Ostava iz Srebrenika
Ostava iz Srebrenika je grupa arheoloških nalaza iz kasnog bronzanog doba pronađena u naselju Rapatnici, općina Srebrenik, Bosna i Hercegovina. To je područje doticaja ravničarskih dijelova južne Posavine s najsjevernijim planinskim lancem u ovom dijelu Bosne.[1]
Kultura polja sa urnama je porijeklom iz srednjeg Podunavlja, odakle se vojnim pohodima praćenih seobama raširila na porječje Drave i Save, istočni dio Balkanskog poluostrva, Apeninsko poluostrvo i srednju Evropu. Dolinama desnih pritoka Save: Bosne, Vrbasa, Une i Kupe zauzela je i dijelove Bosne i Hrvatske.[2] Dalmacija, Hercegovina, istočna Bosna, Crna Gora i Albanija nisu osjetile ovu najezdu.[3]
Nalazi uredi
Predmeti su slučajno pronađeni 2016. god. prilikom kopanja humusa na padini brda. Ukupno je 124 predmeta bilo ukopano u jamu, bez dokaza o postojanju bilo kakve konstrukcije. Naknadno je pronađena još 26 predmeta. Općina Srebrenik otkupila je sve pronađene predmete koji se trenutno čuvaju u JU Centar za kulturu i informisanje. Radi se o velikoj ostavi miješanog sastava iz kasnog bronzanog doba Bosne i Hercegovine. U najvećoj mjeri prisutni su srpovi s jezičastom drškom za dešnjake koji su vrlo dobro očuvani i u pravilu ukrašeni.
Nalazi se mogu podijeliti u 5 kategorija: oružje, oruđe, nakit, limovi i bronzana sirovina (ingoti), raspoređenih u nekoliko tipoloških skupina, ukupne težina 20,749 kg:[4]
- ulomak rukohvatne ploče punokovinskog mača, visoko postavljenih ramena, s jednom zakovicom i sa sačuvanim utisnutim ukrasom spirale, usporednih linija i punktiranih tačkica. S obzirom na te elemente približava se mačevima s punokovinskom drškom s tri rebra, ili tipu Erlach (Erding) ili tipu Schwaig, koji u oba primjera predstavlja do sada njihov najjužniji nalaz.
- 3 vrha koplja
- 1 fragmentirani nož s trnastom drškom
- ulomak noža s jezičastom drškom, koji se uspoređuje s noževima tipa Matrei – Mühlau
- 11 tuljastih sjekira
- 10 ulomaka tuljastih sjekira
- 1 sjekira sa prema tjemenu podignutim zaliscima, tipa Haidach, karakterističnu za stariju fazu kulture polja sa urnama u sjevernijim ostavama alpske i južnopanonske regije
- 37 srpova s jezičastom drškom
- 28 ulomaka srpova s jezičastom drškom
- ulomak pile
- 7 narukvica/nanogvica
- 4 ulomka narukvice/nanogvice i torkves
- fibula u obliku violinskog gudala
- 2 ulomka brončanih limova
- 42 veća i manja ingota i komada bronce.
Velike ostave miješanog sastava s najvećom zastupljenošću srpova i ingota česte su i karakteristične za karpatsko-panonski obrtnički krug, pogotovo sjevernije Posavine s kojim je regija Srebrenika prirodno i direktno komunicirala dolinom rijeke Tinje, odnosno s II. horizontom ostava (Veliko Nabrđe) u sjevernoj Hrvatskoj i s II. fazom ostava na teritoriji Srbije. U tom smislu, vremenski je dobro sinkronizirana s Ha A1 stepenom srednjoevropske periodizacije 13. i 12. stoljeća pne. i to je vrijeme osnivanja naselja Urnenfelder kulture (Kultura polja sa urnama).
Ostava iz Srebrenika (Rapatnica) izuzetno je vrijedan prilog arheološkoj topografiji sjeveroistočne Bosne, gdje je poznato desetak nalaza ostava – od Novog Grada kod Odžaka, Vidovice, zatim Boljanića, Monja i Pašalića kod Gračanice, sve do Bokavića kod Lukavca. Evidentirane su sredinom prošlog stoljeća, ali su podaci o njihovim nalascima vrlo šturi, a do muzejskih su zbirki uglavnom dospjele u krnjem obliku i sastavu.
Kao najveća ostava zapadnog Balkana i današnje Bosne i Hercegovine, srebrenička je ostava upravo zbog tačnih i potpunih nalazišnih podataka, kao i zbog reprezentativnog sadržaja, jedinstven nalaz u posljednjih 30-ak godina.
Literatura uredi
Reference uredi
- ^ "Orhan Jamaković - Kraj bronzanog i početak željeznog doba na prostoru sjeverozapadne Bosne" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 28. 2. 2021. Pristupljeno 8. 3. 2020.
- ^ Hrvatska enciklopedija (LZMK) - kultura polja sa žarama
- ^ "Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Doba ratnika". Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Martina Blečić Kavur, Aleksandar Jašarević, Almir Mutapčić: Nova kasnobrončanodobna ostava iz Srebrenika: preliminarno izvješće" (PDF). Godišnjak ANUBiH, Knjiga 45, s.53. Arhivirano s originala (PDF), 19. 3. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2016.