Anatomija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Anatomija (grč. anatemnein = "sjeći, rezati") jest grana medicine koja ima za cilj proučavanje osnovnih makrostruktura organizma. Praktično svaki organizam ima sebi svojstvenu anatomiju, ali je najvažnija anatomija 5 životinjskih grupa: ptice, ribe, sisari, gmizavci, te vodozemci. Naravno, najvažnija među njima (za medicinsku nauku) jest anatomija čovjeka, a uz nju i anatomija sisara, koja je zanimljiva za veterinarsku medicinu.

Anatomiji je zadatak približiti zainteresiranima što bolje sve okom vidljive strukture na posmatranom organizmu, ne ulazeći u njihovu funkciju pretjerano, jer je to zadatak druge nauke, fiziologije. Može se podijeliti na manji broj grana koje imaju specifične sfere interesiranja, kao, npr, sistemska anatomija, topografska anatomija, plastična anatomija itd.
Anatomija čovjekaUredi
Kako je anatomija složena nauka, njeno izučavanje zasniva se na seciranju mrtvih tijela od pamtivijeka do danas. Tako je već aleksandrijski anatom Herofil oko 300. godine objavio rezultate svojih istraživanja pod naslovom Anatomika.
Poredbena anatomijaUredi
Poredbena anatomija je nauka koja se bavi sličnostima i različitostima u anatomiji životinja.
Nedovršeni članak Anatomija koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: Anatomija |