Bol je subjektivno, neprijatno opažanje i osjećaj, koji se može javiti usljed oštećenja tkiva, njegovog predstojećeg oštećenja, ili usljed psiholoških uzroka.[1] Javlja je gotovo kod svih bolesti i povreda. To je zaštitni mehanizam čija je funkcija da organizam postane svjestan opasnosti i reaguje kako bi uklonio bolni nadražaj, međutim ukoliko se bolni nadražaj ne može ukoniti onda se javlja hronični bol koji nema više zaštitnu funkciju već dodatno opterećuje oboljelog.

Bol
Injured Bystrov.JPG
SpecijalnostNeurologija
TrajanjeZavisno od slučaja
VrsteFizička, psihološka, psihogena
LijekAnalgetici
Žena pravi bolnu grimasu dok prima injekciju

PodjelaUredi

Bol se može podijeliti na osnovu trajanja bolnog osjećaja i karaktera na akutni (brzi, oštri) i hronični (spori, potmuli).

Akutna bolUredi

Ovaj bol se zove još i brzi, oštri bol, bol uboda, električni bol, itd. Akutni bol nastaje npr. kada se iglom ubode koža, kada se neko opeče ili kad se koža podvrgne električnom šoku. Nastaje u roku od 0,1 sekunde poslije nadražaja. Akutni bol je jakog intenziteta, ali traje vrlo kratko. Ovakvi bolovi nastaju usljed nadražaja receptora za bol, to su slobodni nervni završeci ili nocireceptori. Oni su široko rasprostranjeni u koži i nekim unutrašnjim tkivima kao npr. u koži, periosti, zidovima arterija, pleuri, peritoneumu, membrani zglobova, moždanim opnama. Brz i oštar bol se ne osjeća u većini unutrašnjih organa. Uloga brzog bola je odbrambena, brzo se ukloniti od uzroka, ili ukloniti uzrok bola. Bitna je i njihova uloga u dijagnosticiranju različitih bolesti.

Bol je obično prolazna, traje samo dok se štetni podražaj ne ukloni ili osnovno oštećenje ili patološko stanje zacijeli, ali neka bolna stanja, poput reumatoidnog artritisa, periferne neuropatije, kancernih tegoba i idiopatske boli, mogu trajati godinama. Dugotrajni bol naziva se "hronična" ili "trajna", a bol koji brzo prolazi "akutna". Tradicijski, razlika između akutne i hronične boli temeljila se na proizvoljnom vremenskom intervalu između pojave i razrješenja; dva najčešće korištena markera su tri mjeseca i šest mjeseci od početka,[2] Iako su neki teoretičari i istraživači postavili prijelaz sa akutne na hroničnu bol na 12 mjeseci. Drugi primjenjuju odrednicu "akutno" na bol koja traje manje od 30 dana, a "hronično" na bol dužu od šest mjeseci, a "subakutna" bol koja traje od jednog do šest mjeseci.[3] Popularna alternativna definicija "hronične boli", koja ne uključuje proizvoljno određeno trajanje, je "bol koja se proteže duže od očekivanog perioda prtestajanja". Hronična bol može se klasificirati kao raku srodna ili" benigna (dobroćudna). Akutna bol može se pojaviti i iznenada, u vidu žigova, grčeva i promadanjka (sandžoja).

U 1979. IASP je bol definirao kao neugodno senzorno i emocionalno iskustvo, koje se javlja kao rezultat mogućeg ili već postojećeg oštećenja tkiva i narušavanja integriteta organizma. Definicija naglašava dvokomponentni osjećaj bola. Bol ima fizičku komponentu, uzrokovanu stimulacijom nociceptorima, i psihološku na koju utiču ranija bolna iskustva, spol, dob i različiti socijalni, kulturni, religijski i neurofiziološki faktori. Akutne boli su fiziološki odgovori organizma na mehanički, temperaturni ili hemijski podražaj, a može biti izszvana i ozljedom, hirurškom traumom ili naglom bolešću. Ako se ne liječi i traje duže od šest sedmica (ili čak duže ako se produljuje period zarastanja rane), smatra se hroničnom boli zbog razvoja patoloških promjena u perifernom i centralnom nervnom sistemu.

Uspješno i pravovremeno liječenje akutne boli nakon operativnog zahvata zanačajno ubrzava oporavak bolesnika, i jedan je od osnovnih terapijskih postupaka za uspostavu neurohomoralno-imunosne ravneteže. Može ublažiti lijekovima koji djelovanje ostvaruju na različitim mjestima duž puta prijenosa boli, tako da smanjuju podražaj nociceptora:

  • analgetici, protivupalni ljekovi, smanjuje transmisiju akcijskog potencijala duž perifernog nervnog vlakna:
  • lokalni anestetici, smanjuje percepciju boli u u CNS-u, a opioidni analgetici, anestetici, utiču na reakciju i ponašanje pri bolovima
  • sedativ]]i/anksiolitici, opioidni analgetici, antidepresivi, u kliničkoj praksi optimalno liječe poslijeoperacijske boli, uključujem različitih tehnika analgezije. Zajednički cilj im je zadovoljavajuća poslijeoperacijska terapija koja može spriječiti prelaz akutne u hroničnu bol.

U liječenju akutne, kao i hronične boli koriste se preporuke Svijetske zdravstvene organizacije. Bol se liječi prema „Trostepenij skali liječenja boli“:

  1. neopioidni analgetici ± pomoćne tvari
  2. slabi opioidi ± pomoćne tvari,
  3. jaki opioidi ± pomoćne tvari
Analgetici

Pomoćni ili adjuventni analgetici: NMDAR agonisti (Ketaman)

  • TENS (transkutana električna stimulacija): magnetoterapija, laser, ultrazvuk, akupunktura, terapijski blokovi nerava, fizioterapija.

Hronična bolUredi

Ovaj bol također ima više sinonima: spori bol, spori bol pečenja, potmuli bol, tupi bol. Počinje sekundu ili kasnije nakon bolnog nadražaja i vremenom se pojačava, u toku minuta, sati i dana. Hronični bol nema odbrambenu funkciju upozorenja. Ponekad ovakav bol usljed senzibilizacije receptora može nastati spontano, bez spoljašnjeg uzroka. Kod akutnog bola su samo neki receptori za bol u oblasti oštećenja tkiva nadraženi. Kod hroničnog bola se broj nadraženih receptora vremenom povećava jer se stalno aktiviraju novi receptori. Također i prag za aktivaciju receptora se smanjuje, tj. bol se javlja mnogo lakše, tako da se u krajnjem slučaju receptori mogu i spontano aktivirati i poslati svoje električne signale koji se u mozgu pretvaraju u osjećaj bola.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0025-8105/2011/0025-81051110443C.pdf str. 1
  2. ^ Turk DC, Okifuji A (2001). "Pain terms and taxonomies of pain". u Bonica JJ, Loeser JD, Chapman CR, Turk DC (ured.). Bonica's management of pain. Hagerstwon, MD: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 9780781768276.
  3. ^ Thienhaus O, Cole BE (2002). "Classification of pain". u Weiner R (ured.). Pain management: a practical guide for clinicians. Boca Raton: CRC Press. str. 28. ISBN 9780849322624.

Vanjski linkoviUredi

Šablon:Mediinski izvori