Gračanica Kula (Cazin)

Nema pregledanih verzija ove stranice, što znači da možda nije provjereno odgovara li standardima projekta.

Ovaj prostor je u srednjem vijeku često predstavljao pogranično područje i stoga je bio poprište sukoba a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene još prije dolaska Turaka na ove prostore. Jedna od njih je i Kula Gračanica koja se nalazi u naselju Čajići (MZ Liskovac), a sagrađena je u blizini korita istoimene riječice. Ispod kule je pećina kojom je povezana podzemnim kanalima sa izlazom koji se nalazi odmah u riječicu Gračanicu. Vjeruje se da je povezana sa tim podzemnim tunelima i sa srednjovjekovnim gradom Peći koji se danas zove Pećigrad.[1]

Ostaci kule Gračanice - Čajići (MZ Liskovac)

Kula Gračanica je podignuta na jednom izduženom brežuljku, čija mala zaravan je odredila njen izdužen pravougaoni oblik. lako nemamo istorijskih podataka o nastanku kule, zaključujemo da potječe iz istog vremena kao i susjedna srednovjekovna tvrđava Peći, odnosno iz 14. vijeka. Kula nema obora i pravougaonog je tlocrta sa stranicama vanjskih dimenzija 11,6 x 9,5 a unutrašnja prostorija je imala dimenzije 9,5 x 7 metara. Debljine zidova kule nisu iste, variraju od 1 do 1,4 metra. Na tri strane danas se vide otvori četvrtastih puškarnica, dok ih na jugoistočnoj strani nema. Kapija kule je na sjeverozapadnoj strani. Kula danas predstavlja ruševinu sa dijelovima zidova koji idu do visine od 10 metara. Prema dimenzijama tlocrta pretpostavljamo da joj je visina do krova iznosila između 15 i 18 metara. Spada u red samostalnih kula srednje veličine, a bila je zidana spolja i unutra pritesanim klesancima u horizontalnim redovima, a u sredini kamenom lomljenikom u bogatom malteru. Kula Gračanica, kula Radetina, i kula Bišovac nalaze se u trokutu i one su imale namjenu da obezbjeđuju grad Mutnik koji se nalazio u samom centru tog trokuta. U to vrijeme je katolička vlastela držala grad Mutnik koji je važio za najveću utvrdu u tom području sve do njegove okupacije od strane Turaka svršetkom 16. vijeka.[2]

Nakon osvajanja današnje Cazinske Krajine od strane Osmanskog Carstva, područje Liskovca bilo je nenaseljeno više od 100 godina i služilo je kao tampon zona između Osmanskog carstva i Austro-Ugarske Monarhije. Tada je kula Gračanica služila kao vojnička kasarna u kojoj su boravili naoružani graničari koji su obezbjeđivali granice Osmanskog carstva. Na turskom jeziku "Çavuş" (Čauš) znaci "Narednik" a zaseok koji se nalazi neposredno iznad kule Gračanice naziva se Čauševići, što je indicija da je kula Gračanica služila kao istureno komandno mjesto na frontu u kojoj su boravili niži oficiri. [3]

Reference

uredi