Wikipedia

Groznica

Groznica, znana i kao pireksija, je definirana kao temperatura iznad normalnog raspona, zbog povećanja zadane tačke tjelesne temperature.[5][6][7] Ne postoji niti jedna dogovorena gornja granica za normalnu temperaturu kod ljudi sa izvorima koji koriste vrijednosti između 372 and 383 °C (701.6 and 721.4 °F) .[1][7][8] Povećanje zadane tačke izaziva pojačanu mišićnih kontrakcija i uzrokuje osjećaj hladnoće ili jeze.[2] Ovo rezultira većom proizvodnjom topline i naporima da se ona uštedi.[3] Kada se zadana temperatura vrati na normalu, osoba se osjeća vruće, pocrveni i može se početi znojiti.[3] Rijetko povišena temperatura može izazvati febrilni napad, a to je češće kod male djece.[4] Groznica obično ne prelazi više od 41 to 42 °C (105.8 to 107.6 °F).[6]

Groznica
Drugi naziviPireksija ili febrilni odgovor ili febrilnost[1]
Clinical thermometer 38.7.JPG
Analogni medicinski termometar koji pokazuje temperaturu od 38,7 °C ili 101,7 °F
SpecijalnostInfekcijske bolesti, pedijatrija
SimptomiInicijalno: drhtanje, osjećaj hladnoće, jeza[2]
Kasnije: crvenilo, znojenje[3]
KomplikacijeFebrilni napad[4]
UzrociVirusi, bakterije, povećanje tjelesne temperature[5][6]
Dijagnostička metodaTemperatura između 37,2 i 38,3 oC[1][7][8]
Diferencijalna dijagnozaHipertermija[1]
TretmanNa osnovu osnovnog uzroka, nije potrebno za samu groznicu[2][9]
LijekIbuprofen, paracetamol (acetaminofen)[9][10]
FrekvencijaUobičajena[2][11]

Groznicu mogu uzrokovati mnoga zdravstvena stanja u rasponu od neozbiljnih do opasnih po život.[12] Ovo uključuje virusna, bakterijska i parazitske infekcije—kao što su gripa, obična prehlada, meningitis, infekcije urinarnog trakta, upala slijepog crijeva, COVID-19 i malarija.[12][13] Neinfektivni uzroci uključuju vaskulitis, duboku vensku trombozu, bolest vezivnog tkiva, nuspojave lijekova ili vakcinacija i rak.[12][14] Razlikuje se od hipertermije po tome što je hipertermija povećanje tjelesne temperature iznad zadane temperature ili zbog prevelike proizvodnje topline ili zbog njenog nedovoljnog gubitka.[1] Liječenje za smanjenje groznice općenito nije potrebno.[2][9] Međutim, liječenje povezane boli i upala može biti korisno, ko i pomoć osobi da se odmori.[9] Lijekovi kao što su ibuprofen ili paracetamol (acetaminofen) mogu pomoći kod ovoga, kao i kod niže povišene temperature.[9][10] Djeci mlađoj od tri mjeseca potrebna je medicinska pomoć, kao i osobama sa ozbiljnim zdravstvenim problemima kao što je kompromitovani imunski sistem ili osobama sa drugim simptomima.[15] Hipertermija zahtijeva liječenje.[2]

Groznica je jedan od najčešćih medicinskih znakova.[2] Ona je dio oko 30% posjeta zdravstvenoj zaštiti djece [2] i javlja se kod do 75% odraslih koji su ozbiljno bolesni.[11] Dok je groznica evoluirala kao odbrambeni mehanizam, čini se da liječenje groznice ne pogoršava ishode.[16][17] Roditelji i zdravstveni radnici često gledaju na groznicu s većom zabrinutošću nego što se obično zaslužuju, fenomen poznat kao fobija od groznice.[2][18]

Pridruženi simptomiUredi

 
Michael Ancher: "Bolesna djevojka", 1882, Statens Museum for Kunst

Groznica je obično praćena bolestinskim ponašanjem, koje se sastoji od letargija, depresija, gubitka apetita, pospanosti, hiperalgezija i nemogućnosti koncentracije. Spavanje s povišenom temperaturom često može uzrokovati intenzivne ili zbunjujuće noćne more, koje se obično nazivaju "grozničavi snovi".[19][20][21] Tokom visoke temperature može se pojaviti i blagi do teški delirij (koji također može uzrokovati halucinacije).[22]

