Pančićeva omorika

Pančićeva omorika, omorika, omora, frenja, latinski: Picea omorika (Pančić) Purk., je tanko, vitko, do 50 metara visoko četinarsko drvo iz porodice Pinaceae.

Pančićeva omorika Picea omorika
Pančićeva omorika
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Pinophyta
Razred	Pinopsida
Red	Pinales
Porodica	Pinaceae
Rod	Picea
Vrsta	P. omorika
Dvojno ime
Picea omorika (Pančić) Purk.

Ona je endem područja Podrinja, zapadne Srbije i istočne Bosne (okolina Višegrada). Ime je dobila po srpskom botaničaru Josifu Pančiću koji ju je otkrio na planini Tari 1875. godine, kod sela Zaovine i Rastišta.

Opis

Stablo omorike je visoko 30–40 m visoko i oko 50–60 cm u promjeru, sa pràvim i vitkim deblom, usko piramidne krošnje. Kora joj je tanka, crveno-smeđa, a ljušti se u većim nepravilnim komadima. Grane tanke, a vršne su lučno, prema gore usmjerene, dok su srednje vodoravne, a donje opuštene, sa uzdignutim vrhovima.

Kestenjasti pupoljci su sitni, jajoliki i bez smole, dugi oko 3–4 mm. Gornja strana iglica je tamnozelena i sjajna, a donja ima dvije plavičastobijele pruge stoma (kao kod jele). Cvjeta u aprilu i maju. Muški cvjetovi su svijetlo do ljubičasto-smeđi i vise prema dolje. Dugi su 5–6 cm, a široki oko 1–2 cm. Sjeme sazrijeva u godini cvjetanja, u oktobru i novembru. Jajoliko je i tamno, dugo oko 2,5–3 mm, sa krilcima oko 8 mm.

Omorika je jednodomna, anemofilna vrsta. Dobro podnosi hladnoću i veliku sušu. Zbog izvanrednih estetskih svojstava često se javlja u gradskoj hortikulturi, jer je otporna i na dim, prašinu i izduvne plinove.

Ekologija i rasprostranjenje

Omorika raste na strmim, krečnjačkim obroncima, nagiba i 55° do 65°, gdje obrazuje endemične zajednice sa smrčom i jelom. Rijetko je ima na geološkim podlogama od serpentina i dijabaza.

Ovaj četinar je endem srednjeg Podrinja. Recentni areal je vrlo mali:

• u Bosni - područje oko Srebrenice, Višegrada, Rogatice i Foče, a
• u Srbiji - planine Tara i Zvezda.

Locus classicus je na Tari: Zaovine (Pančić, 1876).

Također pogledajte

• Endem
• Endemizam
• Bosanskohercegovački endemi