Privreda Brazila
Ovaj članak koristi jednostavne linkove za reference. |
Privreda Brazila je šesta u svijetu po nominalnom BDP-u. Brazil ima umjereno slobodno tržište i sa orijentacijom na unutrašnju ekonomiju. Njihova privreda je najveća po veličini u zemljama Latinske Amerike, a druga po veličini u zapadnoj hemisferi.[1] Brazil je jedna od najbrže rastućih svjetskih privreda u svijetu, s prosječnom godišnjom stopom rasta BDP-a od preko 5 posto. BDP je procijenjen na 2,223 triliona američkih dolara. Za brazilsku privredu se predviđa da postane jedna od pet najvećih ekonomija svijeta u desetljećima koja dolaze.[2][3] Nacionalna razvojna banka BNDES također igra važnu ulogu u ekonomskom razvitku zemlje. Ova nezavisna institucija posebno ulaže u velike domaće firme i pokušava da djeluje u skladu sa zaštitom okoline i društvenim standardom. Ipak postoje rasprave o ulozi banke i investicijske strategije.[4] Brazil je član različitih ekonomskih organizacija, kao što su Mercosur, Unasul, G8+5, G20, WTO-a, i Cairns Grupe. Trgovinski partneri Brazila broje se u stotinama, sa 60 posto izvoza, uglavnom gotovih proizvoda ili poluproizvoda.[5] Glavni brazilski trgovinski partneri u 2008. bili su: Mercosul i Latinska America (25,9 posto trgovine), Evropska unija (23,4 posto), Azija (18,9 posto), SAD (14,0 posto), i ostali (17,8 posto).[6]
| Privreda Brazila | |
|---|---|
| Valuta | Brazilski real (BRL, R$) |
| Fiskalna godina | kalendarska godina |
| Ekonomske organizacije | Unasul, WTO, Mercosur, G-20 i ostali |
| Statistika | |
| BDP (PKM) | $2,503 biliona (2013.) (nominalni) (sedmi) |
| BDP rast | 0,9% (2012) |
| BDP per capita | $12.789 (2013.) (nominalni) |
| BDP po sektoru | poljoprivreda: 5,5%, industrija: 27,5%, usluge: 67% (2011.) |
| Inflacija (IPC) | 5,45% (oktobar 2012.) |
| Stopa siromaštva | 8,5% (2011) |
| Radna snaga | 107,1 miliona (2012-) |
| Radna snaga prema zanimanju | poljoprivreda: 20%, industrija: 14% i usluge: 66% (2003) |
| Nezaposlenost | 4,6% (decembar 2012-) |
| Glavna industrija | tekstil, obuća, hemikalije, cement, drvo, željezna ruda, čelik, avioni, motorna vozila i dijelovi, mašine i oprema |
| Trgovina | |
| Izvoz | $256 milijardi (2012) |
| Izvozna dobra | transportna oprema, željezna ruda, soja, obuća, kahva, automobili |
| Glavni izvozni partneri |  Kina 17,0%  Sjedinjene Američke Države 10,8%  Argentina 7,5% (2012) |
| Uvoz | $238,8 milijardi (2012) |
| Uvozna dobra | mašine, električna i transportna oprema, hemikalije, gorivo, automobilski dijelovi, elektronika |
| Glavni uvozni partneri | Sjedinjene Američke Države 15,1% Kina 14,5% Argentina 7,5%  Njemačka 6,7%  Južna Koreja 4,5% (2011) |
| Javne financije | |
| Javni dug | bruto vanjski dug: $397,5 milijardi (2011.) javni dug: 54,9% od BDP-a (2012.) |
| Prihodi | $911,4 milijardi (procjena 2012.) |
| Rashodi | $846,6 milijardi (procjena 2012.) |
| Glavni izvor: CIA World Fact Book Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | |
Prema Svjetskom ekonomskom forumu, Brazil je bio vrhunska zemlja sa uzlaznom evolucijom konkurentnosti u 2009, tako dobivajući osmu poziciju među ostalim zemljama, prestizući Rusiju po prvi put, i djelomično zatvarajući jaz konkurentnosti sa Indijom i Kinom koje se nalaze među BRIC ekonomijama. Značajni koraci koji su bili poduzeti 1990-ih prema fiskalnoj održivosti, kao i mjere poduzete kako bi se liberalizirala i otvorila privreda, znatno su povećali osnove konkurentnosti zemlje, pružajući bolje okruženje za razvoj privatnog sektora.[7] Kao vlasnik sofisticiranog tehnološkog sektora, Brazil razvija projekte koji se kreću od gradnje podmornica do aviona, a također su uključeni u istraživanje svemira: zemlja posjeduje centar za lansiranje satelita i bio je jedina zemlja u južnoj hemisferi koja je integrirala tim odgovoran za izgradnju Međunarodne svemirske stanice (ISS).[8] Brazil je također pionir u mnogim područjima, uključujući i proizvodnju etanola.
