Dunav

rijeka u Evropi

Dunav (njemački: Donau; mađarski: Duna; slovenski: Donava; slovački: Dunaj; ukrajinski: Дунай; bugarski: Дунав; rumunski: Dunărea) jest rijeka u srednjoj i istočnoj Evropi. Nakon Volge druga je najduža rijeka u Evropi (2.860 km). Bio je dugogodišnja granica Rimskog Carstva, a danas teče kroz deset država. Najvećim dijelom protječe kroz srednju Evropu, a kao pogranična rijeka protječe kroz Njemačku (7% površine sliva), Austriju (10%), Slovačku (5,9%), Mađarsku (11,6%), Hrvatsku (4,4%), Srbiju (10,2%), Bugarsku (5,9%), Rumuniju (29%), Moldaviju (1,6%; samo približno 480 m) i Ukrajinu (dio delte).[1] Ulijeva se u Crno more.

Dunav
Dunav u Bratislavi
Tok dunava (crvena)
DržaveNjemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunija, Moldavija, Ukrajina
Dužina2.860 km
UšćeDelta Dunava
NV ušća1.078 m
Ulijeva se uCrno more
SlivCrnomorski sliv
Prosječni protok7.000
Površina sliva817.000 km2

Od antičkih vremena tradicionalna je trgovačka ruta. Danas je plovan u dužini 2.415 km. Također je važan izvor hidroenergije i pitke vode.

Etimologija Uredi

Dunav je staroevropsko ime rijeke izvedeno iz praindoevropskog dānu, što znači rijeka. Među ostala imena iz istog korijena spadaju Dvina / Daugava, Don, Donjec, Dnjepar, Dnjestar, Desna, Tana i Tuoni.

Geografija Uredi

Kvalificiran je kao međunarodni plovni put, a nastaje u gorju Schwarzwald u Njemačkoj kod Donaueschingena od manjih rijeka Brigacha i Brega. Zatim teče u smjeru jugoistoka približno 2.730 km, protječući kroz četiri glavna grada (Beč, Bratislavu, Budimpeštu i Beograd) prije ušća u Crno more; ušće je velika delta, čiji veći dio pripada Rumuniji, a manji Ukrajini.

Prosječni mjesečni protok (u m3/s)
Hidrološka stanica: Ušće Dunava (podaci izračunati kroz 15 godina)

Sliv Uredi

Osim država kroz koje teče ili u kojima je pogranična rijeka, sliv Dunava uključuje dijelove još devet država: Bosne i Hercegovine (4,6%), Češke (2,9%), Slovenije (2%), Crne Gore (0,9%), Švicarske (0,2%), Italije (<0,1%), Poljske (<0,1%), Sjeverne Makedonije (<0,1%) i Albanije (<0,1%).[1] Površina sliva iznosi 801.463 km2.[2][3] Najviša tačka u slivu Dunava jest Piz Bernina na granici između Italije i Švicarske (4.049 m).[4]

Pritoke Uredi

Tisa, Prut, Sava, Drava, Olt, Siret i Inn duži su od 500 km. Rijeke s protokom većim od 500 m³/s jesu Sava, Tisa, Inn i Drava.

 
Sliv Dunava
 
Spisak pritoka Dunava iz Priručnika za putovanje Dunavom (Handbuch für Donaureisen), Beč, 1935.
Pritoke Dunava duže od 140 km
Pritoka km od ušća [5] Strana
D / L
Dužina
(km)
Protok
(m³/s)
Napomene
Iller [6] 2.587,9 D 147 71 Na ušću nosi više vode od Dunava
Lech [6] 2.496,4 D 264 114
Isar 2.281,7 D 295 175
Inn 2.225,2 D 518 738 Na ušću i širi i bogatiji vodom od Dunava
Traun [7] 2.125 D 153 135
Enns 2.111,8 D 254 195
Leitha [7] ≈ 1.830 D 180 10 Ulijeva se u rukavac Mošonski Dunav
Raab 1.794 D 250 18
Kapos [7] ≈ 1.498 D 113 4,4
Drava 1382,5 D 749 670
Sava ≈ 1.170 D 945 1.722 Vodom najbogatija pritoka Dunava i najduža od desnih
Velika Morava 1.104,5 D 185 255
Timok 845,7 D 203 24
Iskar 637 D 368 54
Jantra 536,7 D 285 47
Altmühl [6] 2.411,6 L 220 16
Naab [6] 2.385,3 L 165 50
Regen [6] 2.379,2 L 169 40
Kamp [7] ≈ 1.985 L 153 9
March 1.880,3 L 358 109
Váh 1.765,8 L 403 152
Hron 1.716 L 298 55
Ipeľ 1.708,2 L 233 21
Tisa 1.214,5 L 1.308 813 Najduža pritoka Dunava
Tamiš [7] ≈ 1.150 L 340 47
Jiu 691,6 L 331 94
Olt 600,6 L 737 190
Vedea [7] ≈ 530 L 224 [8] 12
Argeș 432 L 327 73
Ialomița 231,1 L 417 40
Siret 155,1 L 596 230
Prut 134,1 L 953 110

Gradovi Uredi

(* = glavni grad)

  Njemačka

  Austrija

  Slovačka

  Mađarska

  Hrvatska

  Srbija

  Rumunija

  Bugarska

  Moldavija

  Ukrajina

Ekologija Uredi

Ramsarska područja Uredi

Močvarni kompleks duž Dunava čini prirodno jedinstvo tri ramsarska lokaliteta: Gemenc u Mađarskoj, Kopački rit u Hrvatskoj i Gornje Podunavlje u Srbiji.

Također pogledajte Uredi

Reference Uredi

  1. ^ a b "Countries of the Danube River Basin". Međunarodna komisija za zaštitu Dunava. Pristupljeno 13. 11. 2010.
  2. ^ "Kompletna tabela Bavarskog registra voda" (xls). Bavarski državni ured za životnu sredinu.
  3. ^ Danube River Basin District, Part A - Roof Report Arhivirano 6. 10. 2016. na Wayback Machine, Međunarodna komisija za zaštitu Dunava, str. 8.
  4. ^ "Drainage basin of the Black Sea" (PDF). Our Waters: Joining Hands Across Borders. First Assessment of Transboundary Rivers, Lakes and Groundwaters. Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu. 2007.
  5. ^ "Allgemeines über die Donau, Die wichtigsten Zuflüsse". Pristupljeno 18. 4. 2020.
  6. ^ a b c d e "Donau von Ulm bis Passau" (PDF). Pristupljeno 18. 4. 2020.
  7. ^ a b c d e f "Liste der Donaubrücken" (PDF). Arhivirano s originala 11. 8. 2013. Pristupljeno 29. 3. 2011.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link) stanje: mart 2010.
  8. ^ "Extreme Hydrological Phenomena in the Vedea Hydrological Basin – Borcan – Lucrările Seminarului Geografic "Dimitrie Cantemir"" (PDF). seminarcantemir.uaic.ro. Pristupljeno 31. 10. 2018. (487 kB) Seminarul geografic "D. Cantemir", 28, 2007.

Vanjski linkovi Uredi