DijagnozaUredi

Šablon:Ljudska temperatura Pronađen je raspon za normalne temperature.[8]Centralne temperature, kao što su rektumske temperature, su tačnije od izmjerenih perifernih temperatura.[23] Općenito se smatra da je povišena temperatura ako je sa povišenom zadatom vrijednosti i:

  • Temperatura u anusu (rektumu) na ili iznad 375–383 °C (707.0–721.4 °F)[1][8] Može se koristiti i temperatura ušiju (bubnjača) ili čela (sljepoočna).[24][25]
  • Temperatura u ustima (oralna) je ili preko 372 °C (702 °F) ujutro ili preko 377 °C (711 °F) popodne[7][26]
  • Temperatura ispod ruke (pazušna) je obično ispod 0,6|o>C osnovne tjelesne temperature.[27]

Kod odraslih osoba, normalni raspon oralne temperature kod zdravih osoba je 357–37.7 °C (674.6–99.9 °F) kod muškaraca i 332–381 °C (629.6–717.8 °F) kod žena, dok kada se uzima rektumsja jeste 36.7–37.5 °C (98.1–99.5 °F) kod miškaraca, a 368–371 °C (694.4–699.8 °F) kod žena, a za merenje u uhu jeste 355–375 °C (671.0–707.0 °F) kod muškaraca i 357–375 °C (674.6–707.0 °F) kod žena.[28]

Normalne tjelesne temperature variraju ovisno o mnogim faktorima, uključujući godine, spol, doba dana, temperaturu okoline, nivo aktivnosti i još mnogo toga.[29][30] Normalna dnevna temperaturna varijacija je opisana kao 0,5 °C (0,9 °F).[7]:4012 Povišena temperatura nije uvijek groznica.[29] Naprimjer, temperatura raste kod zdravih ljudi kada vježbaju, ali to se ne smatra groznicom, jer je zadana vrijednost normalna.[29] S druge strane, "normalna" temperatura može biti groznica, ako je neuobičajeno visoka za tu osobu; naprimjer, zdravstveno slabe starije osobe imaju smanjenu sposobnost stvaranja tjelesne topline, tako da "normalna" temperatura od 37,3 stepena C može predstavljati klinički značajnu groznicu.[29]

TipoviUredi

 
Različiti obrasci groznice uočeni kod infekcija parazitom roda Plasmodium.

Uočeni su različiti obrasci izmjerenih temperatura pacijenata, od kojih neki mogu ukazivati na određenu medicinsku dijagnozu:

Među tipovima intermitentne groznice su one specifične za slučajeve malarija uzrokovanih različitim patogenima. To su:[38][39]

Pored toga, postoji neslaganje oko toga da li je specifičan obrazac groznice povezan sa Hodgkinovim limfomom— Pel-Ebsteinova groznica, pri čemu pacijenti tvrde da imaju visoku temperaturu tokom jedne sedmice, a zatim nisku tokom sledeće, i tako dalje, gdje se raspravlja o općenitosti ovog obrasca.[42]

Perzistentna groznica koja se ne može objasniti nakon ponovljenih rutinskih kliničkih ispitivanja naziva se groznica nepoznatog porijekla. Neutropenijska groznica, također zvana febrilna neutropenija, je groznica u odsustvu normalnog funkcija imunskog sistema. Zbog nedostatka neutrofila koji se bore protiv infekcija, bakterijska infekcija može se brzo širiti; stoga se obično smatra da ova groznica zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.[43] Ovaj tip groznice se češći je kod ljudi koji primaju imunosupresivnu hemoterapiju nego kod naizgled zdravih ljudi.

