Liplje (Kotor-Varoš)
Liplje je naseljeno mjesto u općini Kotor-Varoš, Bosna i Hercegovina. Prema popisu stanovništva 1991. u Lipju su živjela 744 stanovnika.[2][3]
Liplje | |
|---|---|
(naselje) | |
  Liplje | |
| Koordinate: 44°38′17″N 17°32′22″E / 44.6381°N 17.5394°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Kotor-Varoš |
| Nadmorska visina | 320 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 289 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 51 |
| Matični broj | 211702[1] |
| Matični broj općine | 20281 |
Geografija
urediLiplje se nalazi na prijevoju između Uzlomca i Borja, na nadmorsoj visin od oko 320 m. Kroz njega protiče rijeka Bistrica, jedna od sastavnica Velike Usore. Loknim putevima niz Bosanku i Hrvaćansku rijeku ima izlaz na magistralnu cestu M-4, kod Vrbanjaca, na relaciji Kotor-Varoš – Teslić.[4][5][6]
Historija
urediU Gornjem Liplju se nalazi srpski pravoslavni Manastir Liplje koji je u općini Teslić. Posvećen Blagovijestima, u najširem dijelu uskog klanca kroz koji protiče rijeka Bistrica. Najstariji spomen manastira se nalazi u hronici datiranoj u drugu polovinu 15. stoljeća. Tokom 17. stoljeća, monasi Liplja su bili aktivni u prepisivanju vjerskih knjigama. U toku Velikog turskog rata (1683.-1699.), manastir su spalile Osmanlije. Preživjeli monasi su pobjegli na sjever preko rijeke Save i našli utočište u manastiru Orahovica u Slavoniji, noseći sa sobom njihove brojne rukopise knjiga, koje su postala dio Orahovičke biblioteke. Za razliku od obližnjeg Manastira Stuplje, Lipljanski nije sravnjen sa zemljom. Njegova crkva je djelimično popravljena tako da može poslužiti kao župna crkva za okolno područje. Nakon osmanske vlasti, crkva je obnovljena između 1867. i 1879. Radove su uglavnom finansirani donacijama srpskog stanovništva tog područja. Ostaci crkvenih starih freski su 1922. pažljivo prikupljene i pokopane pored svog zida, a zvonik je dodan na svojoj zapadnoj strani. Gotovo tri stotine godina nakon što je monaška zajednica prestala da postoji u crkvi, manastir Liplje je ponovno uspostavljen 1965. Godine, a dodatno obnovljen 1980., kada je uklonjen zvonik.
Tokom Drugog svjetskog rata, Liplje je bilo na području djelovanja 14. srednjobosanske udarne brigade, jer je bilo jako četničko uporište. Druga četa 1. bataljona poslije odstupanja od Banja Luke nije se vratila u sastav Brigade, već je odstupala cestom preko Čelinca. Petog januara 1944. godine našla se u rejonu Tešića kuća, sjeverno od Kotor-Varoši. Tu se srela sa 4. bataljonom 12. slavonske brigade, negdje između selâ Tešići i Garići. Kako je komunikaciju Kotor-Varoš – Maslovare već bila pod kontrolom neprijatelja, ove dvije jedinice su odlučile da krenu na sjever. Prešle su Uzlomac i zaustavile se u lipljanskom zaseoku Kovačevići. Umorni i neispavani brzo su zaspali pa ih je neprijatelj iznenadio. Prema izvještaju štaba 12. slavonske, to se desilo 5. januara oko 15:00 sati. Neprijatelj se privukao dolinom Bistrice, iznenadio ih je i bataljonu 12. brigade, a naročito komori, nanio veće gubitke.[7]
U Liplju je teško ranjen (u glavu) Mladen Stojanović, koga su suborci zatim sakrili u Jošavci. Međutim, četnici su ga otkrili i ubili na kosi iznad Mlinske rijeke.
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naselje Liplje | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991. | 1981.[9] | 1971.[10] | ||||
| Osoba | 289 (100,0%) | 744 (100,0%) | 1 013 (100,0%) | 1 058 (100,0%) | |||
| Srbi | 287 (99,31%) | 732 (98,39%) | 1 001 (98,82%) | 1 051 (99,34%) | |||
| Hrvati | 2 (0,692%) | – | 1 (0,099%) | – | |||
| Jugoslaveni | – | 8 (1,075%) | 9 (0,888%) | – | |||
| Ostali | – | 4 (0,538%) | – | 4 (0,378%) | |||
| Crnogorci | – | – | 2 (0,197%) | 2 (0,189%) | |||
| Bošnjaci | – | – | – | 1 (0,095%)1 | |||
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 15. 9. 2015.
- ^ Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ^ Internet – izvor: Popis po mjesnim zajednicama -http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf.
- ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ^ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 9. 2015.