Oste Erceg (Rakani, 23. mart 1947) jest bosanskohercegovački slikar.

Oste Erceg
Oste Erceg, 2013.
Rođenje (1947-03-23) 23. mart 1947 (77 godina)
Gornji Rakani, Bosanski Novi, SFRJ
ObrazovanjeViša tekstilna škola Zagreb, diplomirao 1972.
Vrsta umjetnostiSlikarstvo
DjelaTrešnja (1980) Šezdesetogodišnjakinja (1996) Svitanje u Rakanima (1998) Ivica šume u Rakanima (1998) Supetar na Braču (1987)
UtjecaliLazar Drljača, Đoko Mazalić i Stojan Ćelić
NagradeOtkupne nagrade na Novljanskom likovnom salonu 1987. 1988 i 1989.

Biografija

uredi

U Gornjim Rakanima je završio osnovnu školu, a gimnaziju 1966. godine u Bosanskom Novom. Slikarstvom počinje da se bavi 1967. godine. Diplomirao je na Višoj tekstilno - hemijskoj školi u Zagrebu 1972. godine. Od 1973. godine radi kao inžinjer bojenja u Tvornici tekstila "Triko" u Bosanskoj Gradišci, a od 1979. godine u Tvornici trikotaže i konfekcije "Sana" u Bosanskom Novom. Od 1986. do 1990. godine pohađa i slikarski kurs kod profesora Boška Karanovića na Akademiji umjetnosti u Beogradu. 1998. godine zajedno sa Mirkom Zgonjaninom, Dankom Damjanović, Mirjanom Drljačom i Slobodanom Mikićem pokreće i obnavlja Likovnu koloniju Rakani, koja je imala desetogodišnji prekid rada.

Slikarstvo

uredi

Slikarska tehnika Oste Ercega je posebno zanimljiva po tome što on koji već četrdeset i više godina slika samo jagodicama prstiju. Ovaj poseban stil ga je doveo do spoznaje slikarstva i umjetnosti na jedan sasvim drugi način, gdje se umjetnik stapa sa svojim djelom ne samo na duhovnom, već i na fizičkom planu. Svaka Ostina slika je njegov lični pečat i pečat momenta i vremena u kome je nastala. Ostino slikarstvo objedinjuje u sebi principe izvornog ekspresionizma i fovističku boju. U njegovom radu su pomiješani razni avangardni pravci. Već u ranim radovima osjetan je veliki utjecaj njemačke umjetničke grupe Plavi jahač. On najviše slika jarkim bojama, gdje plava boja kod Oste predstavlja duhovnost, žuta radost, dok crvena simbolizira sukobe. Slično umjetnosti Marc Chagalla i Oste se oslanja na ono što pamti od predaka i često su mu radovi prožeti posebnom simbolikom. Međutim, ne oponaša nikog već ima svoj poseban stil, a u njegovim slikama najvećim dijelom je izražena ljubav prema rodnom kraju. Zbog njegovog istraživačkog duha, Oste surovu stvarnost nadograđuje snoviđenjima lirskog ispričanog sa izuzetnim ekspresivnim pristupom slikarstvu. To je upravo ciljani tanahni prijelaz kojim ne upada u zamku dionizijskog u slici. Po svom unutarnjem diktatu, on u slici "Bosanski lonac" opominje da nikad ne dozvolimo da se on ponovi, kao ni da se desi onaj veći "Balkanski lonac". Trenutno Oste najviše slika minijature prožete modernim slikarskim stilovima, koje obiluju dubokim mislima i mnoštvom boja. On je u ovim slikama pokazao umijeće pretakanja svojih osjećanja na platno, tako jasno i upečatljivo da svako ko vidi njegove slike ostane pod jakim utiskom. Mnoge Ostine slike su široj publici još dovoljno nepoznate, pa će vrednovanje njegovih radova trajati desetljećima. U svojoj zbiri posjeduje 500 slika, od kojih se preko 100 slika nalazi rasuto od Australije do Amerike.

Drugi o Ercegu

uredi

O Ercegovom slikarskom stilu i njegovim slikama najbolje opise dali su historičar umjetnosti Danka Damjanović i akademik Enver Mandžić. U svom djelu Slikano perom Danka Damjanović piše:

...Bez svog slikarskog bratstva, izolovan osаmljen, oslonjen na ono što pamti od predaka, Oste Erceg 1967. godine počinje da se bavi slikarstvom. Taj uznemireni slikar svoje razloge nalazi u svijetu oko sebe i, prije toga, u svom bogatom mentalnom pejzažu, prožetom bolećivom osjećajnošću, političkim, moralnim i religioznim problemima. Iz slike Oste Ercega ključa eksplozivna emocija, a slikanje za umjetnika predstavlja akt čišćenja i samorealizacije. Njegovo djelo transformiše se u opšti simbol, znak upisan ili prenesen na krst duboke unutrašnje ali i tjeskobe u svijetu uopšte. U načinu, slika Oste Ercega objedinjuje u sebi principe izvornog ekspresionizma i to one njegove rane faze i fovističku čistu boju. Takav pečat nose već rane slike ovog umjetnika...[1]:

U Biltenu Bosanskog kulturnog centra akademik Enver Mandžić o Ercegu govori:

