Gornji Šeher

Gornji Šeher je mjesna zajednica na području Banje Luke. Ova mjesna zajednica smještena je na obalama Vrbasa u južnom dijelu (uže) teritorije grada. Ovdje se nalazi 8 izvora termalne vode s temperaturom do 32°C.

Gornji Šeher
(Prigradsko naselje)
Srpske Toplice - Gornji Seher.jpg
Službeni naziv: Mjesna zajednica Gornji Šeher
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Banja Luka
Nadmorska visina 163 metara m
Koordinate 44°44′38″N 17°09′10″E / 44.74389°N 17.15278°E / 44.74389; 17.15278
Stanovništvo
 - Naselje 4.920 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme

HistorijaUredi

 
Gornji Šeher

Uz termalne izvore još u rimsko doba nastalo je banjsko naselje. Ono se nalazilo na desnoj obali Vrbasa, dok je pored njega lijevom obalom prolazio put koji je povezivao Split (latinski: Spalatum) sa Gradiškom (latinski: Servitium/Serbinum), odnosno rimske provincije Dalmaciju i Panoniju.

Turci su Banju Luku pokorili 1521.. Najstarije tursko naselje nalazilo se upravo ovdje. Ferhat-paša Sokolović je oko 1580. izgradio čaršiju nekoliko kilometara nizvodno, na lijevoj obali Vrbasa (okolina današnje Kastela) i u nju 1583. prenio sjedište Bosanskog pašaluka. Otada je Banja Luka imala dva šehera (grada), gornji i donji. Tokom rata u Bosni i Hercegovini je bošnjačko stanovništvo u Gornjem Šeheru bilo izloženo premlaćivanju i pljačkanju od strane pripadnika Vojske Republike Srpske, a nekoliko osoba je i ubijeno.[potreban citat] Sofi Mehmed pašina džamija u Gornjem Šeheru je minirana i u potpunosti uništena 4.7.1993. godine.[1][2]

GeografijaUredi

Gornji Šeher nalazi se južno od Banja Luke na oko 4 kilometra od centra grada.

ObrazovanjeUredi

 
OŠ "Branislav Nušić"

U naselju se nalazi "Branislav Nušić".

StanovništvoUredi

Po pretposljednjem popisu stanovništva iz 1991, mjesna zajednica Gornji Šeher imala je 4.920 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

Vanjski linkoviUredi

  1. ^ AA. "Sofi Mehmed-pašina džamija u Gornjem Šeheru s jamom jedinstvena u BiH". Radio Sarajevo. Pristupljeno 2020-01-27.
  2. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 2020-01-27.