Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine

vladina agencija Bosne i Hercegovine

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (KONS) jest bosanskohercegovačka komisija (agencija) koja proglašava i registrira spomenike i područja nacionalne baštine, uključujući prirodne, urbanističke, arhitektonske cjeline, nepokretnu i pokretnu baštinu od historijske i kulturne važnosti za Bosna i Hercegovina, kao institucija na državnom nivou. Lokacije isključivo prirodne baštine nisu predmet Aneksa 8 i KONS-a.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
Osnivanje21. decembar 2001.
SjedišteMaršala Tita 9A/1 Sarajevo
Šef agencijeAnđelina Ošap-Gaćanović (predsjedavajuća)
Veb-sajtZvanični sajt

Osnivanje i pravni okvir

uredi

U skladu s Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma i Zakonom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koji je donijelo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na 119. sjednici 21. decembra 2001, KONS je institucija na državnom nivou koja proglašava i evidentira nacionalne spomenike i lokacije naslijeđa, uključujući prirodne / urbanističke / arhitektonske cjeline te nepokretno i pokretno naslijeđe od historijske i kulturne važnosti za Bosnu i Hercegovinu.[1][2] U tom aktu navodi se da se Komisija osniva u skladu s Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini te utvrđuju osnovna načela i ciljevi djelovanja Komisije[1] te njeni primarni poslovi i ovlaštenja kao institucije Bosne i Hercegovine.[3][4] Zakon je objavljen u Službenom listu Bosne i Hercegovine (br. 1/02 i 10/02[5]) i Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine (br. 2/02, 27/02 i 6/04).

Za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima imovinsko-politički kriteriji nisu od posebne važnosti. Međutim, od 2016. tri domaća člana Komisije biraju se na osnovu njihove etničke pripadnosti (Bošnjak, Hrvat i Srbin) te bez obzira na njihove prijašnje ili trenutne političke angažmane, što bi se moglo pokazati kontroverznim.[6]

Regulisanje ponašanja i postupaka

uredi

Propisi o ponašanju i postupcima u okviru Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine propisani su aktom Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 26. maja 2016. pod osnovnim odredbama, metodologijom, procedurama, saradnjom s institucijama i službenim tijelima, transparentnošću i u završnim članovima.[7]

Članovi

uredi

Na 119. sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, održanoj 21. decembra 2001, izabrani su prvi članovi Komisije za razdoblje od 2002. do februara 2016, što je naknadno promijenjeno u petogodišnji mandat, a dužnosti predsjedavajućeg i zamjenika mijenjale su se tokom mandata po načelu rotacije.[8][9]

Prvi članovi, od 2002. do februara 2016, bili su:[9]

Od februara 2016. do 2021 članovi su bili:[9][11]

  • Amir Pašić (profesor arhitekture);
  • Radoje Vidović (profesor historije i geografije);
  • Goran Milojević (arhitekt).

Trenutni članovi, od 2021, jesu:[9]

Organizacijska struktura

uredi
 

Procedure i djelokrug

uredi

Poslovnik o radu uređuje način rada Komisije, uključujući internu dinamiku i način donošenja odluka u radu. Pravilnik i smjernice utvrdila je Komisija na sjednici održanoj od 7. do 11. maja 2002.[12]

Postupci pred Komisijom

uredi

Peticije

uredi

Član 35. propisuje da se zahtjev za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom podnosi Komisiji.

Peticija ima format koji utvrđuje Komisija prema vrsti imovine i objavljuje se u službenim glasilima Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta.

Podnošenjem peticija izrađuje se Spisak zahtjeva za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom.

Proglašenje

uredi

Proglašenje dobra nacionalnim spomenikom jest postupak donošenja odluke u kojem Komisija uzima u obzir prethodno proglašenje i dokumente iz istraživanja. Prije donošenja konačne odluke Komisija uzima u obzir i stajališta podnosioca zahtjeva, institucija nadležnih za zaštitu, stručnjaka, naučnika i naučnih ustanova te drugih zainteresovanih osoba i subjekata.[12]

Privremena lista

uredi

Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (Službeni list Bosne i Hercegovine, br. 33/02) izradio je prethodni saziv Komisije. Članom 2. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika osnovane Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 2/02 i 27/02) propisuje da se sva dobra s Privremene liste smatraju nacionalnim spomenicima do donošenja konačne odluke Komisije. Sve konačne odluke Komisije objavljuju se u službenim glasilima Bosne i Hercegovine, uključujući i one entiteta i Brčko distrikta. Lista se ukida po donošenju pravosnažnih odluka za sva dobra na njoj.[13]

Ugroženi spomenici

uredi

Na ovoj su listi proglašeni spomenici koji su pod rizikom od nezakonite gradnje, nestručne rekonstrukcije, neodržavanja i drugih opasnosti. Komisija prati i preispituje stanje i aktivnosti u vezi s ugroženim nacionalnim spomenicima.[14]

Kriteriji za proglašavanje dobara nacionalnim spomenicima

uredi

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglašava dobra nacionalnim spomenikom na osnovu kriterija, zasnovanih na predmetu pravne zaštite, obuhvatu i vrijednosti svakog dobra:[15]

Predmet pravne zaštite

uredi

Pokretno naslijeđe

uredi
  • mali predmeti (pokućstvo, odjevni predmeti, radni pribor, alati, rukotvorine itd.)
  • slike
  • knjige
  • skulpture
  • fragmenti građevina
  • natpisi itd.

