Srčani zalisci

(Preusmjereno sa Srčani zalistak)

Srčani zalisci su zalisci u srcu koji služe za unutrašne usmjeravanje krvi u srčanom krvotoku.[1][2][3]

Srčani zalisci
CG Heart.gif
Srčani zalisci u pokretu, prednji zid srca je uklonjen.
Gray495.png
Prsjek srca sa vidljivim zaliscima
Detalji
Sistem Kardiovaskularni sistem
Identifikatori
FMA 7110
Anatomska terminologija

Kod sisara, uključujući i čovjeka, ostoje četiri zaliska u srcu, a to su:

StrukturaUredi

 
Struktura srčanih zalistaka
 
Protok krvi kroz zaliske
 
3D -  ehokardiografska petlja srca gledanog s vrha, sa uklonjenim vršnim dijelom komora i jasno vidljivim mitralnim zaliskom. Zbog nedostajućih podataka, listići trokvržičnog i aortnog zaliska nisu jasno vidljivi, ali otvori jesu; plućni zalistak nije vidljiv. S lijeve strane su dva standardna 2D prikaza (preuzeta iz 3D skupa podataka) koji su tro- i dvokvržični zalistak (gore) i aortalni zalistak (dolje).

Srčani zalisci i komore obloženi su endokardom. Zalisci odvajaju pretkomore od komora ili komore od krvnog suda. Nalaze se oko vlaknastih prstenova srčanog skeleta. Zalisci imaju preklopnike zivane listići ili kvržice, slično ventilima, koji se otvaraju da omoguće protok krvi, a koji se zatim zatvaraju zajedno za zaptivanjem i sprečavanjem povratnog toka. Mitralni zalistak ima dvije kvržice, dok ostali imaju po tri. Na vrhovima izbočina nalaze se kvržice koje čine "šarku" čvršćom.

Plućni zalistak ima lijevu, desnu i prednju kvržicu.[4] The aortic valve has left, right, and posterior cusps.[5] Trokvržični zalistak ima prednje, stražnje i pregradne kvržice, a mitralni samo prednju i stražnju kvržicu.

Zalisci ljudskog srca mogu se grupirati u dvije skupine:[6]

  • Dva pretkomorskokomorska (atrioventrikularna: AV) za sprečavanje povratnog toka krvi iz komora u pretkomore;
    • Trokvžični zalistak, smješten između desne pretkomore i desne komore;
    • Dvokvržični ili mitralni zalistak, između lijeve pretkomore i lijeve komore;
  • Dva polumjesečasta zaliska za sprečavanje povratnog toka krvi u komoru;
    • Plućni polumjesečasti zalistak, na otvoru između desne komore i plućnog krila;
    • Aortni polumjesečasti zalistak, na otvoru između lijeve komore i aorte.
Zalistak Broj listića/kvržica Položaj Prevencija povratnog toka
Pretkomorskokomorski 3 or 2 Od komora u pretkomore
Trokvržični 3 Između desne pretkomore i desne komore
Dvokvržični ili mitralni 2 Između lijeve pretkomore i lijeve komore
Polumjesečasti 3 (polumjesečasta) listića U komoru
Plućni polumjesečasti 3 (polumjesečasta) listića Na otvoru između desne komore i plućnog stabla
Aortni polumjesečasti 3 (polumjesečasta) listića Na otvoru između lijeve komore i aorte

Pretkomorskokomorski zalisciUredi

To su mitralni i trokvržični zalisci, koji se nalaze između pretkomora i komora i sprečavaju povratni tok iz komora u pretkomore tokom sistola. Oni su pričvršćeni za zidove komora pomoću chordae tendineae, koji sprečavaju njihovo okretanje.Chordae tendineae (ligamentne vrpce) pričvršćene su za papilarni mišić i uzrokuju napetost da se zalistak bolje veže. Zajedno su papilarnim mišićem, poznate su kao subzalisni aparat. Funkcija tog aparata je sprečavanje da zalisci, kada se zatvore, prolapsiraju u pretkomore. Subvalvulski aparatnema uticaja na otvaranje i zatvaranje zalistaka, što je u potpunosti uzrokovano gradijentom pritiska na zalisku. Umetanje vrpci na marginu bez listića, međutim, osobito omogućava sistolni stres podjele između vrpci u skladu s njihovom različitom debljinom.[7]Zatvaranje AV zalistaka zvuči kao lub', prvi zvuk srca (S1), a zatvaranje SL zalistaka – kao dub, drugi zvuk srca (S2). Mitralni zalistak se naziva i dvokvržični zalistak jer sadrži dva listića ili kvržice. Naziv mtralni dobio je po sličnosti sa biskupskom mitrom (vrsta šešira). Nalazi se na lijevoj strani srca i omogućava protok krvi iz lijeve pretkomore u lijevu komoru.Tokom dijastole, otvara se normalno funkcionirajući dvokvržični zalistak, kao rezultat povećanog pritiska iz lijeve pretkomore dok se puni krvlju (predopterećenje). Kako se pretkomorski pritisak povećava iznad onog u lijevoj komori, ovaj zalistak se otvara. Otvaranjem se olakšava pasivni protok krvi u lijevu komoru. Dijastola završava kontrakcijom pretkomore, koja izbacuje konačnih 30% krvi iz lijeve pretkomore u lijevu komoru. Ova količina krvi poznata je kao krajnji dijastolni volumen (EDV), a mitralni ventil zatvara se na kraju kontrakcije pretkomore, kako bi se spriječio preokret protoka krvi.Trikuspidni zalistak ima tri listića ili kvržice i nalazi se na desnoj strani srca, između desne pretkomore i desne komore i zaustavlja povratni protok krvi između njih.