Brazil, zajedno sa Meksikom, bio je na čelu fenomena multinacionalnih firmi Latinske Amerike po kojem su se, zahvaljujući superiornoj tehnologiji i organizaciji, lokalne firme uspješno pretvorile u globalne. Ove multinacionalne kompanije su napravile taj prijelaz zahvaljujući najviše masivnim ulaganjem u inostranstvu, u regiji i izvan nje, a tako ostvarili veći dio svojih prihoda u inostranstvu.[7] Brazil je također pionir u području istraživanja podmorskih bušotina nafte iz kojih je izvađeno 73 posto njihovih rezervi. Prema vladinim statistikama, Brazil je prvi kapitalistička zemlja koja je u unutrašnjosti svoje nacionalne teritorije okupila deset najvećih firmi za proizvodnju automobila.[5] Godišnji Brazilski investicioni samit održava se u Sao Paulu, te je najveće okupljanje međunarodnih investicijskih stručnjaka koji pokrivaju mogućnosti u alternativnim vozilima, infrastrukturi i naprednoj strategiji trgovanja. Tokom mandata predsjednika Luiza Inacija Lula da Silve brazilska vlada je preduzela mjere da se smanji siromaštvo i poveća ekonomski rast sa širim društvenim reformama čime je život ljudi općenito poboljšan.[9][10][11][12] S još uvijek visokim nivoom nejednakosti dohotka u društvenoj raspodjeli bogatstva, iako je smanjen u posljednjih nekoliko godina, brazilska privreda postala je jedna od glavnih privreda svijeta. BM & F Bovespa, indeks brazilske berze dostigao je 60.959 bodova 26. decembra 2012.[13] Prema Forbesu 2011, Brazil je osmi u svijetu po broju broju milijardera, broj koji je mnogo veći od onoga što se može naći u drugim latinoameričkim zemljama, pa čak i ispred Japana.[14] Do kraja 2011, brazilska ekonomija postala šesta svjetska ekonomija po veličini.[15]
Historija
urediKad su portugalski istraživači stigli u 15. vijeku, bilo je ukupno 2,5 miliona domorodaca koji su živjeli u indijanskim plemenima, čiji je život bio skoro nepromijenjen još od kamenog doba. Od portugalske kolonizacije Brazila (1500-1822) pa sve do kasnih 1930ih, tržišni elementi brazilske ekonomije oslanjali su se na proizvodnju osnovnih proizvoda za izvoz. U okviru portugalskog carstva, Brazil je bio kolonija podvrgnuta carskoj merkantilnoj politici, koja je imala tri glavne ekonomske proizvodne cikluse velikih razmjera - šećer, zlato i, od početka 19. vijeka, kahva. Sve do kraja 19. vijeka privreda Brazila je bila jako zavisna od rada afričkih robova (ukupan broj njih oko 3 miliona). U tom periodu Brazil je također bio kolonija s najvećim brojem evropskih doseljenika (većina njih su bili etnički Portugalci, ali i Holanđani, Azorci, Madeirani, Španci, Englezi, Francuzi, Nijemci, Flamanci, Danci, škotske izbjeglice i sefardski židovi). Od tada pa sve do 1930., Brazil doživljava period snažnog privrednog i demografskog rasta što je pratilo masovno useljavanje iz Evrope (uglavnom iz