Winston Churchill

Sir Winston Leonard Spencer Churchill (30. novembar 1874 – 24. januar 1965) bio je britanski državnik, govornik, pisac i premijer u periodima 1940–1945. i 1951–1955. Churcill je tokom Drugog svjetskog rata okupio britanski narod i vodio svoju zemlju s ruba poraza u pobjedu.[1]

Winston Churchill
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva
Vrijeme na vlasti
26. oktobar 1951 – 5. april 1955.
PrethodnikClement Attlee
NasljednikAnthony Eden
Vrijeme na vlasti
10. maj 1940 – 26. juli 1945.
PrethodnikNeville Chamberlain
NasljednikClement Attlee
Rođenje
Winston Leonard Spencer Churchill

(1874-11-30) 30. novembar 1874.
Blenheim, Oxfordshire, Engleska
Smrt24. januar 1965(1965-01-24) (90 godina)
London, Engleska
Politička strankaKonzervativna stranka
Porodica
SuprugaClementine Churchill
Djeca5

Biografija

uredi

Churchill je rođen 30. novembra 1874. godine u mjestu Blenheim, Oxfordshire.[2]:5 Godine 1895. završio je vojnu akademiju u Sandhurstu na koju je primljen nakon trećeg pokušaja.[3][4][5] Kao oficir britanske vojske borio se 1897. – 1898. protiv ustanika na sjeverozapadu Indije, a 1898. pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana (Sudan). Naredne godine napušta vojsku i neuspješno se kandidra kao član Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom parlamentu. Kao ratni dopisnik učestvovao je u burskom ratu kada je i zarobljen. Svojim podvizima i dopisima sa ratišta stekao je veliku popularnost na osnovu koje je 1900. izabran za zastupnika Donjeg doma. Četiri godine kasnije priključio se Liberalnoj stranci. U periodu od 1905. – 1908. obnašao je dužnost državnog podsekretara za kolonije, a u periodu 1908. – 1909. bio je ministar trgovine. No, iste godine preuzima dužnost ministra unutrašnjih poslova i na njoj ostaje sve do 1911. godine. Od tada pa sve do 1915. prvi je lord Admiraliteta. Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front kao zapovjednik bataljona tokom Prvog svjetskog rata. Dvije godine kasnije, 1917. ponovo preuzima ministarsku dužnost kao ministar za municiju. Već naredne godine postaje ministar rata i avijacije. Na tom mjestu ostaje sve do 1921. godine. Od tada pa do 1922. ministar je kolonija.

U vrijeme Oktobarske revolucije uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije. Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su Lloyd Georgea da ga premjesti na čelo ministarstva kolonija (1921 – 1922).[6] Godine 1924. iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku[7] i iste godine postaje ministar finansija. Na toj dužnosti ostaje sve do 1929. godine. Po dolasku Adolfa Hitlera na vlast u Njemačkoj, Churchill opominje Britaniju i poziva je da se što prije i što jače naoruža.[8] Oštro osuđuje vladinu politiku popuštanja Hitleru, a Minhenski sporazum naziva porazom bez rata. Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini način na koji ga se može obuzdati. Nakon što je Britanija objavila rat Njemačkoj 3. septembra 1939. godine, Churchill ulazi u Chamberlainovu vladu kao prvi lord Admiraliteta.[9] U najtežim danima za Britaniju - nakon Savezničkog sloma u Norveškoj 10. maja 1940. godine, te poslije pada Francuske, postao je predsjednik britanske vlade i vođa Konzervativne stranke. U sudbonosnim trenucima kada je Velika Britanija sama stajala nasuprot nacističkoj Njemačkoj Churchillove riječi zadivile su čitav svijet:

"... Nikada nećemo malaksati ni popustiti. Ići ćemo do kraja ma kakva cijena bila; borićemo se na plažama; borićemo se na poljima i na ulicama; borićemo se u brdima; nikada se nećemo predati."

Tada je proklamirao i svoju parolu: "Svaki čovjek i svaka država koji idu s Hitlerom naši su neprijatelji", i već 22. juna 1941. nudi savez napadnutom SSSR-u.

U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strateških poduhvata u Drugom svjetskom ratu. Za vrijeme rata blisko je sarađivao sa američkim predsjednikom Franklinom D. Rooseveltom s kojim je potpisao Atlansku povelju (začetak Ujedinjenih nacija) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujući kojem su Britanci primali američku vojnu pomoć. Na parlamentarnim izborima 1945. godine, neočekivanu pobjedu odnosi Laburistička stranka na čelu sa Clementom Attleejem. Na izborima 1951. laburisti gube vlast i u oktobru iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast, sa Churchillom ponovo kao premijerom. Godine 1953. on dobija Nobelovu nagradu za književnost, a u aprilu 1955. povlači se i mjesto premijera ustupa najbližem saradniku Anthony Edenu.

Djela

uredi
  • Lord Randolf Churchill
  • Moje afričko putovanje
  • Liberalizam i socijalni problem
  • Historija svjetskog rata
  • Marlboro, njegov život i doba
  • Korak po korak
  • U borbu
  • Neumorljiva borba
  • Početak kraja
  • Memoari iz 2. svjetskog rata
  • Svjetska kriza (The World Crisis, pisano 1923–1929)
  • Drugi svjetski rat (The Second World War, pisano 1948–1953)
  • Historija naroda engleskog govornog područja (A History of the English-speaking Peoples, pisano 1956–1958)

Reference

uredi
  1. ^ "Encyclopædia Britannica". The Britannica Group. Pristupljeno 25. 1. 2023.
  2. ^ Jenkins, Roy (2001). Churchill. London: Macmillan Press. ISBN 978-03-30488-05-1.
  3. ^ Gilbert, Martin (1991). Churchill: A Life. London: Heinemann, str. 32-33, 37. ISBN 978-04-34291-83-0; Jenkins, Roy (2001). Churchill, str. 20. London: Macmillan Press. ISBN 978-03-30488-05-1
  4. ^ Haffner, Sebastian (2003). Churchill, str. 15. John Brownjohn (translator). London: Haus. ISBN 978-19-04341-07-9. OCLC 852530003.
  5. ^ Jenkins, Roy (2001). Churchill, str. 20. London: Macmillan Press. ISBN 978-03-30488-05-1
  6. ^ Rhodes James, Robert (1970). Churchill: A Study in Failure 1900–1939, str 23. London: Weidenfeld & Nicolson. ISBN 978-02-97820-15-4.
  7. ^ Gilbert, Martin (1991). Churchill: A Life, str. 467. London: Heinemann. ISBN 978-04-34291-83-0.
  8. ^ Jenkins, Roy (2001). Churchill, str. 470. London: Macmillan Press. ISBN 978-03-30488-05-1.
  9. ^ Churchill, Winston (1967b) [first published 1948]. The Twilight War: 3 September 1939 – 10 May 1940, The Gathering Storm, str. 3.. The Second World War. Vol. II (9th ed.). London: Cassell & Co. Ltd.

Vanjski linkovi

uredi