Bedrena kost
Bedrena kost, bedrenjača, butna ili natkoljenična kost (lat. femur) je najduža i najsnažnija kost u ljudskom tijelu. Sastoji se od tijela (trupa), gornjeg i donjega kraja. Na gornjem je kraju glava bedrene kosti, koja se zglobljava u zglobu kuka. Glava ove kosti se nastavlja u vrat, koji se kod starijih osoba s izraženom osteoporozom, pri padovima, često lomi. Na spoju vrata i trupa u dva su hvatišta mišića obrtača (trohanteri). Na donjem kraju tijela, nalaze se dvije kvrge (kondili), koje se uzglobljuju u koljenskom zglobu.[1][2][3][4][5]
Bedrena kost (Os femoris) (Os longissimum) | |
---|---|
Identifikatori | |
MeSH | D005269 |
TA98 | A02.5.04.001 |
TA2 | 1360 |
FMA | 9611 |
Anatomska terminologija |
Proksimalni i distalni dio kosti noge kod četveronogih kičmenjaka omogućavaju hodanje ili skakanje, kao kod većine kopnenih sisara, ptica, mnogih gmizavaca, kao što su gušteri i vodozemaca, kao što su žabe.
U kičmenjaka sa četiri noge, kao što su psi i konji, femur se može naći samo u zadnjim udovima. Glava butne kosti (lat. caput humeri) se zglobljava i artikuliše sa acetabulumom u karličnoj kosti formirajući zglob kuka, a distalni dio femura artikulira sa tibijom i koljenom formiranjući zglob koljena.[6]
-
Mišićne veze (sprijeda)
-
Mišićne veze
(leđno) -
Lijevi koljenski zglob sa unutrašnjim ligamentima
Veze s mišićima
urediKlinički značaj
urediNajčešće povrede bedrene kosti su jednostruki prelomi koji se saniraju putem rutinskih ortopedskih intervencija. Kod starijih osoba to su lomovi vrata i glave femura, koji se saniraju ugradnjom plastičnih i drugih vještačkih proteza.
Tokom Opsade Sarajeva (1992.-1995), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je „sarajevska longeta“ – fiksator i za najkompliciranije politraumatske prelome femura.[10][11]
Dodatne slike
uredi-
Donji nastavak desne bedrene kosti
-
Butna kost: izgled otraga
-
Butna kost: izgled sprijeda
-
Duga kost (femur)
-
Mišići kuka: bočno
-
Mišići kuka: poprečni presjek
-
Raspored snaga butne kosti
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=
(pomoć) - ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
- ^ Sunderland S (januar 1938). "The Quadrate Tubercle of the Femur". J. Anat. 72 (Pt 2): 309–12. PMC 1252427. PMID 17104699.
- ^ Lozanoff, Scott; Sciulli, Paul W; Schneider, Kim N (decembar 1985). "Third trochanter incidence and metric trait covariation in the human femur". J Anat. 143: 149–159. PMC 1166433. PMID 3870721.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Bolanowski, Wojciech; Śmiszkiewicz-Skwarska, Alicja; Polguj, Michał; Jędrzejewski, Kazimierz S (2005). "The occurrence of the third trochanter and its correlation to certain anthropometric parameters of the human femur" (PDF). Folia Morphol. 64 (3): 168–175.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 364–367. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: opći dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: specijalni dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)