Stidna kost
Stidna kost ili preponska kost, poznata i kao pubična kost (lat. pubis) – kod kičmenjaka – je trbušni i prednja, od tri glavne kosti karlice.
| Stidna kost – Preponska kost (Os pubis) | |
|---|---|
 | |
 Muška karlica | |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.236 |
| MeSH | A02.835.232.611.781 |
| TA | A02.5.01.301 |
| FMA | 16595 |
| Anatomska terminologija | |
Struktura
urediPreponska kost je pokriven slojem masti, koji je pokriven stidnim mostom (mons pubis). Anatomski se može podijeliti na tijelo, gornju I donju stidnu granu.
- Kod žena, stidna kost je naprijed na mokraćovodnoj spužvi.
- U stidnoj simfizi se zglobljavaju lijeva I desna karlična kost.
- Stidna kost je donja granica natpreponske regije.[1][2][3][4]
Funkcija
urediTijelo čini jednu petinu acetabuluma, učestvujući svojom vanjskom I polumjesečastom površinom i acetabulumskom jamom. Njegova unutrašnja površina ulazi u formiranje zida male zdjelice i daje polazište dijela musculus opturator internus.
Ostali sisari
urediSisari bez placente imaju projekcije stidne kosti koje su poznate kao epipubične kosti. One su evoluirale prve među izvedenim cinodontima, a razvile se dalje kao sredstvo za podršku savijanja bedrenih mišića, što olakšava razvoj uspravnog hoda.[5] Međutim, oni sprečavaju ekspanziju trupa, preveniraju trudnoće i prisiljavaju životinje da rađaju mlade u larvenom stadiju (moderni torbari i Monotremata).[6] Sisari sa placentom su jedinstveni među svim sisarima, uključujući i druge eutheria, jer su nakon što su izgubiili epipubičnu kost, razvili odgovarajuće prilagođene trudnoće. U nekim grupama, ostaci ove, prethodno stidne kosti, može se naći kao kost penisa (os penis).[7]
Dodatne slike
uredi-
Muški reprodukcijski sistem -
Deska karlična kost – vanjska površina -
Deska karlična kost – unutrašnja površina. -
Ravan osifukacije karlične kosti -
Dtidna simfiza -
Lijevi evator ani – iznutra -
Obturator externus -
Lijevi karlični zglob -otvoren otklanjanjem dna acetabuluma -
Arterija muške karlice -
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ White, T.D. (August 9, 1989). "An analysis of epipubic bone function in mammals using scaling theory". Journal of Theoretical Biology 139 (3): 343–57. doi:10.1016/S0022-5193(89)80213-9. PMID 2615378.
- ^ Michael L. Power,Jay Schulkin. The Evolution Of The Human Placenta. pp. 68.
- ^ Frederick S. Szalay (11 May 2006). Evolutionary History of the Marsupials and an Analysis of Osteological Characters. Cambridge University Press. pp. 293–. ISBN 978-0-521-02592-8.
Vanjski linkovi
uredi