Liskovac (Cazin)

naselje u Cazinu, Bosna i Hercegovina

Liskovac se nalazi na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine i pripada općini Cazin, Bosna i Hercegovina. U Liskovac spadaju osim centra i okolni zaseoci: Abdići, Bajrektarevići, Beganovći, Čajići, Čovići, Delanovići, Miskići, Mujakići, Šarići i Škrgići. Po reljefu ovo područje je brdovito i šumovito. Najviše brdo je Banda sa preko 500 metara nadmorske visine a ujedno je i najviša tačka na području općine Cazin. Infrastrukturu sačinjavaju jedna osnovna škola, dvije džamije, par prodavnica, ambulantna stanica, veterinarska apoteka, pošta, asfaltni put preko naselja Begove Kafane u pravcu Cazina i preko Kudića u pravcu Velike Kladuše, nedavno otvoreni putevi kojima je Liskovac povezan preko Mujakića sa Pećigradom a preko Šturlićke Platnice sa Šturlićem. kao i vodovodna, električna i telefonska mreža.

Liskovac
naselje
Pogled na Liskovac
Pogled na Liskovac
Liskovac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Liskovac
Liskovac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 45°02′31″N 15°50′54″E / 45.041919°N 15.848403°E / 45.041919; 15.848403Koordinate: 45°02′31″N 15°50′54″E / 45.041919°N 15.848403°E / 45.041919; 15.848403
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski
GradCazin
Površina
 • Grad10 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.493
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj109681[1]
Matični broj grada10227

HistorijaUredi

Prilikom iskopnih radova 1980. godine za zgradu nove osnovne škole pronađeni su ostaci crkve iz 12. vijeka. Arheološki nalazi su pohranjeni u muzeju Bihać.

Širi prostor ovog naselja u srednjem vijeku je često predstavljao pogranično područje i stoga je bio i poprište sukoba a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene i koje su postojale i prije dolaska Turaka na ove prostore. Jedna od njih je i kula Gračanica koja se nalazi u Liskovcu, a smještena je na samom izvoru potoka Gračanica. Kula Gračanica je bila odbrambenog karaktera i ispod nje je pećina koja je povezana podzemnim kanalima sa kulom, a vjeruje se i da je povezana sa tim podzemnim tunelima sa srednjovjekovnim gradom Peć (danas Pećigrad).

Kula Gračanica, kula Radetina, i kula Bišovac nalaze se u trokutu i one su imale namjenu da obezbjeđuju grad Mutnik koji se nalazio u samom centru tog trokuta. U to vrijeme je katolička vlastela držala grad Mutnik koji je važio za najveću utvrdu u tom području sve do njegove okupacije od strane Turaka početkom 16. vijeka.

Dolaskom Turaka na prostor Krajine ovaj kraj je bio nenaseljen više od 100 godina i služio je kao tampon zona između Osmanskog carstva i Austro-Ugarske. Tada je kula Gračanica služila kao vojnička kasarna u kojoj su boravili naoružani graničari koji su obezbjeđivali granice Osmanskog carstva. Na turskom jeziku ti graničari nazivali su se "Čauši", zbog toga se i danas zaseok koji se nalazi neposredno iznad kule Gračanice naziva Čauševići.

ObrazovanjeUredi

U Liskovcu se nalazi jedna osnovna škola koja djeluje kao samostalna osnovna škola formirana 1. 1. 1982. godine. Do tada je djelovala kao područna škola u sastavu osnovne škole u Pećigradu. Škola je registrovana kod osnovnog suda u Bihaću. Počela je sa radom 1944. godine, kao četvororazredna. Te prve školske godine nastavu je pohađalo 49 učenika upisanih u prvi razred. Prvi učitelj bio je Mehmed Jušić, a nastava se izvodila u mektebu. Tek 1955. godine napravljena je školska zgrada i djelovala kao četverorazredna škola. Nastavu od petog do osmog razreda učenici su pohađali u Pećigradu.

1980. godine u akciji 1000 škola u BiH napravljena je nova školska zgrada kojom su postignuti svi uslovi za organizovanje nastave od 5. do 8. razreda.

U sastavu škole radi jedna područna škola, četverorazredna škola u Krivaji. Školsko područje sa kojeg djeca pohađaju nastavu u Liskovačkoj školi obuhvata mjesne zajednice Liskovac i Krivaju te dijelove mjesne zajednice Pećigrad, Šturlić i Šumatac.

StanovništvoUredi

Sastav stanovništva – naselje Liskovac
2013.1991.[2]1981.[3]1971.[4]1961.[5]
Osoba1 493 (100,0%)1 653 (100,0%)1 387 (100,0%)795 (100,0%)859 (100,0%)
Bošnjaci1 333 (89,28%)1 632 (98,73%)11 369 (98,70%)1789 (99,25%)1391 (45,52%)1
Bosanci112 (7,502%)
Muslimani18 (1,206%)
Nisu se izjasnili13 (0,871%)
Ostali9 (0,603%)6 (0,363%)4 (0,288%)3 (0,377%)
Hrvati7 (0,469%)1 (0,126%)3 (0,349%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,067%)
Srbi10 (0,605%)5 (0,360%)2 (0,252%)5 (0,582%)
Jugoslaveni5 (0,302%)9 (0,649%)458 (53,32%)
Crnogorci1 (0,116%)
Makedonci1 (0,116%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

ReferenceUredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  2. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 32)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 4. 2016.

Vanjski linkoviUredi