Etiologija je proučavanje uzročnosti ili porijekla. Riječ je izvedena iz grčkog αἰτιολογία – aitiología = davanje razloga za αἰτία – aitía = uzrok + -λογία – logía = nauka).[1] Još potpunije, etiologija je proučavanje uzroka, porijekla ili razloga koji stoje iza načina na koji stvari postoje, ili načina na koji funkcioniraju, ili se može odnositi na same uzroke.[2] Termin se obično koristi u medicini (odnosi se na uzroke bolesti) i u filozofiji, ali i u fizici, psihologiji, vladama , geografiji, prostornoj analizi, teologiji i biologiji, u odnosu na uzroke ili porijeklo različitih fenomena.

U prošlosti, kada mnogi fizički fenomeni nisu bili dobro shvaćeni ili kada historija nije bila zabilježena, mitovi su se često pojavljivali kao etiologija. Dakle, etiološki mit, ili mit o porijeklu, je mit koji je nastao, ispričan tokom vremena ili napisan da objasni porijeklo različitih društvenih ili prirodnih pojava. Naprimjer, Virgilijeva Eneida je nacionalni mit napisan da objasni i veliča porijeklo Rimskog carstva. U teologiji, mnoge religije[] imaju mitove o stvaranju koji objašnjavaju porijeklo svijeta ili njegov odnos prema vjernicima.

Medicina

uredi

U medicini, etiologija bolesti ili stanja odnosi se na česta istraživanja kako bi se utvrdio jedan ili više faktora koji se udružuju da uzrokuju bolest. S tim u vezi, kada je bolest široko rasprostranjena, epidemiološke studije istražuju koji povezani faktori, kao što su lokacija, spol, izloženost hemikalijama i mnogi drugi, čine populaciju manje ili više vjerovatno da će imati bolest, stanje ili poremećj , čime se pomaže u određivanju njegove etiologije. Ponekad je utvrđivanje etiologije neprecizan proces. U prošlosti, etiologija uobičajene mornarske bolesti, skorbuta, dugo je bila nepoznata. Kada su izgrađeni veliki, prekookeanski brodovi, mornari su počeli da izlaze na more na duge periode vremena, a često im je nedostajalo svježe voće i povrće. Ne znajući tačan uzrok, kapetan James Cook je sumnjao da je skorbut uzrokovan nedostatkom povrća u ishrani. Na osnovu svoje sumnje, tjerao je svoju posadu da jede kiseli kupus, preparat od kupusa, svaki dan, a na osnovu pozitivnih ishoda zaključio da sprječava skorbut, iako nije znao tačno zašto. Trebalo je još oko dvije stotine godina da se otkrije tačna etiologija: nedostatak vitamina C u ishrani mornara.

Slijede primjeri unutrašnjih faktora:

  • Naslijeđena stanja ili stanja koja su prenijeta od roditelja. Primjer za to je hemofilija, poremećaj koji dovodi do pretjeranog krvarenja.
  • Metabolički i endokrini, odnosno hormonski poremećaji. To su abnormalnosti u hemijskoj signalizaciji i interakciji u tijelu. Naprimjer, dijabetes melitus je endokrina bolest koja uzrokuje visok šećer u krvi.
  • Neoplazijsi poremećaji ili kanceri kod kojih ćelije u tijelu rastu van kontrole.
  • Problemi sa imunosti, kao što su alergije, koje su preterana reakcija imunskog sistema.[3]

Mitologija

uredi

Etiološki mit, ili mit o porijeklu, je mit koji ima za cilj da objasni porijeklo kultnih praksi, prirodnih fenomena, sopstvenih imena i slično. Naprimjer, ime Delphi i njegovo povezano božanstvo, Apolon Delphinios, objašnjeni su u Homerskoj himni koja govori o tome kako je Apolon, u obliku delfina (latinski: delphis), potjerao Krećane preko mora da ih učini svojim sveštenicima. Dok je Delphi zapravo povezan sa riječju (latinski: delphus) ("maternica"), mnogi etiološki mitovi su na sličan način zasnovani na narodnoj etimologiji (termin "Amazon", naprimjer). U Eneidi (objavljenoj oko 17. p. n. e), Vergilije tvrdi da je August Cezar Julijski klan od heroja Eneja njegov sin Ascanius, koji se također zove Iulus. Priča o Prometejevom žrtvovanju kod Mekone u Heziodovoj "Teogoniji" govori o tome kako je Prometej prevario Zeusa da odabere kosti i salo prva žrtvena životinja, a ne meso da bi opravdali zašto su Grci, nakon žrtve, prinijeli bogovima kosti umotane u mast, a meso su zadržali za sebe. U Ovidijeovom Pyramus i Thisbe, objašnjava se porijeklo boje dudova, jer bijele bobice postaju obojene u crveno od krvi koja šiklja iz njihovog dvostrukog samoubistva.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Aetiology. Oxford English Dictionary (2nd izd.). Oxford University Press. 2002. ISBN 0-19-521942-2.
  2. ^ Šablon:AHDict
  3. ^ "Etiology of Disease: Definition & Example - Video & Lesson Transcript".

Vanjski linkovi

uredi

Šablon:Vrijeme u filozofiji