Knežina (Sokolac)

naselje u Sokocu, Bosna i Hercegovina

Knežina je naseljeno mjesto u općini Sokolac, Bosna i Hercegovina.

Knežina
naselje
Sultan Selimova džamija
Sultan Selimova džamija
Knežina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Knežina
Knežina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°01′11″N 18°45′20″E / 44.019725°N 18.755628°E / 44.019725; 18.755628Koordinate: 44°01′11″N 18°45′20″E / 44.019725°N 18.755628°E / 44.019725; 18.755628
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSokolac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto248
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 57
Matični broj222062[1]
Matični broj općine20532

Knežina je nekada bila kasaba, dok u novijoj prošlosti postoji u obliku sela.

GeografijaUredi

Naselje Knežina smješteno je 12 km sjeverozapadno od Sokoca, a 26 km jugoistočno od Olova, na regionalnom putu R-468 (Sokolac - Olovo). Kroz naselje protiče rijeka Bioštica.

HistorijaUredi

Antika i srednji vijekUredi

U mjestu Knežina i okolini nalazi se veći broj gradina i pretpostavlja se da je ovaj kraj bio nastanjen još od Ilira. Prisustvo velikog broja nekropola sa stećcima ukazuje na to da je Knežina i okolina bila gusto naseljena i u srednjem vijeku .

Razdoblje OsmanlijaUredi

Rano razdobljeUredi

U razdoblju osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini, Knežina je bila mjesto u vilajetu Pavle, a u nahiji Olovo. Krajem 16. vijeka našla se u novom kadiluku Birač (Vlasenica) u čijem se sastavu našla i Knežina sa okolinom. Postoji tvrdnja da je sjedište Biračkog kadiluka bilo najprije u Knežini.

Vrhunac napretkaUredi

U dokumentu iz 1563 godine Knežina se označava kasabom. Taj status je dobila na osnovu određenog unutrašnjeg sadržaja naselja i na osnovu formalno-pravnog akta koji je davao sultan. U tu svrhu morali su da budu izgrađeni, u prvom redu, džamija i kolika-tolika čaršija zanatlija, zatim mekteb, pijaca stoke i poljoprivrednih proizvoda, te han, odnosno karavan-saraj.

Iz izvještaja Rimskoj stolici bosanskog biskupa Maravića iz 1655. godine, vidi se da je mjesto bilo sa oko 300 kuća i 1500 stanovnika, četiri džamije, jedan ili dva mekteba, hamam i sudnica gdje je sjedio kadija, zatim turbe i han.

Propast KnežineUredi

Postoji više mogućih, a historijski nepotvrđenih razloga propasti Knežine:

  • Poslije bečkog rata 1683, prema malo poznatim podacima, u pohodu austrijske vojske pod vodstvom Eugena Savojskog, od pljačke i požara stradala su gotovo sva gradska naselja u Bosni i Hercegovini, pa je tada vjerovatno stradala i Knežina.
  • Postoji još jedna verzija uništenja Knežine, a to je da su Knežinu popalili crnogorski hajduci.
  • Treća verzija kaže da je Knežina stradala u požaru oko 1765. godine.
  • Četvrta verzija kaže da je stanovništvo Knežine desetkovano kugom sredinom 18. vijeka.

Knežina nakon propastiUredi

Knežina od početka ili sredine 18. vijeka ima karakter sela i takva je dočekala kraj osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini.

Knežina u doba Austro-ugarskog zaposjedanjaUredi

Godine 1885. iz službenog popisa u vrijeme austrougarske vladavine Knežina je imala status sela sa ukupno 45 kuća i 199 stanovnika.

Knežina u 20. i 21. vijekuUredi

Od objekata javne arhitekture nekadašnje Knežine kao kasabe, do danas je ostao samo jedan objekat, Sultan Selimova džamija, najmonumentalniji objekat mjesta Knežine.

Poznato je da je, osim cjelovite Sultan Selimove džamije, po završetku Drugog svjetskog rata u Knežini postojala i munara od još jedne džamije nepoznatnog imena (trenutno nije poznato kada je pripadajuća džamija srušena). Navedena munara je srušena i ostaci uklonjeni krajem 1940-tih godina.

Sultan Selimova džamija je srušena (i ostaci uklonjeni) u ljeto 1992. godine u organizaciji političke vlasti bosanskih Srba.

Sultan Selimova džamija je proglašena je nacionalnim spomenikom kulture Bosne i Hercegovine.[2] Džamija je obnovljena 2011. godine.

StanovništvoUredi

Sastav stanovništva – naselje Knežina
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba248 (100,0%)465 (100,0%)406 (100,0%)437 (100,0%)
Srbi237 (95,56%)170 (36,56%)162 (39,90%)194 (44,39%)
Bošnjaci5 (2,016%)289 (62,15%)1220 (54,19%)1239 (54,69%)1
Hrvati3 (1,210%)
Slovenci1 (0,403%)
Ukrajinci1 (0,403%)
Nepoznato1 (0,403%)
Jugoslaveni5 (1,075%)18 (4,433%)
Ostali1 (0,215%)4 (0,985%)1 (0,229%)
Makedonci2 (0,493%)
Crnogorci3 (0,686%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnostiUredi

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 13. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Selimija (Sultan Selima II) džamija u Knežini kod Sokoca, mjesto i ostaci historijske građevine". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  3. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 95)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 13. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkoviUredi