Skorenovac

Skorenovac (srpski: Skorenovac ili Скореновац, mađarski: Székelykeve, njemački: Skorenowatz) je selo u općini Kovin, u Južnobanatskom okrugu autonomne pokrajine Vojvodine Republike Srbije.

Geografski položaj uredi

Geografski, najbliži veći gradovi su Kovin (6 km), Pančevo (30 km) i Beograd (46 km). Selo se nalazi na 44° 45' 42,9" sjeverne geografske širine i 20° 54' 20,72" istočne geografske dužine.

Historija uredi

Selo po imenu Đurđevo (mađ. Gyurgyova) je postojalo između 1869. i 1886. godine na lokaciji između Banatskog Brestovca i rijeke Dunav. Prvobitni stanovnici Đurđeva bili su mađarske porodice (u stvari Kumani, Polovci) koje su došle iz Banatskog Novog Sela (mađ. Újfalu), Jermenovaca (mađ. Ürményháza), Šandorfalve (mađ. Sándorfalva) te iz okoline Segeda (mađ. Szeged) i Banatskog Dušanovca (mađ. Szőlősudvarnok/nje. Rogendorf). U Đurđevu je 1869. godine bilo 396 stanovnika. Kasnije, 1883 godine, u Đurđevo se naseljava 645 porodica (oko 2.000 ljudi) Sekelja. U tom periodu na Dunavu nije bilo nasipa pa je Dunav, izlivajući se svake godine, nanosio velike štete selu i obradivom zemljištu, a većina ugroženog stanovništva preseljena je na lokaciju današnjeg Skorenovca, a manji dio u Ivanovo.

Skorenovac (tada prozvan imenom mađ. Székelykeve), osnovan je 1886. godine u vrijeme Austro-Ugarske monarhije i vladavine Franje Josipa.

Godine 1888. selo je imalo 506, a 1910. godine 685 kuća. Većina doseljenika bili su Sekelji koji su došli iz Bukovine. Istovremeno sa Sekeljima, u Skorenovac je došao i određeni broj njemačkih porodica z današnjeg Plandišta (mađ. Zicsifalva) i Pločice (mađ. Plosic) te banatski Bugari iz mjesta Dudešti Veki (Dudestii-Vechi/Ó-Besenyő/Altbeschenowa/Stár Bišnov). Većina stanovnika (Mađari, Bugari i Nijemci) bili su katolici. Krajem 1891. godine (kada je počela gradnja crkve) i početkom 1892. godine (kada je gradnja završena) počinje se sa pisanjem crkvenih knjiga. Od 1869. pa do 1892. godine crkvene knjige su se nalazile u katoličkoj crkvi u Banatskom Brestovcu.

Historijski nazivi kraja i samog mjesta uredi

Historijski nazivi kraja:

Skorenovec Tera - (Zkorenovetz Terra) (1412)
Skorenoc Pusta - (Zkorenocz Puszta)
Vila Regalis - (Villa Regalis) (1428)

Ime sela kroz historiju:

Nađđerđfalva - (Nagygyörgyfalva) (1883-1886)
Skorenovac - (Skorenowatz) (naziv koji su koristili Nijemci u različitim razdobljima)
Sekelj - (Székelykevе) (1886-1922)
Skorenovac - (Skorenovac) (од 1922)

Sekeljkeve u prijevodu znači „selo Sekelja“.

Broj stanovnika i demografski podaci uredi

Nacionalni sastav po popisima uredi

Godina	Broj stanovnika	Mađari	Nijemciс	Bugari	Srbi	Slovaci	"Jugoslaveni"
1910.	4.541	73,31%	11,94%	9,69%	1,26%	2,53%	0,00%
1921.	4.195	81,83%	7,34%	10,27%	0,36%	0,05%	0,00%
1948.	4.465	84,46%	0,70%	11,22%	3,18%	0,05%	0,00%
1991.	3.213	80,36%	0,15%	2,53%	9,40%	0,03%	3,36%
2002.	2.501	86,71%	0,07%	2,99%	5,47%	0,00%	1,04%

Pored navedenih naroda u Skorenovcu još žive Albanci, Makedonci, Muslimani, Romi, Rumuni, Slovenci, Ukrajinci i Hrvati.

Grafikon uredi

Tendencija porasta/opadanja broja stanovništva

Galerija uredi

Skorenovac danas - detalj
Tipično skorenovačko dvorište
Skorenovac - pogled sa livade
Žetva u Skorenovcu
Detalj iz glavne ulice
Kanal DTD u blizini Skorenovca
Ljetna oluja u Skorenovcu
Katolička crkva svetog Stefana

Također pogledajte uredi

Literatura uredi

Skorenovac története - Szabatka Gyula ( kiadta R. Oberläuter, Kovin 1936 )
Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu, Novi Sad, 1992.
Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
Mgr. Erős Lajos, Adalékok a Zrenjanini-Nagybecskereki Egyházmegye történetéhez, 1993. (Additamenta ad historiam Diocesis Zrenjaninensis-Nagybecskerekensis)

Vanjski linkovi uredi

Commons ima datoteke na temu: Skorenovac