Portugala, Italije, Azora, Španije, Njemačke, Poljske, Ukrajine, Švicarske, Madeire, Austrije i Rusije. Ali, također iz Holandije, Francuske, Finske, Islanda i skandinavskih zemalja, te Litvanije, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Latvije, Engleske, Irske, Škotske, Hrvatske, Češke, Malte, Makedonije i Luksemburga), Bliski Istok (uglavnom iz Libana, Sirije i Armenije), Japan, vrlo malo iz Sjedinjenih Američkih Država, te neki afrikaneri iz Južne Afrike) do 1930. U Novom svijetu, Sjedinjene Američke Države, Argentina, Brazil, Kanada, Australija, Urugvaj, Novi Zeland, Čile, Meksiko, Kuba, Venezuela, Paragvaj, Peru, Portoriko bili su zemlje koje su primile najviše imigranata. U brazilskom slučaju, statistike pokazuju da je 4,5 miliona ljudi emigriralo u zemlju između 1882. i 1934. Trenutno, s populacijom od preko 190 miliona i bogatim prirodnim resursima, Brazil je jedno od deset najvećih tržišta u svijetu, proizvodeći desetine miliona tona čelika, 26 miliona tona cementa, 3,5 miliona televizora, a 3 miliona frižidera. Osim toga, oko 70 miliona kubnih metara nafte godišnje se prerađuje u goriva, maziva, propan, kao i stotine ostalih vrsta petrohemikalija. Nadalje, Brazil ima najmanje 161.500 km asfaltiranih cesta i više od 93 gigavata instaliranih elektroenergetskih kapaciteta.
Njihov stvarni BDP po stanovniku nadmašio je 2008. 10.500 američkih dolara, zahvaljujući snažnom i neprestanom jačanju reala po prvi put u ovom desetljeću. Industrijski sektor doprinosi sa tri petine ukupnoj ekonomiji latinoameričke industrijske proizvodnje.[5] Tvrdi se da je naučni i tehnološki razvoj zemlje atraktivan za direktna strana ulaganja, što je iznosilo u prosjeku 30 milijardi američkih dolara godišnje, u poređenju sa samo 2 milijarde američkih dolara godišnje tokom posljednjeg desetljeća,[5] čime se pokazuje znatan rast. Poljoprivredni sektor, lokalno nazivan agronegócio (agrobiznis), također je bio izuzetno dinamičan: tokom dva desetljeća ovaj sektor je držao Brazil među najproduktivnijim zemljama u područjima koja se odnose na ruralni sektor[5] Poljoprivredni sektor i sektor rudarstva također su doprinijeli trgovinskom suficitu što je omogućilo visoku vrijednost valute (skok) i otplatu vanjskog duga. Zbog krize u zapadnim privredama 2010. Brazil je pokušavao zaustaviti rast reala.[16]
Prema podacima Azijske razvojne banke i Mreže za pravično oporezivanje pokazuje neoporezovanu "ekonomiju u sjeni" sa ukupnim iznosom od 39% BDP-a Brazila.[17]
Komponente
urediUslužni sektor je najveća komponenta BDP-a sa 67,0 posto, a slijedi sektor industrije sa 27,5 posto. Poljoprivreda predstavlja 5,5 posto BDP-a (2011). Brazilska radna snaga koja je procijenjena da broji 100,77 miliona od čega je 10 posto zaposleno u poljoprivredi, 19 posto u sektoru industrije, a 71 posto je u sektoru usluga.
