Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (KONS) jest bosanskohercegovačka komisija (agencija) koja proglašava i registrira spomenike i područja nacionalne baštine, uključujući prirodne, urbanističke, arhitektonske cjeline, nepokretnu i pokretnu baštinu od historijske i kulturne važnosti za Bosna i Hercegovina, kao institucija na državnom nivou. Lokacije isključivo prirodne baštine nisu predmet Aneksa 8 i KONS-a.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
Zgrada Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, u kojoj je smještena Komisija
Osnivanje	21. decembar 2001.
Sjedište	Maršala Tita 9A/1 Sarajevo
Šef agencije	Anđelina Ošap-Gaćanović (predsjedavajuća)
Sajt	Zvanični sajt

Osnivanje i pravni okvir

U skladu s Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma i Zakonom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koji je donijelo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na 119. sjednici 21. decembra 2001, KONS je institucija na državnom nivou koja proglašava i evidentira nacionalne spomenike i lokacije naslijeđa, uključujući prirodne / urbanističke / arhitektonske cjeline te nepokretno i pokretno naslijeđe od historijske i kulturne važnosti za Bosnu i Hercegovinu. U tom aktu navodi se da se Komisija osniva u skladu s Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini te utvrđuju osnovna načela i ciljevi djelovanja Komisije te njeni primarni poslovi i ovlaštenja kao institucije Bosne i Hercegovine. Zakon je objavljen u Službenom listu Bosne i Hercegovine (br. 1/02 i 10/02) i Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine (br. 2/02, 27/02 i 6/04).

Za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima imovinsko-politički kriteriji nisu od posebne važnosti. Međutim, od 2016. tri domaća člana Komisije biraju se na osnovu njihove etničke pripadnosti (Bošnjak, Hrvat i Srbin) te bez obzira na njihove prijašnje ili trenutne političke angažmane, što bi se moglo pokazati kontroverznim.

Regulisanje ponašanja i postupaka

Propisi o ponašanju i postupcima u okviru Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine propisani su aktom Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 26. maja 2016. pod osnovnim odredbama, metodologijom, procedurama, saradnjom s institucijama i službenim tijelima, transparentnošću i u završnim članovima.

Članovi

Na 119. sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, održanoj 21. decembra 2001, izabrani su prvi članovi Komisije za razdoblje od 2002. do februara 2016, što je naknadno promijenjeno u petogodišnji mandat, a dužnosti predsjedavajućeg i zamjenika mijenjale su se tokom mandata po načelu rotacije.

Prvi članovi, od 2002. do februara 2016, bili su:

• Dubravko Lovrenović (profesor historije na Univerzitetu u Sarajevu);
• Amra Hadžimuhamedović;
• Ljiljana Ševo;
• Tina Wik (do juna 2008);
• Zeynep Ahunbay (Turska);
• Martin Cherry (Ujedinjeno Kraljevstvo);
• András J. Riedlmayer (bibliograf iz područja islamske umjetnosti i arhitekture u Biblioteci Univerziteta Harvard).

Od februara 2016. do 2021 članovi su bili:

• Amir Pašić (profesor arhitekture);
• Radoje Vidović (profesor historije i geografije);
• Goran Milojević (arhitekt).

Trenutni članovi, od 2021, jesu:

• Anđelina Ošap-Gaćanović (inženjerka arhitekture);
• Faruk Kapidžić (inženjer arhitekture);
• Zoran Mikulić (pravnik).

Organizacijska struktura

Procedure i djelokrug

Poslovnik o radu uređuje način rada Komisije, uključujući internu dinamiku i način donošenja odluka u radu. Pravilnik i smjernice utvrdila je Komisija na sjednici održanoj od 7. do 11. maja 2002.

Postupci pred Komisijom

Peticije

Član 35. propisuje da se zahtjev za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom podnosi Komisiji.

Peticija ima format koji utvrđuje Komisija prema vrsti imovine i objavljuje se u službenim glasilima Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta.

Podnošenjem peticija izrađuje se Spisak zahtjeva za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom.

