Meningitis je upala zaštitnih membrana mozga i kičmene moždine, koje se stručno nazivaju meninge (moždane ovojnice). Upalu mogu da izazovu virusi, bakterije, kao i drugi mikroorganizmi, ali može da bude i posljedica uzimanja lijekova ili drugih oboljenja. Meningitis može da bude fatalan i zato se smatra urgentnim stanjem u medicini.

Moždane ovojnice kod bakterijskog meningitisa (uzročnik Streptococcus pneumoniae)

Najčešći simptomi meningitisa su: glavobolja i ukočenost vrata, obično u kombinaciji sa groznicom, pomućenom sviješću i netolerancijom na jaku svjetlost (fotofobija) ili zvuk (fonofobija). Kožni osip je indikacija meningokokalnog meningitisa.

Meningitis najčešće zahvata dvije mekane moždane ovojnice – piju i arahnoideju (leptomeningitis), a rjeđe tvrdu moždanu ovojnicu – duru, koja se nalazi neposredno ispod kosti lobanje (pahimeningitis).

Meningitis se dijagnostikuje uzimanjem uzorka cerebrospinalne tečnosti i njenom biohemijskom analizom.

Prevencija

uredi

Postoji određen broj vakcina koje mogu spriječiti većinu slučajeva virusnog i bakterijskog meningitisa, a one uključuju[1]:

U nekim zemljama, ove vakcine su dio standardnog programa vakcinacije u djetinjstvu.

Reference

uredi
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. 11. 2010. Pristupljeno 4. 2. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)