Poljoprivreda i proizvodnja hrane
uredi
| Poljoprivredna proizvodnja | ||
|---|---|---|
| ||
| Kombajn na plantaži | ||
| Glavni proizvodi | Kahva, soja, žitarice, riža, kukuruz, šećerna trska, kakao, limun, govedina | |
| Poljoprivredni rast | 9,2% (2008) | |
| Radna snaga | 15% od ukupne radne snage | |
| BDP sektora | 3,5% od ukupnog BDP-a | |
Poljoprivredna proizvodnja postavlja agrobiznis na važnu poziciju u okviru brazilskog trgovinskog bilansa, usprkos trgovinskih barijera i politikom subvencioniranja razvijenih zemalja.[18]
U periodu od pedeset pet godina (1950-2005), stanovništvo Brazila poraslo je sa 51 miliona na oko 187 miliona stanovnika,[19] što je porast za više od 2 posto godišnje. Kako bi podmirili potražnju, bilo je potrebno da se aktivnosti oko uzgoja stoke i usjeva podignu na veću razinu. Od tada, originalna zelena revolucija je započela, što je omogućilo stvaranje i širenje složenog sektora agrobiznisa.[18] Ipak, sve je to na štetu okoliša, uključujući i Amazon. Važnost posvećena ruralnom proizvođaču manifestuje se planiranjem poljoprivrede i stočarstva kao i preko drugih specifičnih programa usmjerenih prema porodičnoj poljoprivredi (Pronaf), koji garantiraju finansiranje opreme i uzgoj te ohrabruju korištenje novih tehnologija, što im je omogućilo korištenje označenog poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na porodičnu poljoprivredu, više od 800 hiljada seoskih stanovnika pomognuti su sa kreditima, istraživačkim i proširenim programima. Posebna kreditna linija za žene i mlade poljoprivrednike je inovacija vrijedna spomena, što daje podstrek poduzetničkom duhu.[18]
Sa programom zemljišne reforme, s druge strane, cilj je osigurati prikladan život i radne uslove za više od milion porodica koje žive u područjima dodijeljenim od strane države, inicijative koja je kreirala dva miliona radnih mjesta. Kroz partnerstvo, javnu politiku i međunarodno partnerstvo, Vlada radi garantira infrastrukturu za naselja, slijedeći primjere škola i zdravstvenih ustanova. Ideja je da pristup zemljištu predstavlja samo prvi korak u sprovodenju reforme programa kvalitetnog zemljišta.[18]
Više od 600.000 km² zemljišta podijeljeno je u oko pet hiljada područja seoskih imanja; poljoprivredno područje trenutno ima tri granice: centralno - zapadna regija (savane), sjeverna regija (područje tranzicije) i dijelovi na sjeveroistoku regije (polupustinje). Najuzgajanija žitarica, od ukupne proizvodnje sa više od 110 miliona tona za jednu godinu, je soja, na koju se odnosi 50 miliona tona.[18]
U sektoru stočarstva uzgoja goveda, "zeleni vol", koji odrasta na pašnjacima, koji se hrani sijenom i mineralnim solima, osvojio je tržišta u Aziji, Evropi i Americi, posebno u periodu "bolesti ludih krava". Brazil ima najveća stada goveda na svijetu, sa 198 miliona grla,[20] što omogućuje izvoz koji nadmašuje 1 milijardu američkih dolara godišnje.[18]
A pionir i lider u proizvodnji vlakana drvene celuloze, Brazil je također postigao pozitivne rezultate u sektoru ambalaže, u kojem je peti najveći proizvođač na svijetu. Na stranim tržištima, doprinosi sa 25 posto globalnog izvoza sirove trske i rafiniranog šećera; svjetski je lider u izvozu soje i snabdjeva planetu sa 80 posto soka od narandže, a od 2003. ima najveće prodajne rezultate vezane za govedinu i piletinu, među svim zemljama koje se bave izvozom u ovom sektoru.[18]
Industrija
uredi| Industrijska proizvodnja | ||
|---|---|---|
| ||
| Avion Embraer RJ 145 proizvod firme Embraer | ||
| Glavne industrije | Automobilska industrija, petrohemikalije, mašinstvo, elektronska industrija, cement i građevinarstvo, avio-industrija, tekstil, prehrambena industrija, rudarstvo, trajna potrošna dobra, turizam | |
| Industrijski rast | 8,8% (2008. procj.) | |
| Radna snaga | 21% od ukupne radne snage | |
| BDP sektora | 29,7% od ukupnog BDP-a. | |
Brazil ima drugi najveći industrijski sektor na američkom kontinentu. Sa doprinosom od 28,5 posto BDP-a, brazilska raznolika industrija je u rasponu od automobila, čelika i petrohemikalija, računara, aviona i trajnih potrošačkih dobara. Uz povećanu ekonomsku stabilnost koju omogućuje Plano Real, brazilske i multinacionalne firme jako mnogo ulažu u novu opremu i tehnologiju, od kojih je veliki dio kupljen od firmi iz SAD-a.
