Hronologija Sarajeva
Hronologija historije grada Sarajeva, Bosna i Hercegovina.
Do 15. vijeka
urediOd 15–18. vijeka
uredi- 1457 – Izgrađena Careva džamija;
- 1463 – Počinje naseljavanje u Sarajevo;
- 1521 – Gazi Husrev-beg postaje sandžak-beg bosanskog sandžaka[1];
- 1530 – Izgrađena Gazi Husrev-begova džamija[1];
- 1531 – Osnovana sarajevska medresa;
- 1561 – Izgrađena Ali-pašina džamija;
- 1697 – Austrijske snage su opljačkale grad[2];
- 1703 – Sjedište osmanskog Bosanskog ejaleta premješteno iz Sarajeva u Travnik;
- 1730 – Obnovljena Srpska pravoslavna crkva[2];
- 1739 – Obnovljena tvrđava[2];
- 1766 – Obnovljena Magribija[2];
- 1788 – Požari[2];
- 1791 – Novembar: Potop;
- 1797 – Požari[2].
19. vijek
uredi- 1813 – Kuga[2];
- 1850 – Sjedište bosanskog ejaleta premješteno u Sarajevo iz Travnika[2] [3];
- 1851 – Stanovništvo: 21.102[2];
- 1867 – Grad postaje glavni grad Bosanskog vilajeta;
- 1868 – Izgrađena Srpska pravoslavna saborna crkva;
- 1869 – Osnovano sirotište[3];
- 1878 – Grad postaje dio kondominijuma Bosne i Hercegovine Austro-Ugarske[1] [3];
- 1879 – Požari[2];
- 1885 – Stanovništvo: 26.377[2];
- 1888 – Osnovan Zemaljski muzej[4];
- 1889 – Izgrađena katedrala Srca Isusova;
- 1893 – Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak postaje gradonačelnik;
- 1894 – Nacionalni muzej kupuje sefardsku Hagadu za svoju zbirku;
- 1895 – Stanovništvo: 37.713[3];
- 1896 – Izgrađena Gradska vijećnica [4] i Nacionalna biblioteka[5];
20. vijek
uredi- 1902 – Izgrađena Sarajevska sinagoga;
- 1906 – Novibazar-Sarajevska željeznica je u funkciji[3];
- 1910 – Stanovništvo: 51,919[2];
- 1912 – Otvoreno Kino Apolo[6];
- 1913 – Dograđen Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine[4]
- 1914.
- 28. juni: atentat na Franza Ferdinanda[7]
- 28–29. juni: Anti-Srpski pogrom;
- 1915 – Kino Imperijal otvoren[6];
- 1918 – Grad postaje dio Kraljevine Srba, Hrvata, i Slovenaca.[2];
- 1921 – Stanovništvo: 60,087.[2]
- 1923 – Aktiviranje Sarajevske Filharmonije;
- 1929 – Grad postaje sjedište Drinske Banovine Jugoslavije[2];
- 1930 – Osnovana umjetnička galerija[4];
- 1935 – Otvara se Kino Tesla[6];
- 1941 – Započinje Njemačka okupacija[8];
- 1943 – Novine Oslobođenje započinje sa publikacijom[9][10];
- 1945.
- 1949 – Osnivanje Univerziteta u Sarajevu i Muzeja grada Sarajeva[4]
- 1950 – Osnovan Orijentalni Institut u Sarajevu[11];
- 1953 – Stanovništvo: 135,657[12];
- 1961 – Stanovništvo: 213,092[2];
- 1969 – Izgrađen Centar Skenderija;
- 1962 – Juni: Potresi[13];
- 1972 – Otvorena Umjetnička Akademija[4];
- 1977 – Osnovan Fakultet Islamskih Nauka[2];
- 1981.
- Osnovana Akademija scenskih umjetnosti;
- Otvoren Spomen-park Vraca
- Emerik Blum postaje gradonačelnik;
- Stanovništvo: 319,017[14];
- 1984.
- Februar: 1984 Zimske olimpijske igre;
- Sarajevska zima počinje
- 1991 – Stanovništvo: 361,735; Kanton Sarajevo: 527,049.
