Karpati
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Karpati (istočni) su 500 km dug planinski lanac. Površina im je 53.000 kvadratnih kilometara, što je oko 22% čitavog teritorija Rumunije. Široki su oko 100 km, a najviši vrh visok je 2511 m. Prosječna im je visina 1500 do 1600 m. Karpati su vrlo raščlanjeni pa su oblikovali slikovite lednjačke doline, jezera, kanjone i sl. Najzanimljivi dio Karpata svakako je Vulkanski pojas. Rad vulkana prestao je u mlađem ledenom dobu. Uz slikovit krajolik, ovdje su prisutna vulkanska jezera kao i brojni izvori mineralnih voda. U Karpatima postoji i pojas kamene soli. Ta takozvana Slana brda puna su ponikvi i dolina. Flišni zemljani pokrivač uzrokovao je veliku pošumljenost.
Karpati | |
---|---|
![]() Visoke Tatre, Poljska | |
Najviša tačka | |
Visina | 2.655 m |
Geografija | |
Lokacija | ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
Lanac | Karpati |
Geologija | |
Vrsta planine | Planinski masiv |

Južni Karpati ili Transilvanske alpe, poznati i kao i «nepravilni» Karpati, najviši su planinski lanac u Rumuniji. Zbog asimetričnog profila prozvani su nepravilnim. Građom, sastavom i reljefnim osobinama toliko se razlikuju od ostatka Karpata da se uglavnom smatraju posebnim planinskim lancem. Tu se nalazi i najviši vrh Moldavenau (2544 m). Ovdje je rad ledenjaka bio velik pa su oni bili glavni modifikatori reljefa. Kraj je bogat ugljom i željezom. Lanac ima velik broj ledenjačkih jezera.
Također pogledajte Uredi
Commons ima datoteke na temu: Karpati |