Brazil također ima raznoliku i sofisticiranu industriju usluga. Tokom ranih 1990ih godina, bankarski sektor sačinjavao je čak 16 posto BDP-a. Iako prolazi kroz veliku reorganizaciju, industrija finansijskih usluga u Brazilu pruža lokalnom biznisu široki spektar proizvoda i privlači brojne nove učesnike, uključujući i finansijske firme iz SAD-a. 8. maja 2008, berza u São Paulu (Bovespa) i brazilski Mercantile and Futures Exchange baziran u São Paulu (BM & F) udružuju se, stvarajući BM & FBOVESPA, jednu od najvećih berzi u svijetu. Također, sektor nekoć monopolističkog reosiguranja otvara se prema drugim kompanijama.[21]
Zaključno sa 31. decembrom 2007. bilo je, kako se procjenjuje 21.304.000 broadband linija u Brazilu. Preko 75 posto broadband linija su putem DSL-a i 10 posto preko kablovskog modema.
Pronađeni mineralni resursi su ogromni. Velike rezerve željeza i mangana su važni izvori industrijskih sirovina i zarade na izvozu. Depoziti nikla, kalaja, hroma, uranija, boksita, berilija, bakra, olova, volframa, cinka, zlata i drugih minerala se eksploatiraju. Visokokvalitetni ugalj potreban u industriji čelika je deficitaran.
Najveće kompanije
urediEnergija
urediBrazilska vlada je poduzela ambiciozan program za smanjenje ovisnosti o uvozu nafte. Uvoz je ranije sačinjavao više od 70 % potreba nafte u zemlji, ali u periodu 2006-2007. Brazil je postao nezavisan od nafte. Brazil je jedan od vodećih svjetskih proizvođača struje iz hidroelektrana, s trenutnim kapacitetom od oko 260.000 megavata. Postojeće hidroelektrane osiguravaju 90 posto električne energije cijeloj naciji. Dvije velike hidroelektrane, 19.900 megavata Itaipu brana na rijeci Paraná (najveća brana na svijetu ) i Tucurui brana u Parái u sjevernom Brazilu, su u funkciji. Brazilski prvi komercijalni nuklearni reaktor, Angra I, koja se nalazi u blizini Rio de Janeira, je u funkciji već više od 10 godina. Angra II je završena 2002. i također je puštena u rad. Angra III je svoje otvaranje zakazao za 2018.[22] Tri reaktora bi trebala imati kombinovani kapacitet od 9.000 megavata kada budu završena. Vlada također planira izgraditi više 19 nuklearnih elektrana do 2020.
Ekonomski rast
uredi| Statistika | |
|---|---|
| Inflacija (IPCA) | |
| 2002. | 12,53% |
| 2003. | 9.30% |
| 2004. | 7,60% |
| 2005. | 5,69% |
| 2006. | 3,14% |
| 2007. | 4,46% |
| 2008. | 5,91% |
| izvor:[23] | |
| Formiranje bruto fiksnog kapitala (% BDP-a) | |
| 2001. | 19,47% |
| 2002. | 18,32% |
| 2003. | 17,78% |
| 2004. | 19.58% |
| 2005. | 19,99% |
| Izvor:[24] | |
| Prosječna stopa rasta BDP-a 1950-2008. | |
| 1950-59. | 7,1% |
| 1960-69. | 6,1% |
| 1970-79. | 8,9% |
| 1980-89. | 3,0% |
| 1990-99. | 1,7% |
| 2000-08. | 3,7% |
| izvor:[25] | |
Održivi rast
urediNakon dolaska portugalskih istraživača 1500, tek je 1808. Brazil dobio dozvolu od portugalskih kolonijalnih vlasti da osnuje svoje prve tvornice i proizvodnju. U 21. stoljeću, Brazil je dostigao status osme najveće ekonomije na svijetu. Prvobitno, izvozna lista se sastojala od osnovnih sirovina i robe, kao što su šećer, guma i zlato. Danas, 84 posto izvoza sastoji se od gotovih i polugotovih proizvoda.