- 1992.
- 5. april: Opsada Sarajeva
- 2–3. maj: 1992 Incident u Dobrovoljačkoj;
- 17. maj: Uništen Orijentalni institut u Sarajevu[15];
- Otvaranje Sarajevskog ratnog teatra
- BH Dani magazin počinje s objavljivanjem
- 1995.
- Osnovan Kanton Sarajevo u skaldu sa Dejtonskim sporazumom;
- Dnevni avaz počinje publikaciju
- Počinje Sarajevo Film Festival
- Osnovan Mediacentar Sarajevo [16];
- 1996 – 29. februar: Kraj opsade
- 1997 – Počinje Sarajevo Jazz Festival
- 2000 – Otvorena Džamija kralja Fahda
21. vijek
uredi- 2001 – Osnovani Istiklal džamija i Bošnjački institut [11];
- 2002 – Stanovništvo: 401.118[17];
- 2004.
- Centar za istraživačko novinarstvo sa sjedištem u gradu
- Sagrađena džamija Baitus Salam;
- 2005.
- Semiha Borovac postaje gradonačelnica.
- Osnovana East West Theatre Company .
- 2008.
- Izgrađen Avaz Twist Tower;
- Počinje izgradnja Sarajevo City Centra (poslovnog prostora).
- 2009.
- Alija Behmen postaje gradonačelnik.
- Tržni centar BBI Centar u poslovanju.
- 2013.
- Ivo Komšić postaje gradonačelnik.
- Stanovništvo: 369.534; metro 515.012.
- 2014 – Otvaranje Gazi Husrev-Begove biblioteke [11];
- April 2014: Rano otvorenje Sarajevo City Centra
- April 2014: Rijeka Miljacka je skoro poplavila grad
- 9. maj: Narodna biblioteka Sarajevo ponovo otvorena;
- 2017.
- 6. februar: Abdulah Skaka postaje gradonačelnik;
- 2019.
- 2020.
- Januar 2020 – Sarajevo se suočava sa opasnim zagađenjem zraka sličnim većini kineskih urbanih gradova
- Mart 2020 – COVID-19 utiče na obrazovanje i kretanje u Sarajevu;
- 22. mart 2020 – Slab naknadni potres dogodio se tačno u 6:25 (SEV) uzrokovan potresom u Zagrebu.
- 29. decembar 2020 – Još jedan slab manji potres dogodio se u 12:20 sati (SEV) uzrokovan potresu u Petrinji;
- 2021.
- 8. april: Benjamina Karić postaje gradonačelnica.
Također pogledajte
uredi- Spisak gradonačelnika Sarajeva od 1878.
Izvori
uredi- ^ a b c Dzirolo 1996.
- ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q Popovic 2007.
- ^ a b c d e Britannica 1910.
- ^ a b c d e f g "Bosnia and Herzegovina". Grove Encyclopedia of Islamic Art & Architecture. Oxford University Press. 2009. ISBN 9780195309911.
- ^ ArchNet.org. "Sarajevo". Cambridge, Massachusetts, USA: MIT School of Architecture and Planning. Arhivirano s originala, 6 January 2014. Pristupljeno 6 January 2014.
- ^ a b c "Movie Theaters in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina". CinemaTreasures.org. Los Angeles: Cinema Treasures LLC. Pristupljeno 6 January 2014.
- ^ Stephen Pope; Elizabeth-Anne Wheal (1995). "Select Chronology". Dictionary of the First World War. Macmillan. ISBN 978-0-85052-979-1.
- ^ a b Webster's Geographical Dictionary, Springfield, Massachusetts, USA: G. & C. Merriam Co., 1960, str. 1008
- ^ "Sarajevo (Bosnia and Hercegovina) Newspapers". WorldCat. USA: Online Computer Library Center. Pristupljeno 6 January 2014.
- ^ "Bosnia and Herzegovina: Directory". Europa World Year Book. Taylor & Francis. 2004. ISBN 978-1-85743-254-1.
- ^ a b c "a Guide to Researching the Middle East and Beyond". Pristupljeno 30 January 2015.
