Stari most (Konjic)
Stari most u Konjicu na rijeci Neretvi smatra se tačkom gdje se Hercegovina spaja sa Bosnom. Podignut je 1682. godine. Most je izgrađen od kamena i ima šest lukova. Spada u red najljepših mostova iz Osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini, zajedno sa mostarskim Starim mostom, trebinjskim Arslanagić mostom i mostom Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Preko rijeke poznate pod imenom Neretva, dugim lijepim kamenim mostom, najljepšim od svih do danas viđenih.
Artur Evans, engleski arhitekta i putopisac.[2]
Most je srušen 3. marta 1945, na dan oslobođenja Konjica. Minirali su ga njemački nacisti pri povlačenju. Preko srušenog mosta 1945. godine postavljena je provizorna drvena konstrukcija, a 1962. godine postojeća drvena konstrukcija zamjenjena je armirano-betonskom. Koristio se za kolski saobraćaj i kao most za pješake (dvije pješačke staze).
U periodu 2006-2009. godine obavljeni su radovi na rekonstrukciji mosta, uz pomoć Vlade Republike Turske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Istovremeno revitalizovana je stara konjička čaršija u neposrednoj okolini mosta.
Most u potpunosti odgovara mostu iz XVII vijeka. Postavljen je na šest blago prelomljenih svodova, oslonjenih na pet temeljnih kamenih stubova i dva priobalna podzida.[3] Zidan je od precizno izrađenih kamenih kvadera, koji su u donjem dijelu, približno do visine viših vodostaja, od bijelog, dobro obrađenog krečnjaka, dok su gornji dijelovi od lijepo klesane sedre. Zaključni kameni svodovi također su od krečnjaka. Dugačak je 102 metra.[4]
Reference
uredi- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Konjic)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 10. 2017.[mrtav link]
- ^ "MOSTOVI NA NERETVI U KONJICU". Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini -Medžlis Islamske zajednice Konjic -Knjige i tekstovi. Pristupljeno 26. 10. 2017.
- ^ "Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović: STARI MOSTOVI U BOSNI I HERCEGOVINI". Biblioteka: KULTURNO NASLJEĐE – Sarajevo Pubčishing, 1998. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Milenko Pržulj : ZASVEDENI I LUČNI MOSTOVI" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 30. 4. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2017.
Vanjski linkovi
uredi