Nepokretno kulturno naslijeđe

uredi
Historijske građevine i spomenici
uredi
  • stambene
  • vjerske
  • školske
  • administrativne
  • javne
  • trgovačke
  • infrastrukturne
  • vojne
  • grobljanske
  • poljoprivredne
  • industrijske itd.
Graditeljske cjeline
uredi
  • stambene
  • vjerske
  • školske
  • administrativne
  • javne
  • trgovačke
  • infrastrukturne
  • vojne
  • grobljanske
  • poljoprivredne
  • industrijske itd.
Područja
uredi
  • gradsko
  • seosko
  • arheološko
  • historijsko
  • industrijsko
  • kulturni pejzaž
  • prirodno područje vezano za neki obred ili tradiciju
  • prirodno-naučno
  • miješano.

Vrijednost

uredi

Vremensko određenje

uredi
  • dobra nastala od prahistorije do kraja 20. stoljeća.

Historijska vrijednost

uredi
  • veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili važnim događajem.

Umjetnička i estetska vrijednost

uredi
  • kvalitet obrade
  • kvalitet materijala
  • proporcije
  • kompozicija
  • vrijednost detalja
  • vrijednost konstrukcije.

Čitljivost

uredi

Dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost.

  • materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima
  • svjedočanstvo o historijskim mijenama
  • djelo važnog umjetnika ili graditelja
  • svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
  • svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

Simbolička vrijednost

uredi
  • ontološka vrijednost
  • sakralna vrijednost
  • tradicionalna vrijednost
  • vezanost za rituale ili obrede
  • važnost za identitet grupe ljudi.

Ambijentalna vrijednost

uredi
  • odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline
  • značenje u strukturi i slici grada
  • objekat ili grupa objekata dio je cjeline ili područja.

Izvornost

uredi
  • oblik i dizajn
  • materijal i sadržaj
  • namjena i upotreba
  • tradicija i tehnike
  • položaj i smještaj u prostoru
  • duh i osjećanja
  • drugi unutrašnji i vanjski činioci.

Jedinstvenost i reprezentativnost

uredi
  • jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila
  • vrhunsko umjetničko ili arhitektonsko djelo
  • djelo vrhunskog umjetnika ili graditelja.

Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

uredi
  • fizička cjelovitost (kompaktnost)
  • homogenost
  • zaokruženost (kompletnost)
  • nenarušenost stanja.

Za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom posebno nisu relevantni imovinski i politički kriteriji.

Međunarodne konvencije

uredi

UNESCO

uredi
  • Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972)
  • Konvencija o mjerama za zaštitu i sprečavanje nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosa svojine kulturnih dobara (Pariz, 1970)
  • Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba (Den Haag, 1954)
  • Konvencija o zaštiti podvodnog kulturnog naslijeđa (Pariz, 2001)
  • Konvencija o zaštiti nematerijalnog kulturnog naslijeđa (Pariz, 2003)
  • Konvencija o zaštiti i promociji kulturnih različitosti (Pariz, 2005)

Vijeće Evrope

uredi
  • Evropska konvencija o kulturi (Pariz, 1954)
  • Evropska konvencija o zaštiti arheološkog naslijeđa (London, 1969; revidirana u Valletti 1992; Bosna i Hercegovina potpisala ju je 2009)
  • Konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa Evrope (Granada, 1985)
  • Okvirna konvencija o vrijednosti kulturnog naslijeđa za društvo (Faro, 2005)
  • Evropska konvencija o krajolicima (Firenca, 2000)