- ^ "Population of capital city and cities of 100,000 or more inhabitants". Demographic Yearbook 1955. New York: Statistical Office of the United Nations.
- ^ "Quake Shakes Sarajevo; 7 in Yugoslav City Hurt", New York Times, 12 June 1962
- ^ United Nations Department of Economic and Social Affairs, Statistical Office (1987). "Population of capital cities and cities of 100,000 and more inhabitants". 1985 Demographic Yearbook. New York. str. 247–289.
- ^ Riedlmayer, András (July 1995). "Erasing the Past: The Destruction of Libraries and Archives in Bosnia - Herzegovina" (PDF). Middle East Studies Association Bulletin. Middle East Studies Association of North America. 29: 7–11. doi:10.1017/S0026318400030418. Pristupljeno 6 January 2014.
- ^ "Members". Global Investigative Journalism Network. Pristupljeno 6 January 2014.
- ^ Markowitz 2007.
Bibliografija
uredi- Objavljeno u 19. vijeku
- Charles Knight, ured. (1866). "Bosna-Serai". Geography. English Cyclopaedia. 2. London: Bradbury, Evans, & Co. hdl:2027/nyp.33433000064794.
- "Bosna Serai", Bradshaw's Hand-Book to the Turkish Empire, 1: Turkey in Europe, London: W.J. Adams, c. 1872
- David Kay (1880), "Principal Towns: Bosna-Serai", Austria-Hungary, Foreign Countries and British Colonies, London: Sampson Low, Marston, Searle, & Rivington, hdl:2027/mdp.39015030647005
- Robert Munro (1900), "To and at Sarajevo", Rambles and studies in Bosnia-Herzegovina and Dalmatia (2nd izd.), Edinburgh: W. Blackwood
- Objavljeno u 20. vijeku
- "Bosna-Serai", Chambers's Encyclopaedia, London: W. & R. Chambers, 1901
- F.K. Hutchinson (1909). "(Sarajevo)". Motoring in the Balkans. Chicago: McClurg & Co. OCLC 8647011.
- Encyclopædia Britannica. 24 (11. izd.). 1910. str. 660. .
- "Sarajevo". Austria-Hungary (11th izd.). Leipzig: Karl Baedeker. 1911.
- Vladislav Skaric (1928). Serbian Orthodox Church and the people of Sarajevo in the 17th and 18th century. Sarajevo. (Published in Serbian?)
- "Serajevo". Encyclopaedia of Islam. E.J. Brill. c. 1936.
- Vladislav Skaric (1937). Sarajevo and its surroundings from the earliest times to the Austro-Hungarian occupation. Sarajevo. (Published in Serbian?)
- Mula Mustafa Bašeskija (1987). Ljetopis (1746-1804) (jezik: hrvatski). Sarajevo: Veselin Masleša. ISBN 8621000997. (Sarajevo in the 18th century by contemporary Mulla Mustafa Basheski )
- John F. Burns (26 July 1992). "The Dying City of Sarajevo". New York Times. Photographs by Jon Jones.
- Chris Hedges (28 July 1995). "War Turns Sarajevo Away From Europe". New York Times.
- Amira Dzirolo & Paul E. Schellinger (1996). "Sarajevo". u Trudy Ring (ured.). Southern Europe. International Dictionary of Historic Places. 3. Fitzroy Dearborn. OCLC 31045650.
- D. Juzbasic, ured. (1997), Papers on History of Sarajevo, Sarajevo: Institute for History/Institute for Oriental Studies
- Objavljeno u 21. vijeku
- Fran Markowitz (2007). "Census and Sensibilities in Sarajevo". Comparative Studies in Society and History. 49 (1): 40–73. doi:10.1017/S0010417507000400. JSTOR 4497682. S2CID 143939745.
- A. Popovic (2007). "Sarajevo". u C. Edmund Bosworth (ured.). Historic Cities of the Islamic World. Leiden: Koninklijke Brill. str. 164–171. ISBN 978-9004153882.
Vanjski linkovi
uredi- Europeana. Predmeti vezani za Sarajevo, različiti datumi.