Nekropola u Luburića Polju
Nekropola u Luburića Polju, općina Sokolac, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1]
Nekropola je sa prahistorijskim tumulom nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Lokacija
urediU selu Košutica udaljenom od Sokoca oko 6 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka na prostranom predjelu Luburić polja smještene su dvije nekropole sa stećcima, međusobno udaljene oko 150 metara zračne linije. Prva nekropola stećaka i tumul je na lokalitetu Ploče, druga nekropola nalazi se na lokalitetu Bare.
Historija
urediNa Glasinačkom polju evidentirano je preko 50 prahistorijskih gradina i više od 1.200 tumula koncentriranih u grupe, koji pripadaju prahistorijskim Ilirima. Najstariji tumuli pripadaju ranom bronzanom dobu, a najbrojniji i najbogatiji su tumuli iz halštatskog doba, pa se smatraju pravom glasinačkom kulturom.
Stanovništvo je i u kasnijim periodima nastavilo praksu sahranjivanja u grobne gomile, tako da je i veliki broj srednjovjekovnih nekropola sa stećcima nastao na grobnim gomilama ili uz njih. Ppodručje današnje općine Sokolac u srednjem vijeku ulazilo je u sastav zemlje Pavlovića.
Arheologija i opis
urediIstraživanja gradina i tumula na ovom prostoru započela su 1886–1891. godine. Istraživanja su vodili Đorđe Stratimirović, Ćiro Truhelka, Vejsil Ćurčić, i Franjo Fiala. U Arheološkom leksikonu III navodi se podatak da je Đ. Stratimirović 1891. godine u Luburića Polju istražio nekoliko tumula i utvrdio da jedan pripada srednjem bronzanom dobu, dok su ostali iz željeznog doba. Nije navedeno koji tumuli su u pitanju. U XX stoljeću istraživali su Borivoj Čović i Blagoje Govedarica. Istraživačke radove – evidentiranje stećaka 1971. godine obavio je Šefik Bešlagić.[3]
Nekropola Ploče broji 51 nadgrobnik. Svi stećci su u formi sanduka izuzev jednog sljemenjaka. Ukrašena su tri stećka.
Nekropola na lokalitetu Bare broji 80 stećaka, od čega je 79 sanduka i 1 sljemenjak. Na 6 stećaka su ukrasi: linija koja označava dvojni grob, rozeta, mač i krst.[4]
Također pogledajte
urediLiteratura
urediReference
uredi- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 26. 11. 2016.
- ^ "Nekropola Luburić polje". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 27. 8. 2016. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
