Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Te države su potpuno odvojene, s obzirom na njihove unutrašnje i vanjske poslove. One su samostalne u pravom smislu riječi, a sama unija nije država.

Personalna unija se dakle sastoji od dva ili više entiteta koji se međunarodno smatraju odvojenim državama, ali dijele istog državnog poglavara —te stoga također dijele samo političke djelatnosti vezane uz državnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih. Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Američkih Država), koje se međunarodno smatraju pojedinačnom državom.

Personalne unije mogu nastati iz vrlo različitih razloga opsega od skoro slučajnosti (princeza koja je već udata za kralja nasljeđuje očevu krunu i postaje vladajućom kraljicom, a njihovo dijete nasljeđuje krune obiju zemalja) do praktički aneksije (gdje se presonalna unija ponekad vidi kao način sprječavanja ustanaka). One također mogu biti zakonske (ustavi država jasno izražavaju da će se udružiti zajedno) ili nezakonske (u kojem slučaju mogu lako biti prekinute, naprimjer različitim nasljednim pravilima).

Budući da se predsjednike republika redovno bira između građana države o kojoj se radi, personalne su unije gotovo isključivo pojava u monarhijama. S opadanjem njihova broja tokom 20. vijeka, personalne unije su postale prilično rijetke. Ondje gdje postoje, najznačajnije među Kraljevstvima Commonwealtha, većinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik državnog poglavara, ima samo marginalnu političku moć, te se imenuje i mora slušati savjet mjesnog poglavara vlade.

Između personalnih unija i federacija postoji nekakvo sivo područje, jer jedno obično preraste u drugo. Ovaj članak pokušaj je popisivanja historijskih i suvremenih personalnih unija.

Andora uredi

Antigva i Barbuda uredi

Australija uredi

Austrija uredi

Bahami uredi

Barbados uredi

Belize uredi

Cejlon uredi

Danska uredi

Engleska uredi

Fidži uredi

Finska uredi

Francuska uredi

  • Djelomična personalna unija s Andorom od 1607. (francuski predsjednik jedan je od državnih poglavara Andore)

Gambija uredi

Gana uredi

Grenada uredi

Gvajana uredi

Hanover uredi

Holandija uredi

Hrvatska uredi

Indija uredi

Irska uredi

Island uredi

Jamajka uredi

Južna Afrika uredi

Kanada uredi

Kenija uredi

Litva uredi

Luksemburg uredi

Mađarska uredi

  • Personalna unija s Poljskom od 1370. do 1382. pod vladavinom Ludovika I. To se razdoblje u poljskoj historiji ponekad naziva Andegawenska Poljska. Ludovik je naslijedio poljsko prijestolje od svog dajdže, Kazimira III. Nakon Ludovikove smrti poljski plemići (šljahta) su odlučili da prekinu personalnu uniju jer nisu više željeli da se vlada iz Mađarske, pa su odabrali Ludovikovu mlađu kćer Jadvigu kao svoju novu vladaricu, dok je Mađarsku naslijedila njegova starija kćer Marija.
  • Personalna unija s Austrijom od 1867. do 1918. (dvojna monarhija Austro-Ugarske) pod vladavinom Franje Josipa i Karla IV (zapravo to je bila prije dinastička unija, a ne personalna unija.)

Malta uredi

Mauricijus uredi

Nigerija uredi

Norveška uredi

Novi Zeland uredi

Pakistan uredi

Papua Nova Gvineja uredi

Poljska uredi

Poljsko-Litavska Zajednica uredi

Portugal uredi

Rusija uredi

Schleswig i Holstein uredi

  • Kneževstva s vlastitim pravilima o nasljeđivanju.

Sierra Leone uredi

Solomonska Ostrva uredi

Sveta Lucija uredi

Sveti Kristofor i Nevis uredi

Sveti Vincent i Grenadini uredi

Sveto Rimsko Carstvo uredi

Škotska uredi

Španija uredi

Švedska uredi

Tanganjika uredi

Trinidad i Tobago uredi

Tuvalu uredi

Uganda uredi

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske uredi

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske uredi

Velika Britanija uredi

Također pogledajte uredi