Proglašenje

Proglašenje dobra nacionalnim spomenikom jest postupak donošenja odluke u kojem Komisija uzima u obzir prethodno proglašenje i dokumente iz istraživanja. Prije donošenja konačne odluke Komisija uzima u obzir i stajališta podnosioca zahtjeva, institucija nadležnih za zaštitu, stručnjaka, naučnika i naučnih ustanova te drugih zainteresovanih osoba i subjekata.

Privremena lista

Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (Službeni list Bosne i Hercegovine, br. 33/02) izradio je prethodni saziv Komisije. Članom 2. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika osnovane Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 2/02 i 27/02) propisuje da se sva dobra s Privremene liste smatraju nacionalnim spomenicima do donošenja konačne odluke Komisije. Sve konačne odluke Komisije objavljuju se u službenim glasilima Bosne i Hercegovine, uključujući i one entiteta i Brčko distrikta. Lista se ukida po donošenju pravosnažnih odluka za sva dobra na njoj.

Ugroženi spomenici

Na ovoj su listi proglašeni spomenici koji su pod rizikom od nezakonite gradnje, nestručne rekonstrukcije, neodržavanja i drugih opasnosti. Komisija prati i preispituje stanje i aktivnosti u vezi s ugroženim nacionalnim spomenicima.

Kriteriji za proglašavanje dobara nacionalnim spomenicima

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglašava dobra nacionalnim spomenikom na osnovu kriterija, zasnovanih na predmetu pravne zaštite, obuhvatu i vrijednosti svakog dobra:

Predmet pravne zaštite

Pokretno naslijeđe

• mali predmeti (pokućstvo, odjevni predmeti, radni pribor, alati, rukotvorine itd.)
• slike
• knjige
• skulpture
• fragmenti građevina
• natpisi itd.

Nepokretno kulturno naslijeđe

Historijske građevine i spomenici

• stambene
• vjerske
• školske
• administrativne
• javne
• trgovačke
• infrastrukturne
• vojne
• grobljanske
• poljoprivredne
• industrijske itd.

Graditeljske cjeline

• stambene
• vjerske
• školske
• administrativne
• javne
• trgovačke
• infrastrukturne
• vojne
• grobljanske
• poljoprivredne
• industrijske itd.

Područja

• gradsko
• seosko
• arheološko
• historijsko
• industrijsko
• kulturni pejzaž
• prirodno područje vezano za neki obred ili tradiciju
• prirodno-naučno
• miješano.

Vrijednost

Vremensko određenje

• dobra nastala od prahistorije do kraja 20. stoljeća.

Historijska vrijednost

• veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili važnim događajem.

Umjetnička i estetska vrijednost

• kvalitet obrade
• kvalitet materijala
• proporcije
• kompozicija
• vrijednost detalja
• vrijednost konstrukcije.

Čitljivost

Dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost.

• materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima
• svjedočanstvo o historijskim mijenama
• djelo važnog umjetnika ili graditelja
• svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
• svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

Simbolička vrijednost

• ontološka vrijednost
• sakralna vrijednost
• tradicionalna vrijednost
• vezanost za rituale ili obrede
• važnost za identitet grupe ljudi.

Ambijentalna vrijednost

• odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline
• značenje u strukturi i slici grada
• objekat ili grupa objekata dio je cjeline ili područja.

Izvornost

• oblik i dizajn
• materijal i sadržaj
• namjena i upotreba
• tradicija i tehnike
• položaj i smještaj u prostoru
• duh i osjećanja
• drugi unutrašnji i vanjski činioci.

Jedinstvenost i reprezentativnost

• jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila
• vrhunsko umjetničko ili arhitektonsko djelo
• djelo vrhunskog umjetnika ili graditelja.

Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

• fizička cjelovitost (kompaktnost)
• homogenost
• zaokruženost (kompletnost)
• nenarušenost stanja.

Za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom posebno nisu relevantni imovinski i politički kriteriji.

