Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a

javni objekt (muzej)

Muzej II zasjedanja AVNOJ-a jedan je od malobrojnih muzeja u Evropi posvećen antifašizmu kao svjetskoj pojavi. Osnovan je 1953. godine kao centralna, jugoslavenska, muzejska, memorijalna institucija koja će istraživati, prikupljati, čuvati, izlagati i objavljivati historijsku građu koja se odnosi na uže i šire domene tematike ovog historijskog zasjedanja. U tu svrhu dijelovi zgrade su obnovljeni i prilagođeni za potrebe predstavljanja i smještaja muzejske građe.

Lokacija uredi

Objekat je smješten u južnom dijelu grada na desnoj obali rijeke Plive, u neposrednoj blizini vodopada.

Historijski podaci uredi

 
Unutrašnjost muzeja 2022.

Objekat izgrađen je 1934. godine za potrebe Sokolskog društva u Jajcu. Sredstva za gradnju osigurana su iz vlastitih sredstava društva, dobrovoljnim prilozima i novčanom pomoći preduzeća Elektrobosna. Projekat je dao beogradski arhitekt Momir Korunović. Do 1941. godine služio je svojoj namjeni i to prvenstveno kao sala za fiskulturu i društvene prostorije Sokola. Od 1936. godine u istoj su se sali održavale i kinopredstave. Po započinjanju Drugog svjetskog rata, okupatorske su vlasti i ustaše u pomenutim prostorima vršile skupljanje i teror nad stanovništvom. Najčešće je to bilo srpsko stanovništvo iz područja Bosanske Krajine. Pri svom povlačenju iz Jajca 1942. godine, partizanske su jedinice zapalile pomenuti objekat. Tom prilikom izgorjela je kompletna unutrašnjost objekta i drvena konstrukcija krova.

Uoči historijskog zasjedanja AVNOJ-a objekat je obnovljen. Na uređenju enterijera radio je slikar Đorđe Andrejević Kun. U ovom objektu se dana 29. i 30. novembra 1943. godine održalo Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) uz učešće 142 vijećnika, i gdje su predstavnici s područja današnjih Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverna Makedonije, Slovenije i Srbije, donijeli odluku o izgradnji Jugoslavije na federalnim principima uz potpunu ravnopravnost njenih naroda i narodnosti. Nakon završetka rata, objekat je ponovno obnovljen 1947. i 1953. godine kada je na objektu došlo do određenih intervencija koje su i danas vidljive.

Muzeju Drugog zasjedanja AVNOJ-a pridružena je i muzejska zbirka formirana 1930. godine od strane tadašnjeg Odbora za očuvanje starina. Zbog nedostatka prostora prikupljeni predmeti, zajedno sa osnovnom dokumentacijom, do tada su bili smješteni u Franjevačkom samostanu u Jajcu.

Prva stalna postavka Muzeja, otvorena je 18. februara 1959. godine, a kasnije je imala nekoliko dorada.

Tokom rata 1992-1995. godine depoi Muzeja opljačkani su od strane nepoznatih počinilaca, tako da se po nekim podacima vrlo vrijedni eksponati i umjetnička djela, mogu pronaći u nekim zemljama Zapadne Evrope i zemljama bivše Jugoslavije. Zgrada je obnovljena zahvaljujući udruženjima antifašista iz republika bivše Jugoslavije, prvenstveno Udruženju antifašista iz Slovenije, te Ministarstvu kulture i sporta Federacije BiH i Ministarstva civilnih poslova BiH. Nakon toga osnovana je 2007. godine[1] Javna ustanova "Muzej II zasjedanja AVNOJ-a". Muzej je ponovo otvoren za posjetioce 29. 11. 2008.  Jedan je od najposjećenijih muzeja u Bosni i Hercegovini, sa godišnjom posjetom oko 20.000 posjetilaca.

Dom AVNOJ-a u Jajcu sa pokretnom imovinom koju sačinjavaju: portreti Tita, Staljina, Theodore Roosevelta i Winston Churchilla je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Opis spomenika uredi

Objekat je jednospratna zgrada sa salom veličine 18,00x14,40 m. Na pozornici su postavljena dva stola, sastavljena i prekrivena crvenim platnom. Iza stola, u jednom redu postavljeno je osam drvenih stolica. U pozadini je prvi grb FNRJ, (rad slikara Đorđa Andrejevića Kuna i kipara Augusta Augustinčića).

Pred pozornicom je postavljen podij i sto sa govorničkim stalkom, u čijoj pozadini je bista maršala Tita (Augustinčićev rad). Poslije rata Augustinčić je ponovo napravio bistu maršala Tita na osnovi fotografija snimljenih na zasjedanju. Podij je prekriven ćilimom.

U sali su postavljene stolice najrazličitijih oblika. U prvom redu je nekoliko fotelja, a u sredini je duboka fotelja u kojoj je sjedio Tito. Na balkonu su sjedili gosti zasjedanja. U sali je nekoliko parola:

Smrt fašizmu-sloboda narodu, Živjelo Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Živjela Crvena armija, Živjela naša junačka narodnooslobodilačka vojska.

Preko balkona je prebačen jedan ćilim, a zidovi su ukrašeni zastavama i portretima koje je izradio Kun (Lenjin, Marks, Engels, Tito, Staljin, Rooswelt).

Muzej u Jajcu posjedovao je sljedeće zbirke po popisu iz 1991. godine:

  • Arheološke predmete:3672,
  • Fotografije: 4820,
  • Trodimenzionalne predmete: 245,
  • Umjetničke radove: 827,
  • Fonoteku: 124,
  • Filmoteku: 106,
  • Biblioteku: 6134.
 
Partizanska parna lokomotiva

Parna lokomotiva uredi

Dio stalne postavke Muzeja je i parna lokomotiva. Proizvedena je početkom 20. vijeka u fabrici lokomotiva Krauss&Co u Linzu u Austriji i nosi serijski broj 1190/1920. Oznaka osovina po njemačkoj notifikaciji je Bt-n2. Sastoji iz kabine unutar koje je smješteno ložište, i prednjeg, vanjskog dijela, sa dimnjakom i sigurnosnim ventilima. Lokomotiva spada u red manjih lokomotiva sa četiri točka.

Korištena je za saobraćaj u okviru fabrike željeza Rössemann & Kühnemann u Beču. U Bosni i Hercegovini, saobraćala je za potrebe Elektrohemijske industrije “Elektrobosna” u Jajcu, na standardizovanim uskotračnim prugama širine kolosijeka 760 mm, koje su izgrađene za vrijeme Austrougarske Monarhije.

Kompozicija je saobraćala tokom 1942. godine na slobodnoj teritoriji Bihaćke republike, a od augusta 1943. godine do januara 1944. godine na relaciji Jajce – Bugojno i Jajce – Šipovo, pa je lokomotiva dobila ime "Mala partizanka". Služila je za prevoz stanovništva, vojske i naoružanja, a u svojoj kompoziciji imala i Titov lični vagon. Nakon Drugog svjetskog rata saobraćala je u sastavu Jugoslavenskih željeznica sve do sredine 1950-ih godina kada je povučena iz upotrebe. Također je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3]

Literatura uredi

Reference uredi

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5. 9. 2022. Pristupljeno 5. 9. 2022.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ "Dom AVNOJ-a u Jajcu". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016.
  3. ^ "Parna lokomotiva". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 11. 2016.

Vanjski linkovi uredi