Stari izraz, "febrikula", koristi se za označavanje niske temperature, posebno ako je uzrok nepoznat, nema drugih simptoma, a pacijent se potpuno oporavlja za manje od sedmice dana.[44]

EpidemiologijaUredi

Groznica je jedan od najčešćih medicinskih znakova.[2] Ona je dio oko 30% zdravstvenih posjeta djece,[2] i javlja se kod do 75% odraslih koji su ozbiljno bolesni.[11] Oko 5% ljudi koji idu u hitnu pomoć ima temperaturu.[45]

ReferenceUredi

  1. ^ a b c d e f Axelrod YK, Diringer MN (May 2008). "Temperature management in acute neurologic disorders". Neurologic Clinics. 26 (2): 585–603, xi. doi:10.1016/j.ncl.2008.02.005. PMID 18514828.
  2. ^ a b c d e f g h i j k Sullivan JE, Farrar HC (March 2011). "Fever and antipyretic use in children". Pediatrics. 127 (3): 580–87. doi:10.1542/peds.2010-3852. PMID 21357332.
  3. ^ a b c Huether, Sue E. (2014). Pathophysiology: The Biologic Basis for Disease in Adults and Children (7th izd.). Elsevier Health Sciences. str. 498. ISBN 978-0323293754.
  4. ^ a b CDC Staff (31 March 2020). "Taking Care of Someone Who is Sick: Caring for Someone Sick at Home". Arhivirano s originala, 24 March 2015. Pristupljeno 8 May 2015.
  5. ^ a b Kluger MJ (2015). Fever: Its Biology, Evolution, and Function. Princeton University Press. str. 57. ISBN 978-1400869831.
  6. ^ a b c Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). "Fever in adults". An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 375. ISBN 978-0521747769.
  7. ^ a b c d e Dinarello CA, Porat R (2018). "Chapter 15: Fever". u Jameson JL, Fauci AS, Kasper DL, Hauser SL, Longo DL, Loscalzo, J (ured.). Harrison's Principles of Internal Medicine. 1–2 (20th izd.). New York, NY: McGraw-Hill. ISBN 9781259644030. Pristupljeno 31 March 2020.
  8. ^ a b c d Laupland KB (July 2009). "Fever in the critically ill medical patient". Critical Care Medicine. 37 (7 Suppl): S273-8. doi:10.1097/CCM.0b013e3181aa6117. PMID 19535958.
  9. ^ a b c d e Richardson M, Purssell E (September 2015). "Who's afraid of fever?". Archives of Disease in Childhood. 100 (9): 818–20. doi:10.1136/archdischild-2014-307483. PMID 25977564. S2CID 206857750.
  10. ^ a b Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 401. ISBN 978-0521747769.
  11. ^ a b c Kiekkas P, Aretha D, Bakalis N, Karpouhtsi I, Marneras C, Baltopoulos GI (August 2013). "Fever effects and treatment in critical care: literature review". Australian Critical Care. 26 (3): 130–35. doi:10.1016/j.aucc.2012.10.004. PMID 23199670.
  12. ^ a b c Garmel GM, Mahadevan SV, ured. (2012). An introduction to clinical emergency medicine (2nd izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 5. ISBN 978-0521747769.
  13. ^ Rodriguez-Morales AJ, Cardona-Ospina JA, Gutiérrez-Ocampo E, Villamizar-Peña R, Holguin-Rivera Y, Escalera-Antezana JP, Alvarado-Arnez LE, Bonilla-Aldana DK, Franco-Paredes C (13 March 2020). "Clinical, laboratory and imaging features of COVID-19: A systematic review and meta-analysis". Travel Medicine and Infectious Disease. 34: 101623. doi:10.1016/j.tmaid.2020.101623. PMC 7102608. PMID 32179124.
  14. ^ Dayal R, Agarwal D (January 2016). "Fever in Children and Fever of Unknown Origin". Indian Journal of Pediatrics. 83 (1): 38–43. doi:10.1007/s12098-015-1724-4. PMID 25724501. S2CID 34481402.
  15. ^ "Fever". MedlinePlus. 30 august 2014. Arhivirano s originala, 11 maj 2009.
