Justyn Karliński

poljski liječnik, bakteriolog

Justyn Józef Stanisław Karliński (fonetski: Justin Juzef Stanislav Karlinjski; Krakov, 23. jula 1862Beč, 1. oktrobra 1909)[1] bio je poljski liječnik i bakteriolog.

Justyn Karliński
Rođenje
Justyn Józef Stanisław Karliński

23. jul 1862
Smrt1. oktobar 1909(1909-10-01) (47 godina)
Mjesto počivanjaKrakov
PrebivališteSarajevo
Nacionalnostpoljska
Alma materJagelonski univerzitet
Zanimanjeljekar, bakteriolog
Supružnik/ciHelena Stern, Marcela Mikołajewicz
DjecaWojciech, Zofia
RoditeljiFranciszek Karliński, Ludmiła r. Lucker
Sahranjen je u Krakovu

Biografija

uredi

Justyn Karliński rođen je 23. jula 1862. u Krakovu u obitelji Franciszka Karlińskog, profesora astronomije na Jagelonskom univerzitetu, i Ludmiłe rođene Lucker. Kao dijete zanimala ga je ornitologija, a potom i medicina. Završio je srednju školu u Krakovu i studije medicine na Jagelonskom univerzitetu, gdje je godine 1886. stekao doktorat opće medicine. Godinu dana (1885/86) radio je kao asistent na katedri za patološku anatomiju. Godine 1886. odlazio je u Beč, gdje radio kao viši ljekar i mrtvozornik u garnizonskoj bolnici.

Godine 1887. preselio se u Bosnu. U početku je radio kao okružni ljekar u Čelebiću. Zbog teške sanitarne situacije u zemlji, upućivan je u razna mjesta: Konjic (1888/89, 1891), Stolac (1890), Visoko (1894), Gračanica (1896), Maglaj (1899), Čajniče (1903), Tešanj (1904). Od 1892. godine bio je glavni sanitarni inspektor pri vojnoj upravi BiH. Kao ljekar svakodnevno je radio u Bosni i Hercegovini, ali je od 1890-ih sarađivao i sa šefom turske sanitarne službe Pašom Bąkowskim. Godine 1891. i 1893. pratio je hodočašća iz Bosne u Mekku, gdje je prevladavala kolera. Zahvaljujući njegovoj zaštiti, epidemija nije stigla do Bosne. Za to je 1891. dobio Viteški križ reda Franje Josipa.

Od 1893. bio je liječnički pomoćnik turskog sultana.[2] Uspio je steći priznanje za koje je i nagrađen. Bio je jedan od najbogatijih poljskih doktora u Bosni i Hercegovini.[3] Kao pukovski ljekar, poslat je u Carigrad 1893. da se bori protiv kolere; tamo je izložio prvi sanitarni plan. U decembru 1893. sultan ga je odlikovao Komandantskim križem Osmanskog reda. Dobio je i oficirski križ Ordena krune Italije. Godine 1906. prešao je u mirnije stanje, posvetivši se isključivo medicinskom radu.[4]

Sa 19 godina objavio je tri rasprave o flori Tatri. U oblasti nauke, bio je jedan od pionira bakterijskih istraživanja i epidemiolog (posebno u oblasti kolere). Otkrio je više od 20 bakterija u vodama Bosne. Njegov rad omogućio je razvoj vakcina za brojne zarazne bolesti ljudi i životinja (npr. protiv plamenjače svinja i goveđeg seruma protiv svinjske kolere). Autor je više desetina naučnih radova i članaka: na njemačkom, poljskom i srpskohrvatskom. Član je Međunarodne sanitarne komisije u Parizu, Društva prijatelja nauke u Poznanju, Zoološkog i botaničkog društva u Beču.[5]

Njegova prva supruga bila je Helena Stern, kćer njemačkog književnika i pjesnika Adolfa Sterna, kojom se oženio 1892. Nakon njene smrti, 1906. godine, oženio se Marcelom Mikołajewicz. Imali su sina Wojciecha, koji je umro gotovo istovremeno sa ocem, i kćer Zofiju, koja se kasnije udala za Józefa Opica, klasičnog filologa iz Sarajeva. Stekao je značajno bogatstvo, posjedovao je zemlju u Tuzli i Baški.

Umro je 1. oktobra 1909. u Beču, a sahranjen je u Krakovu.[1]

Reference

uredi
  1. ^ a b "Justyn Józef Karliński". Sejm-Wielki.pl (jezik: poljski). Pristupljeno 14. 9. 2021.
  2. ^ Szarejko, Piotr. "Justyn Józef Stanisław Karliński". ipsb.nina.gov.pl (jezik: poljski). Pristupljeno 14. 9. 2021.
  3. ^ Lis, Tomasz Jacek (2014). Polskie osadnictwo i duchowieństwo w Bośni i Hercegowinie od 1894 do 1920 roku (jezik: poljski). Toruń. str. 73.
  4. ^ "Gazeta Lwowska". Jagiellonian Digital Library (jezik: poljski). Pristupljeno 14. 9. 2021.
  5. ^ "Sylwetki największych Polaków w Bośni". sarajewo.msz.gov.pl (jezik: poljski). 11. 6. 2017. Arhivirano s originala 11. 6. 2017. Pristupljeno 14. 9. 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

Vanjski linkovi

uredi