Period velike ekonomske transformacije i rasta desio se između 1875. i 1975. godine.
U posljednjih deset godina, domaća proizvodnja je povećana za 32,3 posto i agrobiznisa (poljoprivreda i stočarstvo), koji je porastao za 47 posto ili 3,6 posto godišnje; najdinamičniji je sektor, čak i nakon međunarodnih kriza koje su zahtijevale stalno prilagođavanje brazilskoj ekonomiji. Brazilska vlada je pokrenula program za ubrzanje ekonomskog razvoja pod nazivom Programa de Aceleração do Crescimento, sa ciljem da se podstakne rast.
Brazil je 79. na listi po transparentnosti prema Transparency International za 2016. godinu.[26]
Kontrola i reforme
urediMeđu mjerama koje su nedavno usvojene kako bi se uravnotežila ekonomija, Brazil sprovodi reforme socijalne sigurnosti (državne i privatne penzije) i poreznog sistema. Ove promjene su sa sobom donijele I dodatne reforme: zakon o fiskalnoj odgovornosti koji kontrolira javnu potrošnju od strane izvršne vlasti na federalnom, državnom i općinskom nivou. Istovremeno, investiralo se u efikasnost uprave i uslovi su stvoreni za podsticanje izvoza, industrije i trgovine, čime se otvaraju "prozori mogućnosti" za lokalne i međunarodne investitore i proizvođače.
Sa uvođenjem ovih promjena, Brazil je smanjio svoju ranjivost: ne uvozi gorivo za svoju potrošnju; prepolovljen je domaći dug kroz certifikate koji imaju tečajnu vrijednost; izvoz raste, u prosjeku, za 20 % godišnje. Tečaj ne utiče na industrijski sektor ili inflaciju (4 % godišnje), I imun je na mogućnost krize likvidnosti. Kao rezultat toga, zemlja je nakon 12 godina, ostvarila pozitivan saldo na računima koji mjere izvoz/uvoz, plus kamate, usluge i inostrana plaćanja. Stoga, poznati ekonomisti kažu da zemlja neće biti duboko pogođena eventualnim svjetskim ekonomskim krizama.[nedostaje referenca]
Dosljedna politika
urediPodrška za proizvodni sektor je pojednostavljena na svim nivoima; aktivni i nezavisni, parlament i pravosuđe vrše procjenu pravila i propisa. Među glavnim mjerema za stimulisanje privrede su smanjenje poreza do 30 posto na industrijske proizvode (IPI), i investicije u visini od 8 milijardi dolara u autoprevozničke firme, čime se poboljšava distribucija logistike. Zakonom za industriju, tehnologiju i vanjsku trgovinu, ulaže se 19,5 milijardi američkih dolara u softver i poluvodiče, farmaceutske i medicinske proizvode, i sektorima kapitalnih dobara.[nedostaje referenca]
Udruživanja i kupovine
urediIzmeđu 1993. i 2010, najavljeno je 7.012 udruživanja i kupovina ukupne vrijednosti 707 milijardi dolara uz učešće brazilskih firmi.[27] Godine 2010. desio se novi rekord u transakcijama u vrijednosti od 115 milijardi dolara. Najveća transakcija uz učešće brazilskih kompanija je bila tender ponuda za Cia Vale do Rio Doce u vrijednosti od 18,9 milijardi američkih dolara.