...Ciklus likovnog stvaralaštva Oste Ercega traje već četrdeset godina. Boja i platno su mu životno opredjeljenje po pozivu tekstilca, inžinjera bojanja u tvornici tekstila. Viša tekstilna hemijska škola omogućila mu je da nakon završene Gimnazije osjeti ukus i miris boja, da ih dira, mješa, mazi i pazi, te da sa njima druguje u svom profesionalnom bivanju. Tehnologija pripreme boja, nanošenje na platna, život sa bojama, odveli su ga u okrilje škole koja ga je učila kako da iz sebe istisne zapretene osjećaje doživljaja prirode, ljudi i stvari. Uporan učenik kod velikog profesora Karanovića počinje da stvara svijet slika. Ogleda se u portretu, onom klasičnom obliku likovnog stvaralaštva koje zahtjeva napor pronicanja u dušu modela koga slika. I upravo tu Oste stvara svoja najizraženija likovna djela u gustom utrljanom namazu boja. Na islikanu plohu unosi liniju, slobodno povučenu, koja ucrtava granica lika sa mjerom majstora koji zna svoj zanat. U svakom liku možemo otkriti one duboke emotivne crte čovjeka ovjekovječenog u duhu slikara i modela. Slike pejzaža, sela, drveća i kuća, plamte ekspresivnom izražajnošću. Čista boja plamti nesputano kao da je sve u sjaju rastočene svijetlosti koja udahnjuje život. Pred tom silinom svijetla ljudi su se povukli. To je raj u koga treba ući, na koga se treba naviknuti i u kome treba uživati. Oste našem radoznalom tragalačkom pogledu nudi nestvarnost silinom neodoljivog. U svojoj likovnoj radoznalosti Oste erceg se doticao i drugih tema kao što su ptice, rat i ljudi. Ništa mu nije strano u želji da se izrazi na aktuelne teme, od trenutnog osjećanja do spoznaje opravdanosti iznesenog...[2]: :

U katalogu izložbe "Susret" historičar umjetnosti i profesor dr sci Siniša Vidaković piše:

...Umjetnička galerija u Bosanskom Novom prezentuje izložbu "Susret" autora Oste Ercega. 27 radova u različitom tematskom i tehničkom sižeu predstavljaju jedan vrstan senzibilitet i umjetnički nerv. Igra sa bojom, nježna lirika kao i dominantna simbolika uz ovovremenu refleksiju, poseban apstraktan doživljaj prirode i njenih mijena. Transformaija tema starih majstora i nova predstava vizantijske tematike, pokušaji su da se na jedan nov način predstavi već viđeno. Susreću se i suprostavljaju figurativno slikarstvo sa pejzažom i mrtvom prirodom, apstrakcija sa sakralnim motivima i novom vizijom sveca te vječnom temom smrti...[3]:

Izložbe

uredi

Samostalne izložbe:

Kolektivne izložbe:

Nagrade

uredi
  • 2018 5. međunarodna izložba "Moslavačke minijature" Hrvatska - Jedna od 3 ravnopravne nagrade za najbolje umjetničke radove.
  • 2019 Priznanje Skupštine opštine Novi Grad za doprinos sveukupnom razvoju slikarstva Republika Srpska, Bosanski Novi

Novinski članci

uredi
  • 12.03.2000. - Oslobođenje, str 13. Čudnovati svijet Oste Ercega
  • 13.04.2000. - Glas srpski, str 14. Krst tjeskobe
  • 03.07.2000. - Nezavisne, str 17. Kadija te tuži kadija ti sudi
  • 07.04.2006. - Glas srpski, str 19. Portreti obojeni ljubavlju
  • 15.06.2006. - Oslobođenje, str 24. Slike Oste Ercega
  • 15.11.2009. - Nezavisne, str 15. Otvorena izložba slika Oste Ercega
  • 16.11.2009. - Glas srpski, str 27. Lirsko ispričano likovnim jezikom
  • 13.01.2012. - Blic, str 28. Neobični umjetnik Oste Erceg stvara prstima

Knjige

uredi
  • Danka Damjanović, "Slikano perom", 2000., str. 153
  • Milan Balaban, "Minuta šutnje", 2010., Duša u Jagodicama prstiju, str. 44
  • Milan Balaban, "Vremeplov naših čuda", 2012., str. 74
  • Milan Balaban, "Čaršija koje više nema", 2010., Skrivena slikareva tajna Oste Ercega, str. 51
  • Izdavačka kuća Planjax, Biografski leksikon "Ko je ko u BiH".,Oste Erceg, str. 220
  • Enver Mandžić, "Ogledi: likovne kritike, prikazi, osvrti", 2020., Oste Erceg, str. 82
  • Svjetionik: [zbornik sabranih umjetničkih djela Grupe Kultura i supkultura Novljana 2019/2020]; urednici Nedim Arnautivić, Pašić Bodiroga Nada, Plavšić Zoran, Plavulj Haris, Sredić Kristina i Rakanović Emil; O Osti Ercegu, str. 99
  • Grupa autora, "Ko je ko u BiH 2018-2022.",Biografski leksikon, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje u dva toma

Reference

uredi
  1. ^ Damjanović, Danka ; Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2000, Slikano perom, str. 153
  2. ^ Mandžić, Enver ; Bosanski kulturni centar Tuzla, 2006, Bilten povodom postavke slike Oste Ercega
  3. ^ Vidaković, Siniša ; Katalog izložbe "Susret", 7 - 17.2.1994.

Galerija

uredi

Vanjski linkovi

uredi