Površinska anatomija
Površinska anatomija (zvana i superficijelna anatomija i vizuelna anatomija) morfološko ispoljavanje anatomske strukture i nauka koja proučava vanjske karakteristike tijela čovjeka i ostalih životinja.[1] U anatomiji ptica označava se kao topografija . Površinska anatomija bavi se anatomskim karakteristikama koje se mogu proučavati vizuelno, bez disekcije, odnosno obdukcije. Kao takva, ona je grana topografske anatomije, zajedno sa endoskopskom i radiološkom anatomijo.[2]
Anatomija površine je deskriptivna nauka. Konkretno, u slučaju ljudske površinske anatomije, to su oblik i proporcije ljudskog tijela i površinski orijentiri koji odgovaraju dubljim strukturama skrivenim od pogleda, kako u statičnoj pozi tako i u pokretu.
Pored toga, nauka o površinskoj anatomiji uključuje teorije i sisteme tjelesne proporcije i srodne umietničke zakonitosti. Studija površinske anatomije osnova je prikazivanja ljudskog tijela u klasičnim umjetnostima.
Neke pseudnauke, kao što su fizionomija, frenologija i hiromantija oslanjaju se na površinsku anatomiju.
Površinska anatomija čovjeka
urediGrudi
uredi
B, T, A i P – Srčani zalisci
Prvi zvuk srca: uzrokovan pretkomorskokomorskim zaliscima - Dvokvržični/mitralni (B) i trokvržični (trikuspidni) (T).
Drugi zvuk srca uzrokovan polumjesečastim zaliscima – aortnim (A) i plućnim (P).
Poznavanje površinske anatomije toraksa (prsa) posebno je važno jer je to jedno od područja koja su najčešće podvrgnuta fizičkom pregledu, kao što su auskultacija i perkusija.[3] U kardiologiji, Erbove tačke odnose se na treći međurebarski prostor na lijevoj strani granice grudne kosti, gdje S2 srčani šum nije najboje artikuliran.[4][5] Neki izvori uključuju i četvrti lijevi međuprostor.[6]
Kod žena, dojke nalaze se na zidu grudnog koša, najčešće između drugog i šestog rebra.[3]
Anatomski orijentiri
uredi- Na trupu tijela u grudnom području rame je općenito akromionsko, dok je oblina ramena deltoid.
- Leđa kao općenito područje su dorzum ili leđno područje, a donji dio leđa kao limbus ili slabinska regija.
- Lopatice su područje skapule , a grudna kost je sternumska regija.
- Trbušno područje je područje između grudnog koša i karlice.
- Dojka se naziva sisa, pazuh kao aksila i aksilarno, a pupak kao pupčana regija.
- Karlica je donji dio trupa, između trbuha i bedra.
- Prepone, gdje se bedro spaja s trupom, su ingvinalno i ingvinsko područje.
- Cijela ruka se naziva brahij, prednji dio lakta antekubitis, stražnja strana lakta kao olekranon ili olekran, podlaktica kao antebrahij i antebrahijski, zglob kao karpus i karpusno područje, ruka kao manus i šaka, dlan kao palma i palmarno, palac kao poleks i prst kao falange i falangno.
- Zadnjica je gluteus ili gluteusna regija, a stidni dio je pubis.
- Anatomi donji ud dijele na bedro (dio ekstremiteta između kuka i koljena) i noge (što se odnosi samo na područje ekstremiteta između koljena i gležnja).
- Bedro je femur i regija femura.
- Zglob koljena je patela i čašica, dok je stražnja strana koljena popliteus i popliteusno područje.
- Noga (između koljena i skočnog zgloba) je područje korijena stopala i stopalskog područja, bočna površina noge je peroneusno područje, a lalf je sura i suralna regija.
- Gležanj je tarzus i tarzal, a peta kalkaneus ili kalkaneal. Stopalo je područje pesa i pedale, a đon stopala planta i plantarno.
- Kao i kod prstiju, i nožni prsti se zovu digitusi, falange i falangno područje.
- Palac na nozi naziva se haluks.
Lista obilježja
urediSlijede popisi površinskih anatomskih obilježja kod ljudi i drugih životinja. Razvrstani su otprilike od glave do repa, kranijski do kaudalnt. Homolozi dijele tačku i odvojeni su zarezima. Podkomponente su ugniježđene. Klasa u kojoj se komponenta pojavljuje je u "kurzivu"/italiku.
Ljudi
urediOstale životinje
uredi- Glava
- Pipak, Cephalopoda
- Grlo
- Kičmeni stub
- Trbuh (otprilike želudac)
Također pogledajte
uredi
Reference
uredi- Drake, Richard; Vogl, A. Wayne; Mitchell, Adam W. M. (2009). Gray's Anatomy for Students (2nd izd.). Elsevier Health Sciences. str. 157–164, 311–320, 538–547, 686–694, 882–892, 1097–1110, 1514–1524. ISBN 9781437720556. Pristupljeno 28. 2. 2014.
- Seeley, Rod R.; Stephens, Trent D.; Tate, Philip (2002). Anatomy & physiology (6th izd.). McGraw & Hill. ISBN 978-0-07-235113-2.
- Standring, Susan (2008) Gray's Anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, 39th Edition. ISBN 978-0-443-07168-3. Human surface anatomy photos at pp. 947, 1406-1410 Figs. 56.3, 110.12, 110.13, 110.15, 110.22
- ^ Seeley (2003) chap.1 p.2
- ^ Standring (2008) Introduction, Anatomical nomenclature, p.2
- ^ a b Drake (2009) Ch.3 Thorax - Thorax surface anatomy, pp. 224-6 and Fig. 3.96 A
- ^ "Week 4". Arhivirano s originala, 29. 1. 2008. Pristupljeno 11. 10. 2007.
- ^ Gavaghan, Mary (1998). "Cardiac anatomy and physiology: a review - includes examination questions AORN Journal - Find Articles". AORN Journal. Arhivirano s originala, 10. 7. 2012. Pristupljeno 11. 10. 2007.
- ^ Constant, Jules (1999). Bedside cardiology. Hagerstwon, MD: Lippincott Williams & Wilkins. str. 228. ISBN 0-7817-2168-7.
Dopunska literatura
uredi- Frederick, Roland Becker; Wilson, James Walter; Gehweiler, John A. (1971). The anatomical basis of medical practice (illustrated izd.). Williams and Wilkins.
- Lumley, John S. P. (2008). Surface Anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Examination (4th izd.). Elsevier Health Sciences. ISBN 978-0-7020-4776-3. Pristupljeno 28. 2. 2014.[mrtav link]
- Rohen, Johannes Wilhelm; Yokochi, Chihiro; Lütjen-Drecoll, Elke (2011). Color Atlas of Anatomy – A Photographic Study of the Human Body (7th izd.). Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins. str. 204–5, 476–7. ISBN 978-1-58255-856-1.
- Sheppard, Joseph (1991). Drawing the Living Figure. Dover Publications, Incorporated. ISBN 0-486-26723-7.