Poduzetništvo
urediPrema istraživanju Global Entrepreneurship Monitora u 2011. Brazil je imao 27 miliona odraslih osoba u dobi između 18 i 64 koji su ili pokretali ili posjedovali firme. To znači da više od jednog od ukupno četiri odraslih su bili poduzetnici. U odnosu na ostale 54 zemlje iz studije, Brazil se isticao kao treći od ukupnog broja. Još jedna zanimljiva činjenica koju je pronašla IPEA, vladina agencija, je da je 37 miliona radnih mjesta u Brazilu bilo otvoreno u firmama koje broje do 10 zaposlenih.[28] Istraživanja Global Entrepreneurship Monitora iz 2013. otkrila su da 50,4 % od brazilskih početničkih poduzetnika su muškarci, 33,8 % su u starosnoj grupi 35-44, 36,9 % su završili srednje škole i 47,9 % zarade 3-6 puta veću platu od brazilske najminimalnije plate. 49,6 % od početnih poduzetnika su brazilske žene, samo 7 % ih je u dobi od 55-64 godina.
Nominalni BDP
urediOvo je spisak zemalja sa procjenom budućeg nominalnog BDP-a na osnovu podataka iz PwC.[29]
| Pozicija | Država/Regija | 2012 BDP (milioni US$) |
|---|---|---|
| 1 | Sjedinjene Američke Države |
14.991.300 |
| 2 | Kina |
7.203.784 |
| 3 |  Japan |
5.870.357 |
| 4 | Njemačka |
3.604.061 |
| 5 |  Francuska |
2.775.518 |
| 6 |  Brazil |
2.476.651 |
| 7 |  Ujedinjeno Kraljevstvo |
2.429.184 |
| Pozicija | Država/Regija | 2020 BDP (milioni US$) |
|---|---|---|
| 1 | Sjedinjene Američke Države |
22.600.276 |
| 2 | Kina |
16.776.346 |
| 3 | Japan |
6.252.713 |
| 4 | Njemačka |
4.183.233 |
| 5 | Brazil |
3.674.184 |
| 6 |  Rusija |
3.432.225 |
| 7 |  Indija |
3.413.443 |
Prihodi
uredi
Minimalna zarada za 2013. godinu iznosila je 8.814,00 BRL ili 678,00 BRL mjesečno plus dodatna 13 plaća u drugoj polovini decembra.[30] BDP po glavi stanovnika u 2011. je iznosio 12.906 američkih dolara.[31]
| Karijera[32] | Ukupni Prosjek (BRL) | Najniži Prosjek (BRL) | Najviši Prosjek (BRL) | |
|---|---|---|---|---|
| Sudija | Pravo | 170.000 | 150.500 | 310.500 |
| Tužilac | Pravo | 150.000 | 140.000 | 270.000 |
| Generalni direktor | Administracija | 90.000 | 60.000 | 1.450.000 |
| Doktor | Medicina | 85.000 | 40.000 | 1.550.000 |
| Pravosudni analitičar | Pravo | 80.000 | 70.000 | 90.000 |
| šef policije | Pravo | 60.000 | 50.000 | 85.000 |
| Elektro-inženjer | Inženjerstvo | 51.000 | 33.600 | 360.000 |
| Građevinski inženjer | Inženjerstvo | 50.400 | 22.800 | 360.000 |
| Ostali inženjeri | Inženjerstvo | 45.000 | 24.000 | 130.000 |
| Privredni istraživač | Privreda | 44.000 | 24.000 | 180.000 |
| Mašinski inženjer | Inženjerstvo | 42.600 | 26.200 | 105.000 |
| šef departmana | Administracija | 41.964 | 20.076 | 420.000 |
| Poreznik | Vlada | 41.520 | 26.400 | 240.000 |
| Profesori | Visoko obrazovanje | 40.440 | 20.000 | 300.000 |
| Agronom | Poljoprivreda | 40.000 | 27.600 | 96.000 |
| Hemijski inženjer | Inženjerstvo | 40.000 | 31.200 | 420.000 |
| Analitičar sistema | Računarstvo | 38.400 | 30.000 | 180.000 |
| Zubar | Stomatologija | 37.800 | 29.400 | 720.000 |
| Arhitekt | Arhitektura | 37.320 | 13.800 | 600.000 |
| Advokat | Pravo | 36.120 | 20.040 | 3.000.000 |
| Računovođa | Računovodstvo | 35.880 | 17.400 | 216.000 |
| Administrator | Administracija | 35.400 | 25.080 | 1.800.000 |
| Novinar | Novinarstvo | 32.880 | 18.000 | 2.400.000 |
Reference
uredi- ^ Is Brazil’s Economy Getting Too Hot? Arhivirano 16. 12. 2010. na Wayback Machine Forbes, pristupljeno dana 24.10.2011
- ^ Global Economics Paper No: 153 Goldman Sachs. pristupljeno 24.10.2011
- ^ Elliott, Larry (6. 1. 2011). "GDP projections from PwC: how China, India and Brazil will overtake the West by 2050". The Guardian. London.