Međunarodne konvencije

UNESCO

• Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972)
• Konvencija o mjerama za zaštitu i sprečavanje nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosa svojine kulturnih dobara (Pariz, 1970)
• Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba (Den Haag, 1954)
• Konvencija o zaštiti podvodnog kulturnog naslijeđa (Pariz, 2001)
• Konvencija o zaštiti nematerijalnog kulturnog naslijeđa (Pariz, 2003)
• Konvencija o zaštiti i promociji kulturnih različitosti (Pariz, 2005)

Vijeće Evrope

• Evropska konvencija o kulturi (Pariz, 1954)
• Evropska konvencija o zaštiti arheološkog naslijeđa (London, 1969; revidirana u Valletti 1992; Bosna i Hercegovina potpisala ju je 2009)
• Konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa Evrope (Granada, 1985)
• Okvirna konvencija o vrijednosti kulturnog naslijeđa za društvo (Faro, 2005)
• Evropska konvencija o krajolicima (Firenca, 2000)

Ostale

• Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela (1886; revidirana u Parizu 1971. i dopunjena 1979)
• Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i vlade Sjedinjenih Američkih Država o zaštiti i očuvanju određenog kulturnog vlasništva (potpisan 2. jula 2002, ratifikovan 21. jula 2004; tekst sporazuma objavljen u dodatku Službenog lista Bosne i Hercegovine – Međunarodni sporazumi, br. 6/04)
• Sporazum između Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke o saradnji u području kulture, obrazovanja i nauke (potpisan 21. jula 2004, ratifikovan 26. oktobra 2005; tekst sporazuma objavljen u dodatku Službenog lista Bosne i Hercegovine – Međunarodni sporazumi, br. 11/05)
• UNIDROIT Konvencija o međunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara (Rim, 1995)
• Rezolucija CM / Res (2010) 52 o pravilima za dodjelu certifikata "Kulturna ruta Vijeća Evrope" (usvojio Odbor ministara 8. decembra 2010)
• Preporuka br. R (89) 6 Odbora ministara državama članicama o zaštiti i unapređenju ruralne graditeljske baštine (usvojio Odbor ministara Vijeća Evrope 13. aprila 1989. na 425. sastanku)
• Preporuka u vezi s očuvanjem ljepote i karaktera pejzaža i područja (11. decembar 1962) – Generalna skupština Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
• Memorandum iz Beča o svjetskoj baštini i savremenoj arhitekturi – upravljanje historijskim urbanim krajolikom
• Povelja ICOMOS-a o tumačenju i prezentaciji kulturnog naslijeđa (pripremljena pod pokroviteljstvom Međunarodnog naučnog odbora za tumačenje i prezentaciju kulturne baštine, ratifikovana na 16. glavnoj skupštini ICOMOS-a u Québecu 4. oktobra 2008)

Godišnjak i Službeni list

Godišnjak Baština

Baština je službeni godišnjak Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u kojem se objavljuju naučni članci iz područja zaštite naslijeđa, historije, historije umjetnosti, arheologije, arhitekture i kulture. U dosadašnjim brojevima uglavnom su objavljivani radovi o temama vezanim za srednjovjekovno naslijeđe, kao što su stećci, a posebno srednjovjekovna utvrda Jajce.

Službeni list Bosne i Hercegovine

Akt o osnivanju Komisije objavljen je u Službenom listu Bosne i Hercegovine (br. 1/02 i 10/02) i Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine (br. 2/02, 27/02 i 6/04). Slijedom toga objavljuju se i svi kasniji akti i odluke.

Kriteriji se objavljuju u Službenom listu i službenim glasilima oba entiteta Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta.

Konačne odluke Komisije o proglašenju spomenika objavljuju se u službenim glasilima Bosne i Hercegovine.

Također pogledajte

• Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini
• Spisak mostova u Bosni i Hercegovini
• Spisak spomenika NOB-u u Bosni i Hercegovini
• Spisak tvrđava u Bosni i Hercegovini

Vanjski linkovi

• Zvanični sajt