Hadži Omerova džamija

Hadži Omerova ili Dolačka džamija je banjalučka džamija koja se nalazi u naselju Dolac.

Hadži Omerova džamija
Obnovljena Hadži Omerova džamija
Hadži Omerova džamija nalazi se u Bosna i Hercegovina
Hadži Omerova džamija
Položaj Hadži Omerove džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaBanja Luka
Geografske koordinate44°46′02″N 17°11′38″E / 44.767219°N 17.193868°E / 44.767219; 17.193868Koordinate: 44°46′02″N 17°11′38″E / 44.767219°N 17.193868°E / 44.767219; 17.193868
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
DovršenoPočetak 16. vijeka[1]
Specifikacije
Munare1

Historija uredi

Izgrađena je 1618. godine u podgrađu tvrđave Kastel, u naselju Dolac, pošto se ime osnivača nalazi upisano na vakufnami Sefer-spahije iz 1618. godine. U popisu mahala iz 1851. godine, mahala Dolac ima 29 kuća. Harem uz džamiju se počeo formirati poslije izgradnje džamije, te se tu nalazilo nekoliko masivnih i lijepo klesarski obrađenih bašluka.

Pod zaštitom UNESCO-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije. Harem džamije sadrži stotinjak nišana, što starijih, što novijih. Jedan dio nišana je oštećen, a jedan dio je prenesen iz drugih banjalučkih mezaristana.

Hadži Omerova džamija je bila izgrađena u tipologiji džamija sa drvenom munarom i otvorenim sofama. Krov trijema se oslonjao na drvene stupove povezane drvenim lukovima. Unutar sofa je bilo drveno stepenište, pošto su na jednom dijelu sofe imale sprat, odakle se moglo ući na mahfil izvana.

Rušenje uredi

Spaljena je 9. septembra 1993. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovni; izgorio je krov i munara. U septembru naredne godine svi ostaci džamije odvezeni su na smetljište.[2] Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Obnova uredi

Hadži Omerova džamija je obnovljena, te otvorena 14. jula 2007. godine.[3] Nije izvedena u skladu sa stanjem objekta prije rušenja.

Galerija uredi

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ a b "Hadži Omerova (Dolačka) džamija". KONS.gov.ba. Pristupljeno 4. 5. 2017.
  2. ^ Husedžinović i Arslanagić 2005, str. 578.
  3. ^ "Otvorena obnovljena Hadži Omerova džamija". nezavisne.com. Pristupljeno 4. 5. 2017.

Literatura uredi

  • Alija Bejtić, Banja Luka pod turskom vladavinom, Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u 16. i 17. vijeku, Naše starine, I (Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR Bosne i Hercegovine), Sarajevo 1953.
  • Sabira Husedžinović, Džamije Banja Luke u planovima austrijskih ratnih karata iz XVIII vijeka, Prilozi za orijentalnu filologiju 47-48, Orijentalni institut, Sarajevo 1999.
  • Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjski linkovi uredi