- ^ Fernando J. Cardim de Carvalho (januar 2013). "Relative insulation". D+C Development and Cooperation/ dandc.eu
- ^ a b c d e "About Brazil Arhivirano 15. 6. 2007. na: Archive.today", vlada Brazila, pristupljeno 24.10.2011
- ^ Trgovinski bilans Brazila, 2008, Ministério do Desenvolvimento, pristupljeno 24.10.2011, (pt)
- ^ a b Global Competitiveness Report[mrtav link] 2009-2010 World Economic Forum.
- ^ "Countries Participating in the ISS". Arhivirano s originala, 19. 9. 2009. Pristupljeno 14. 4. 2014.
- ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 4. 6. 2010. Pristupljeno 14. 4. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 9. 7. 2014. Pristupljeno 14. 4. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ http://www.heritage.org/research/reports/2012/09/brazil-restoring-economic-growth-through-economic-freedom
- ^ http://topics.nytimes.com/top/reference/timestopics/people/d/luiz_inacio_lula_da_silva/index.html
- ^ "Bovespa". Arhivirano s originala, 24. 4. 2010. Pristupljeno 14. 4. 2014.
- ^ Kroll, Luisa (10. 3. 2010). "The World's Billionaires". Forbes.
- ^ Prema CEBR; vidi forbes.com
- ^ Brazil's Currency Wars - A "Real" Problem Arhivirano 28. 7. 2014. na Wayback Machine Sounds and Colours
- ^ http://www.businessweek.com/articles/2012-04-05/the-secret-strength-of-pakistans-economy
- ^ a b c d e f g Agriculture Vlada Brazila
- ^ Popclock Arhivirano 30. 4. 2007. na Wayback Machine IBGE
- ^ Indicators Vlada Brazila
- ^ "Governo quebra monopólio de resseguros, mas descarta privatização" (jezik: portugalski). 15. 1. 2007. Pristupljeno 1. 11. 2017.
- ^ "Eletronuclear - Obras civis de Angra 3 voltarão ao ritmo normal" Arhivirano 16. 9. 2014. na Wayback Machine, (pt)
- ^ Inflation Ipea
- ^ Gross Fixed Capital Formation Arhivirano 30. 8. 2009. na Wayback Machine iPib
- ^ Average Exchange Rate Ipea
- ^ "Corruption perceptions index 2016" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 25. 1. 2017. Pristupljeno 1. 11. 2017.
- ^ "Mergers and Acquisitions: Brazil" (jezik: engleski). Institute of Mergers, Acquisitions and Alliances.
- ^ "A spirit for entreprise" (jezik: engleski). Financial Times Online. Arhivirano s originala 26. 4. 2014. Pristupljeno 26. 4. 2014.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ^ "GDP projections from PwC: how China, India and Brazil will overtake the West by 2050" – PwC forecasts of GDP (PPP), januar 2011.
- ^ 2013 Minimum Wage - Brazil, UOL, (pt)
- ^ Međunarodni monetarni fond
- ^ Median Incomes in Brazil by Career in 2007 (FGV) Arhivirano 10. 11. 2009. na Wayback Machine Veja, pristupljeno dana 24.10.2011 (pt).