Polumjesečasti zalisciUredi

Aortni i plućni zalisci nalaze u dnu aorte, odnosno arterije plućnog stabla. Ove dvijearterije primaju krv iz komora, a njihovi polumjesečasti zalisci prisiljavaju da krv ide u arterije i sprečavaju povratni tok iz arterija u komore. Ti zalisci nemaju chordae tendineae i sličniji su zaliscima u venama nego pretkomorskokomorskim zaliscima. Zatvaranje polumjesečastih zalistaka uzrokuje drugi zvuk srca.

Plućni zalistak (ponekad se naziva i pulmonarni zalistak) je između desne komore i plućne arterije i ima tri kvržice. Slično aortnom zalisku, plućni se otvara pri sistoli komore, kada pritisak u desnoj komori poraste iznad pritiska u plućnoj arteriji. Na kraju komorske sistole, kada pritisak u desnoj komori brzo padne, pritisak u plućnoj arteriji zatvara plućni zalistak. Zatvaranje plućnog zaliska doprinosi P2 komponenti drugog srčanog zvuka. Desna polovina srca je sistem niskog pritiska, pa je P2 komponenta drugog srčanog zvuka obično mekša od A2 komponente drugog srčanog zvuka. Međutim, fiziološki je normalno tokom udisanja kod nekih mladih ljudi čuti razdvajanje obje komponente.

RazvojUredi

U srcu u razvoju, zalisci između pretkomora i komora, dvokvržični i trokvržičnini, razvijaju se s obje strane atrioventrikulskih kanala.[8] Proširenje dna komora prema gore dovodi do toga da se kanal invagira u šupljine komora. Invaginirani rubovi čine zametke bočnih vrhova AV zalistaka. Srednja i pregradne kvržice razvijaju se od nadolje produženog septum intermedium. Polumjesečasti zalisci (plućni i aortni zalisci) nastaju iz četiri zadebljanja na srčanom kraju truncus arteriosus.[8] Ova zadebljanja nazivaju se endokardni jastučići . Truncus arteriosus je izvorno jedan odvodni trakt iz embrionskog srca, koji će se kasnije podijeliti i postati uzlazna aorta i plućno stablo. Prije nego što se podijeli, javljaju se četiri zadebljanja. Postoje prednja, stražnja i dva bočna zadebljanja. Počinje se stvarati septum između onoga što će kasnije postati uzlazna aorta i plućni trakt. Kako se septum formira, dva bočna zadebljanja se razdvajaju, tako da uzlazna aorta i plućno stablo imaju po tri zadebljanja (prednje ili stražnje i polovinu svakog od bočnih zadebljanja). Od zadebljanja nastaju tri vrha polumjesečastih zalistaka. Kao jedinstvene structure, zalisci su vidljivi do devete sedmice trudnoće. Kako sazrijevaju, polahko se okreću dok se vanjski sudovi spiraliziraju i lagano se približavaju srcu.[8]

ReferenceUredi

  1. ^ "Heart Valves". American Heart Association, Inc -- 10000056 Heart and Stroke Encyclopedia. American Heart Association, Inc. Pristupljeno 2010-08-05.
  2. ^ Klabunde, RE (2009-07-02). "Pressure Gradients". Cardiovascular Physiology Concepts. Richard E. Klabunde. Arhivirano s originala, 16 April 2015. Pristupljeno 2010-08-06.
  3. ^ Klabunde, RE (2007-04-05). "Cardiac Valve Disease". Cardiovascular Physiology Concepts. Richard E. Klabunde. Pristupljeno 2010-08-06.
  4. ^ SUNY-Anatomy-Labs– "Heart: The Pulmonic Valve"
  5. ^ SUNY-Anatomy-Labs– "Heart: The Aortic Valve and Aortic Sinuses"
  6. ^ Curtis, M. J. (1992-07-01). "The Heart and Cardiovascular System". Cardiovascular Research. 26 (7): 720b. doi:10.1093/cvr/26.7.720b. ISSN 0008-6363.
  7. ^ S Nazari et al.: Patterns Of Systolic StressDistribution On Mitral Valve Anterior Leaflet Chordal Apparatus. A Structural Mechanical Theoretical Analysis.J Cardiovasc Surg (Turin) 2000 Apr;41(2):193–202 (video)
  8. ^ a b c Schoenwolf, Gary C.; et al. (2009). "Development of the Urogenital system". Larsen's human embryology (4th izd.). Philadelphia: Churchill Livingstone/Elsevier. str. 177–79. ISBN 978-0-443-06811-9.

Vanjski linkoviUredi