Ostale

uredi
  • Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela (1886; revidirana u Parizu 1971. i dopunjena 1979)
  • Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i vlade Sjedinjenih Američkih Država o zaštiti i očuvanju određenog kulturnog vlasništva (potpisan 2. jula 2002, ratifikovan 21. jula 2004; tekst sporazuma objavljen u dodatku Službenog lista Bosne i Hercegovine – Međunarodni sporazumi, br. 6/04)
  • Sporazum između Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke o saradnji u području kulture, obrazovanja i nauke (potpisan 21. jula 2004, ratifikovan 26. oktobra 2005; tekst sporazuma objavljen u dodatku Službenog lista Bosne i Hercegovine – Međunarodni sporazumi, br. 11/05)
  • UNIDROIT Konvencija o međunarodnom povratu ukradenih ili nezakonito izvezenih kulturnih dobara (Rim, 1995)
  • Rezolucija CM / Res (2010) 52 o pravilima za dodjelu certifikata "Kulturna ruta Vijeća Evrope" (usvojio Odbor ministara 8. decembra 2010)
  • Preporuka br. R (89) 6 Odbora ministara državama članicama o zaštiti i unapređenju ruralne graditeljske baštine (usvojio Odbor ministara Vijeća Evrope 13. aprila 1989. na 425. sastanku)
  • Preporuka u vezi s očuvanjem ljepote i karaktera pejzaža i područja (11. decembar 1962) – Generalna skupština Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
  • Memorandum iz Beča o svjetskoj baštini i savremenoj arhitekturi – upravljanje historijskim urbanim krajolikom
  • Povelja ICOMOS-a o tumačenju i prezentaciji kulturnog naslijeđa (pripremljena pod pokroviteljstvom Međunarodnog naučnog odbora za tumačenje i prezentaciju kulturne baštine, ratifikovana na 16. glavnoj skupštini ICOMOS-a u Québecu 4. oktobra 2008)

Godišnjak i Službeni list

uredi

Godišnjak Baština

uredi

Baština je službeni godišnjak Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u kojem se objavljuju naučni članci iz područja zaštite naslijeđa, historije, historije umjetnosti, arheologije, arhitekture i kulture. U dosadašnjim brojevima uglavnom su objavljivani radovi o temama vezanim za srednjovjekovno naslijeđe, kao što su stećci, a posebno srednjovjekovna utvrda Jajce.[16]

Službeni list Bosne i Hercegovine

uredi

Akt o osnivanju Komisije objavljen je u Službenom listu Bosne i Hercegovine (br. 1/02 i 10/02)[17] i Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine (br. 2/02, 27/02 i 6/04). Slijedom toga objavljuju se i svi kasniji akti i odluke.[5][6][7][11]

Kriteriji se objavljuju u Službenom listu i službenim glasilima oba entiteta Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta.

Konačne odluke Komisije o proglašenju spomenika objavljuju se u službenim glasilima Bosne i Hercegovine.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b "Zapisnik sa 119. sjednice PBiH". predsjednistvobih.ba (jezik: bosanski i engleski). Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
  2. ^ "DECISION OF BIH PRESIDENCY ON COMMISSION TO PRESERVE NATIONAL MONUMENTS". kons.gov.ba (jezik: engleski). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 17. 7. 2018. Pristupljeno 21. 9. 2016.
  3. ^ "POWERS OF THE COMMISSION TO PRESERVE NATIONAL MONUMENTS". kons.gov.ba (jezik: engleski i bosanski). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 21. 5. 2017. Pristupljeno 21. 9. 2016.
  4. ^ "Poslovnik o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine". bkbih.ba. Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
  5. ^ a b "Službeni list BiH – Pregled Dokumenta 1/02-10/02". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
  6. ^ a b "Službeni list BiH – Pregled dokumenta – Odluka o dopuni Odluke o Komisiji". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016. U Odluci o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika ("Službeni list BiH", broj 1/02 i 10/02), u članu 7. iza riječi "Komisija usvaja opće akte", dodaju se riječi: "sa tri glasa – konsenzusom domaćih članova" i interpunkcijski znak "zarez".
  7. ^ a b "Službeni list BiH – Pregled dokumenta – Osnovne odredbe". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
  8. ^ "DECISION ON THE APPOINTMENT OF MEMBERS OF THE COMMISSION TO PRESERVE NATIONAL MONUMENTS". old.kons.gov.ba (jezik: engleski i srpskohrvatski). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 4. 5. 2020.[mrtav link]
  9. ^ a b c d "Članovi Komisije 2002–2016 / 2016–2021 / 2021–". kons.gov.ba (jezik: engleski i srpskohrvatski). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 1. 6. 2023.
  10. ^ "Andras Riedlmayer". library.harvard.edu (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 3. 10. 2016. Pristupljeno 21. 9. 2016.
  11. ^ a b "Službeni glasnik BiH – Pregled Dokumenta – Imenovanje članova Komisije". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
  12. ^ a b "Rules of Procedure for the Work of the Commission to Preserve National Monuments". old.kons.gov.ba. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 10. 7. 2023. Pristupljeno 27. 5. 2023.
  13. ^ "O Privremenoj listi". old.kons.gov.ba. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 27. 2. 2024. Pristupljeno 1. 5. 2024.
  14. ^ "Ugroženi spomenici". old.kons.gov.ba. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 26. 9. 2023. Pristupljeno 1. 5. 2024.
  15. ^ "Kriteriji za proglašenje". old.kons.gov.ba. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 27. 2. 2024. Pristupljeno 2. 5. 2024.
  16. ^ Christine Ducourtieux; Pierre Aulas. "Revues". menestrel.fr (jezik: francuski). Pristupljeno 27. 5. 2023.
  17. ^ "Službeni list Bosne i Hercegovine – Odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine o Komisiji". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.

Vanjski linkovi

uredi