  16. ^ Schaffner A (March 2006). "Fieber – nützliches oder schädliches, zu behandelndes Symptom?" [Fever–useful or noxious symptom that should be treated?]. Therapeutische Umschau (jezik: njemački). 63 (3): 185–88. doi:10.1024/0040-5930.63.3.185. PMID 16613288. Abstract alone is in German and in English.
  17. ^ Niven DJ, Stelfox HT, Laupland KB (June 2013). "Antipyretic therapy in febrile critically ill adults: A systematic review and meta-analysis". Journal of Critical Care. 28 (3): 303–10. doi:10.1016/j.jcrc.2012.09.009. PMID 23159136.
  18. ^ Crocetti M, Moghbeli N, Serwint J (June 2001). "Fever Phobia Revisited: Have Parental Misconceptions About Fever Changed in 20 Years?". Pediatrics. 107 (6): 1241–1246. doi:10.1542/peds.107.6.1241. PMID 11389237.
  19. ^ Kelley KW, Bluthé RM, Dantzer R, Zhou JH, Shen WH, Johnson RW, Broussard SR (February 2003). "Cytokine-induced sickness behavior". Brain, Behavior, and Immunity. 17 Suppl 1 (1): S112–18. doi:10.1016/S0889-1591(02)00077-6. PMID 12615196. S2CID 25400611.
  20. ^ Hart BL (1988). "Biological basis of the behavior of sick animals". Neuroscience and Biobehavioral Reviews. 12 (2): 123–37. doi:10.1016/S0149-7634(88)80004-6. PMID 3050629.
  21. ^ Johnson RW (September 2002). "The concept of sickness behavior: a brief chronological account of four key discoveries". Veterinary Immunology and Immunopathology. 87 (3–4): 443–50. doi:10.1016/S0165-2427(02)00069-7. PMID 12072271.
  22. ^ Adamis D, Treloar A, Martin FC, Macdonald AJ (December 2007). "A brief review of the history of delirium as a mental disorder". History of Psychiatry. 18 (72 Pt 4): 459–69. doi:10.1177/0957154X07076467. PMID 18590023. S2CID 24424207.
  23. ^ Niven DJ, Gaudet JE, Laupland KB, Mrklas KJ, Roberts DJ, Stelfox HT (November 2015). "Accuracy of peripheral thermometers for estimating temperature: a systematic review and meta-analysis". Annals of Internal Medicine. 163 (10): 768–77. doi:10.7326/M15-1150. PMID 26571241. S2CID 4004360.
  24. ^ "Measuring a Baby's Temperature". www.hopkinsmedicine.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 3 November 2019. Pristupljeno 10 September 2019.
  25. ^ "Tips for taking your child's temperature". Mayo Clinic (jezik: engleski). Pristupljeno 10 September 2019.
  26. ^ Barone JE (August 2009). "Fever: Fact and fiction". The Journal of Trauma. 67 (2): 406–09. doi:10.1097/TA.0b013e3181a5f335. PMID 19667898.
  27. ^ Pecoraro, Valentina; Petri, Davide; Costantino, Giorgio; Squizzato, Alessandro; Moja, Lorenzo; Virgili, Gianni; Lucenteforte, Ersilia (2020-11-25). "The diagnostic accuracy of digital, infrared and mercury-in-glass thermometers in measuring body temperature: a systematic review and network meta-analysis". Internal and Emergency Medicine. Springer Science and Business Media LLC. 16 (4): 1071–1083. doi:10.1007/s11739-020-02556-0. ISSN 1828-0447. PMC 7686821. PMID 33237494.
  28. ^ Sund-Levander M, Forsberg C, Wahren LK (June 2002). "Normal oral, rectal, tympanic and axillary body temperature in adult men and women: a systematic literature review". Scandinavian Journal of Caring Sciences. 16 (2): 122–28. doi:10.1046/j.1471-6712.2002.00069.x. PMID 12000664.
  29. ^ a b c d Garami, András; Székely, Miklós (2014-05-06). "Body temperature". Temperature: Multidisciplinary Biomedical Journal. 1 (1): 28–29. doi:10.4161/temp.29060. ISSN 2332-8940. PMC 4972507. PMID 27583277.
