Treći rajh
(Preusmjereno sa Treći Rajh)
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Treći rajh (njemački: Drittes Reich) je čest naziv za fašističku njemačku državu između 1933. i 1945. godine, tj. periodu u kojem je kancelar Njemačke bio Adolf Hitler. To je, naime, bila "treća" njemačka država, za početak se uzima 1933. godina, kada se mijenja ustav i funkcionisanje čitave države.
Treći rajh Deutsches Reich |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1933 - 1945 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uzrečica: Ein Volk, ein Reich, ein Führer. (bs: Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
Himna: Das Lied der Deutschen Horst-Wessel-Lied |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
Položaj na karti
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||
Glavni grad | Berlin |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
Službeni jezik | njemački | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Državno uređenje | Nacizam | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Predsjednik | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
• 1933-1934. |
Paul von Hindenburg | |||||||||||||||||||||||||||||||||
• 1934-1945. |
Adolf Hitler (Führer) | |||||||||||||||||||||||||||||||||
• 1945. |
Karl Dönitz | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Površina | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
• Ukupno |
696 265 km2 (1941) km2 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
• Ukupno (1941) |
90 030 775 | |||||||||||||||||||||||||||||||||
• Gustoća |
129.3 /km2/km2 |
HronologijaUredi
- 30. januar 1933 - Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u Reichstagu, njemačkom parlamentu)
- 28. februar 1933 - 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o odbrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju
- 5. mart 1933 - na izborima nacisti dobijaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu
- 23. mart 1933 - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke
- 10. maj 1933 - palež liberalnih knjiga u Berlinu
- 22. juni 1933 - Nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene)
- 26. januar 1934 - Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju
- 30. juni 1934 - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu
- 2. august 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa)
Spisak važnijih službenika Trećeg rajhaUredi
- Adolf Hitler - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik Wehrmachta
- Hermann Göring - Reichsmarshall i premijer. Ministar zrakoplovstva.
- Rudolf Hess - Führer-ov zamjenik
- Joseph Goebbels - ministar propagande
- Albert Speer - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja
- Heinrich Himmler - zapovjednik SS-a i upravitelj njemačke policije
- Martin Bormann - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)
- Joachim von Ribbentrop - ministar vanjskih poslova
- Alfred Rosenberg - Reichsleiter
- Walter Funk - ministar industrije
- Wilhelm Frick - ministar unutrašnjih poslova
- Reinhard Heydrich - šef RSHA
- Hjalmar Schacht - ministar bez portfelja, predsjednik Reichsbank
- Konstantin von Neurath - voditelj tajnog Kabineta.
- Arthur Seyss-Inquart - Reichsstatthalter(namjesnik) u Austriji
ReferenceUredi
Vanjski linkoviUredi
Commons ima datoteke na temu: Treći rajh |