Mišćina džamija

Mišćina (hadži Ahmed Kebkebirova) džamija je sarajevska džamija koja se nalazi u naselje Kovači u općini Stari Grad. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 8. novembra 2012. godine donijela je odluku kojom se historijska građevina – Mišćina (Kebkebir hadži Ahmedova) džamija u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Mišćina džamija
Osnovne informacije
Lokacija	Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Religija	Islam
Administracija	Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Arhitektonski opis
Arhitektonski tip	Džamija
Arhitektonski stil	osmanlijski
Osnivač	Hadži Ahmed Kebkebir
Dovršeno	Polovina 16. stoljeća
Specifikacije
Munare	1

Historija

Džamija Kebkebir hadži Ahmeda, sin Oručeva, sagrađena je polovinom 16. stoljeća. Nije poznata tačna godina gradnje džamije. Na levhi stoji da je sagrađena 1543, a u drugim izvorima piše da je sagrađena 1557. godine. Mahala Kebkebir hadži Ahmeda, je nastala nekad prije 1528. godine kada se prvi put spominje u izvorima. Prvobitno je bila u sastavu Skender-pašine mahale da bi kasnije bila izdvojena kao samostalna mahala. Nakon pohoda Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. godine džamija je u potpunosti uništena u požaru, a obnovljena tri godina kasnije. Džamija je poznata kao Mišćina džamija, a svoje ime je dobila po mujezinu ove džamije izvjesnom Mehmedu, sin Jusufovom, poznat kao Miščija, ili Mišćo, koji je živjeo u 18. stoljeću. Sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašeskija je zabilježio u svome Ljetopisu ovoga mujezina među umrlima 1786/87. godine: “Mišćo, belukčija, glasoviti mujezin Kebkebirove džamije. U zoru bi recitovao hvalospjeve i svojim glasom bi napunio grad. Bijaše bjelobrad. “ Živjeo je u mahali na Ploči, iznad Kovača. Bavio se i izradom ženske odjeće, fermena. Sahranjen je u groblju prekoputa džamija, i danas mu su sačuvana dva mala zelena nišana koja su ograđena kamenim podzidom.

Enterijer Mišćine džamije

Džamija je imala više dobrotvora. Godine 1800. hadži Fatima, kćerka hadži Ahmed-age Džine, uvakufila je jednu magazu na Varoši i dvije sobe, a njihov prihod namijenjila za kandilje džamije. Sarajevski vakif hafiz Muhammed ef. Baki Džino-zade je 1813. godine uvakufio za ovu džamiju svoj konak i nekoliko objekata za njeno održavanje. Godine 1844. hadži Omer Karić, sin Muharemov, je uvakufio pekaru, tri sobe, magazu, bakalski dućan i jednu kuću u Čekrekčijinoj mahali, od čijih prihoda treba da se održava džamija i obezbjeđuju plaće njenih službenika.

Opis

Mišćina džamija pripada jednoprostornim džamijama, sa četverovodnim krovom i kamenom munarom. Vanjske dimenzije džamije sa trijemom iznose 11,33 x 15,80 m. Džamija obuhvata trijem sa sofama, gdje se nalazi abdesthana izgrađena 1997. godine. Unutar džamije nalazi se mihrab i minber sa floralnim dekoracijama, ćurs i drveni mahfil. Zidovi enterijera su prožeti levhama i raznim slikama. Na sjeveroistočnom zidu Mišćine džamije nalaze se dvije slike Mekke i Medine koje je naslikao bojadžija hadži Mustafa Faginović 1878. godine. Pored ove džamije, on je prebojio Sultan Fatihovu džamiju u Istanbulu. Sve njegove slike imaju veliku umjetničku vrijednost. Porodica Faginović je bila jedna od najznačajnijih sarajevskih tradicionalnih umjetničkih porodica iz koje potječu razni kaligrafi i slikari. Mustafa Faginović je rođen 1839. u Sarajevu, a umro u Istanbulu 1900. godine.

Nišan Mehmeda (Mišće), sina Jusufovog, poznati mujezin Mišćine džamije. Po njemu je džamija dobila ime.

Slika Medine u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine

Slika Mekke u Mišćinoj džamiji u Sarajevu koje je izradio hadži Mustafa Faginović 1878. godine