Ljekar, liječnik ili doktor medicine[1] je zdravstveni radnik koji je završio medicinski ili stomatološki fakultet i bavi se medicinom, tj. promovisanjem, održavanjem i unapređenjem zdravlja kroz proučavanje, dijagnozu, prognozu i liječenje bolesti i ozljeda i drugih fizičkih ili duševnih oštećenja.

Ljekar pregledava pacijenticu sa stetoskopom

Ljekari mogu da fokusiraju svoju praksu na određene kategorije bolesti, tipove pacijenata i metode liječenja – poznate kao specijalnosti – ili mogu preuzeti odgovornost za pružanje stalne i sveobuhvatne medicinske njege pojedincima, porodicama i zajednicama – poznate kao opšta praksa.[2] Medicinska praksa ispravno zahtijeva kako detaljno poznavanje akademskih disciplina, kao što su anatomija i fiziologija, osnovne bolesti i njihovo liječenje.[3]

U mnogim državama, također i u Bosni i Hercegovini, od ljekara se zahtjeva polaganje posebnih državnih ispita, čije uspješno polaganje omogućuju ljekaru legalni rad.

U Bosni i Hercegovini studij opće medicine obično traje 6 godina (stomatologije 5 godina), nakon čega je moguće nastaviti specijalizaciju.[4]

Hipokratova zakletva

uredi
 
Hipokrat, poznat kao otac medicine

Po sticanju uslova za rad doktora medicine, svaki ljekar polaže Hipokratovu zakletvu koje se mora pridržavati, a podrazumjeva kodekse ponašanja i čuvanje profesionalne tajne.

Tokom historije ova se zakletva često mijenjala, ali je na kongresu Međunarodnog saveza liječničkih društava u Ženevi 1948. ustanovljena konačna zakleta koja se danas koristi, Ženevska zakletva:

"U času kada stupam među članove liječničke profesije, svečano obećajem da ću svoj život staviti u službu humanosti. Prema svojim učiteljima sačuvaću dužnu zahvalnost i poštovanje. Svoje ću zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Najvažnija će mi briga biti zdravlje moga pacijenta. Poštovaću tajne onog koji mi se povjeri. Održavaću svim svojim silama čast i plemenite tradicije liječničkog zvanja. Moje kolege biće mi braća. U vršenju dužnosti prema bolesniku neće na mene uticati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, političke ili klasne pripadnosti. Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začetka. Niti pod prijetnjom neću dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo obećajem svečano, slobodno, pozivajući se na svoju čast". [5]

Vrste ljekara

uredi

Postoje različite specijalizacije[6] za koje se ljekar po završenom fakultetu može odlučiti, pa zavisno od grane medicine za koju je završio specijalizaciju on može postati:

Reference

uredi
  1. ^ S. Halilović - "Pravopis bosanskoga jezika" str. 250
  2. ^ World Health Organization: Classifying health workers Error in Webarchive template: Empty url.. Source: Adapted from International Labour Organization, International Standard Classification of Occupations: ISCO-08 (www.ilo.org/public/english/bureau/stat/isco/isco08/index.htm).
  3. ^ H.W. Fowler (1994). A Dictionary of Modern English Usage (Wordsworth Collection). NTC/Contemporary Publishing Company. ISBN 1-85326-318-4.
  4. ^ ID-Solutions. "Stručni ispiti - Federalno Ministarstvo Zdravstva". fmoh.gov.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 7. 2024.
  5. ^ Sritharan, Kaji; Georgina Russell; Zoe Fritz; Davina Wong; Matthew Rollin; Jake Dunning; Bruce Wayne; Philip Morgan; Catherine Sheehan (decembar 2000). "Medical oaths and declarations". BMJ. 323 (7327): 1440–1. doi:10.1136/bmj.323.7327.1440. PMC 1121898. PMID 11751345.
  6. ^ "Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine". narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 25. 7. 2024.