za historiju Sarajevo - "Odluka o pripajanju sela Kruševo i Vučevo području Mjesnog narodnog odbora Sutjeska.Službeni list NR BiH, god. V, br. 43. Sarajevo: 27. 10. 1949. 311" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 27. 3. 2014. Pristupljeno 13. 2. 2015.
  5. ^ Sutorina: Anatomija izmišljenog problema, Al Jazeera Balkans
  6. ^ "Sutorina: Rezolucijom traže poništenje ugovora s Crnom Gorom - prilog na portalu Dubrovački.hr". Arhivirano s originala, 26. 1. 2015. Pristupljeno 13. 2. 2015.
  7. ^ RSE saznaje: BiH razmatra da povuče ambasadora iz Crne Gore zbog Sutorine - prilog na portalu Slobodna Evropa
  8. ^ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176
  9. ^ a b c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 5. 2020.
  11. ^ Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  12. ^ "Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020.

Vanjski linkoviUredi


  Nedovršeni članak Sutorina koji govori o naselju u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.