  30. ^ "Body temperature: What is the new normal?". www.medicalnewstoday.com (jezik: engleski). 12 January 2020. Pristupljeno 2020-04-07.
  31. ^ Ogoina D (August 2011). "Fever, fever patterns and diseases called 'fever' – a review". Journal of Infection and Public Health. 4 (3): 108–24. doi:10.1016/j.jiph.2011.05.002. PMID 21843857.
  32. ^ Dall, Lawrence; Stanford, James F. (1990). "Fever, Chills, and Night Sweats". u Walker, H. Kenneth; Hall, W. Dallas; Hurst, J. Willis (ured.). Clinical Methods: The History, Physical, and Laboratory Examinations (3rd izd.). Boston: Butterworths. ISBN 0-409-90077-X. PMID 21250166.
  33. ^ Inayatullah, Muhammad; Nasir, Shabbir Ahmed (2016). Bedside Techniques: Methods of Clinical Examination (4th izd.). ISBN 978-969-494-920-8.[potrebna stranica]
  34. ^ "CDC - African Trypanosomiasis - Disease". www.cdc.gov (jezik: engleski). 2020-04-28. Pristupljeno 2021-07-18.
  35. ^ The Medical News and Library. Lea & Blanchard. 1843. str. 96 – preko Internet Archive. remittent fever news.
  36. ^ "Brucella/Brucellosis". The Lecturio Medical Concept Library. Pristupljeno 19 July 2021.
  37. ^ "Enteric Fever (Typhoid Fever)". The Lecturio Medical Concept Library. 27 August 2020. Pristupljeno 19 July 2021.
  38. ^ a b c Ferri FF (2009). "Chapter 332. Protozoal infections". Ferri's Color Atlas and Text of Clinical Medicine. Elsevier Health Sciences. str. 1159ff. ISBN 9781416049197. Arhivirano s originala, 3 June 2016. Pristupljeno 31 March 2020.
  39. ^ Muhammad I, Nasir, SA (2009). Bedside Techniques: Methods of Clinical Examination. Multan, Pakistan: Saira Publishers/Salamat Iqbal Press.[potrebna stranica]
  40. ^ Singh, B.; Daneshvar, C. (1 April 2013). "Human Infections and Detection of Plasmodium knowlesi". Clinical Microbiology Reviews. 26 (2): 165–184. doi:10.1128/CMR.00079-12. PMC 3623376. PMID 23554413.
  41. ^ Chin, W.; Contacos, P. G.; Coatney, G. R.; Kimball, H. R. (20 August 1965). "A Naturally Acquired Quotidian-Type Malaria in Man Transferable to Monkeys". Science. 149 (3686): 865. Bibcode:1965Sci...149..865C. doi:10.1126/science.149.3686.865. PMID 14332847. S2CID 27841173.
  42. ^ Hilson AJ (July 1995). "Pel-Ebstein fever". The New England Journal of Medicine. 333 (1): 66–67. doi:10.1056/NEJM199507063330118. PMID 7777006., which cites Richard Asher's lecture, "Making Sense" [Lancet (1959) 2: 359].
  43. ^ White, Lindsey; Ybarra, Michael (2017-12-01). "Neutropenic Fever". Hematology/Oncology Clinics of North America (jezik: engleski). 31 (6): 981–993. doi:10.1016/j.hoc.2017.08.004. PMID 29078933 – preko ClinicalKey.
  44. ^ Thomas, RL (1906). The Eclectic Practice of Medicine. Scudder Brothers. str. 261. Pristupljeno 31 March 2020.{
  45. ^ Nassisi D, Oishi ML (January 2012). "Evidence-based guidelines for evaluation and antimicrobial therapy for common emergency department infections". Emergency Medicine Practice. 14 (1): 1–28, quiz 28–29. PMID 22292348.

Dopunska literaturaUredi

  • Rhoades R, Pflanzer RG (1996). "Chapter 27: Regulation of Body Temperature (Clinical Focus: Pathogenesis of Fever)". Human Physiology (3rd izd.). Philadelphia, PA: Saunders College. ISBN 9780030051593. Pristupljeno 2 April 2020.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkoviUredi

Šablon:Opći simptomi i znakovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Groznica&oldid=3397070"