Monarhija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
![]() | |||||
Oblici vladavine | |||||
---|---|---|---|---|---|
|
Monarhija se prema obliku vlasti i državnog uređenja svrstava u prvu podjelu a to je prema obliku vladavine (više pod vlada). Ova podjela se uzima prema osobinama koje imaju nosioci vlasti, načinu dolaska na vlast, te prema odnosu vlasti i vladara prema građanima (pored monarhije u ovu podjelu još se ubrajaju i diktatura i republika)
Prava moć monarha može se u velikoj mjeri razlikovati, od simbolične, odnosno ceremonijalne uloge (krunisane republike), preko djelimične i ograničene (ustavne monarhije) do potpuno autokratske uloge monarha (apsolutne monarhije). U tradicionalnom smislu, položaj monarha se nasljeđuje i traje do smrti ili abdikacije. Nasuprot tome, kod izbornih monarhija monarh se određuje izborom. U oba slučaja izbora monarha postoje dodatne varijacije s obzirom na postojanje različite strukture i tradicije koje definišu monarhiju.
U slučaju apsolutne monarhije vlast monarha je neograničena, nasljedna i bez odgovornosti. Ona se transformisala u današnjem smislu u vlast zakona. Ustavna monarhija je ograničena ustavom. Ovo se dogodilo usljed razvoja društva (ekonomskih odnosa, tehnike, građanske misli) i spoznaja da društvo može opstati, a država egzistirati. Ako se vladavina monarha zamjeni vlašću zakona doći će do transformacije klasične monarhije. U novijem periodu prilikom donošenja zakona monarh sarađuje sa parlamentom. Tako je započeo proces podjele vlasti. Kralj je izgubio izvršno-političke ovlasti.
Također pogledajteUredi
Commons ima datoteke na temu: Monarhija |