Wikipedia

Dud

Dud, dudinja ili murva (Morus), je rod listopadnog drveća ili grmlja srednje visine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen u svim umjerenim i suptropskim područjima sjeverne polulopte, osim Europe, u kojoj su njegovi predstavnici unesene vrste. U Europi su najčešće bijeli dud (Morus alba), crveni dud (Morus rubra) i crni dud (Morus nigra).

Dud
Morus
Bijeli dud
Bijeli dud
Sistematika
CarstvoPlantae
RedRosales
PorodicaMoraceae
PlemeMoreae
RodMorus
L.

Sve tri ove poznate europske vrste rasprostranjene su i u Bosni i Hercegovini, kao i ostalim državama Balkana. Bijela dudinja poznata je po uzgoju dudovog svilca, čije larve proizvode svilu.

Dudovi rastu i na siromašnijim tlima, pretežno pješčane teksture. Krošnja im je razgranata, kao i korijenje. Plodovi, veličine 2 – 3 cm, su sočni, aromatični i vrlo ukusni. Bijeli su, ljubičasti ili ružičasti do crveni. Tipski su primjer složenog ploda.[1]

Prema obliku i strukturi dudovog ploda imenovana je i faza razvoja embriona čovjeka i ostalih sisara: morula.

Upotreba i kultivacija

uredi
 
Dudovi plodovi u libiji
 
Dugački dud
 
Bijeli dud

Zreli plodovi duda su jestivi i široko se koriste u svježem stanju, a osobito za slatka jela, kao što su pita, torta, a može i za slatka vina, Plod crnog duda (porijeklom iz jugozapadne Azije) i crveni dud (native na istoku Sjeverne Amerike) imaju najjači okus, koji se opisuje kao kao "vatromet u ustima".[2]

Stabla duda rastu visoko sa krošnjama visine 5-6 metra pa se sade uz urbane i seoske komunikacije i u baštama za stvaranje hladovine. Međutim, takva hladovina ispod crnog duda može biti neugodna, ako zreo plod padne na svjetliju odjeću, jer ima jak pigment, koji se teško uklanja. Grane se orezuju tokom jesenje sezone (nakon opadanja lišća), koje se koristiti za trajne korpe u podršci poljoprivredi i stočarstvu.

Neki američki gradovi su zabranili sadnju dudova zbog velike količine polena koju proizvode, koji predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje, jer može izazvati neke polenske alergije.[3] In actuality, only the male mulberry trees produce pollen; this light-weight pollen can be inhaled deeply into the lungs, sometimes triggering asthma.[4][5] Nasuprot tome, stabla ženskog duda stabala proizvode slatke cvjetove koji privlače polen i prašinu iz zraka. Zbog ove osobine upijanja polena, ženska stabla duda imaju rejting od samo 1 (najniži nivo alergijskog potencijala), prema OPALS ('Ogre'n Plant Allergy Scale) skali alergija.[6] However, any new growth from below the graft(s) must be removed, as they would be from the original male mulberry tree.[7]

Industrija svile

uredi
 
Larva svilene bube (Bombyx mori) se hrani na dudovom stablu

Listovi duda, naročito bijelog, su ekološki značajni kao jedini izvor hrane za svilene bube (Bombyx mori, nazvana po rodu Morus). Lutke, prilikom gradnje kokona izlučuji sluz koja se pretvara u tanke niti koje se koriste u proizvodnji svile. Ostale larve Lepidoptera, uključujući i moljce, ponekad jedu biljke.[8][9]

Pigmenti

uredi

Boja plodova potiče od antocijana, koji je interesantan za osnovna istraživanja u proučavanju mehanizama raznih bolesti.

Antocijani su odgovorni za atraktivne boje svježe biljne hrane, uključujući i narandžastu, crvenu, ljubičastu, crnu i plavu. Ove boje su rastvorljive u vodi i lahko se estrahiraju za prirodno pigmentirane hrane. Zbog sve veće potražnje za bojilima prirodne hrane, njihov značaj u prehrambenoj industriji je u porastu.

Jeftin i industrijski izvodljiv metod je razvijena da izdvoji antocijane iz plodova duda, koja se može koristiti za tkanine agense za sunčanje ili pigment hrane visoke kolorne vrijednosti (iznad 100). Naučnici su otkrili da je, od 31 testirane sorte kineskog duda, ukupni prinos antocijana varirao od 148 mg do 2725 mg po litru voćnog soka. Također je utvrđeno da su svi šećeri, kiseline i voćni vitamini ostali netaknuti u preostalom soku, nakon uklanjanja antocijanina, tako da sok se može koristiti za proizvodnju proizvode kao što su sok, vino, i sos.[10][11][12]

Sadžaj antocijana zavisi od klimata i područja kultivacije, a posebno je visok u sunčanim područjima.[13] Ovaj nalaz obećava tropskim zemljama koje gaje stabla duda kao dio prakse serikultute da profitiraju od industrijske proizvodnje antocijana, izdvajanjem antocijana iz ploda duda.

Ovo nudi izazovan zadatak za iskorištavanje dudove germplazme za banke gena, kao sredstva u oblasima, kao što su:

  • Istraživanje i prikupljanje voća dudovih vrsta;
  • Karakterizacija, katalogizacija i evaluacija za sadržaj antocijana, koristeći tradicionalni, kao i moderni način i biotehnoloških alata;
  • Razvoj informacijskog sistema o tim sortama ili kultivarima;
  • Obuka i globalna koordinacija genetičkih resursa;
  • Razvoj odgovarajuće strategije uzgoja za poboljšanje sadržaja antocijana u potencijalnim sortama, u suradnji sa raznim istraživanjima ćelija u oblasti serikulture, iljne genetike i uzgoj, biotehnologiju i farmakologiju.

Hranidbeni profil

uredi

U 100 g sirovog dudovog ploda ima 43 kalorije, 44% dnevnih potreba za vitaminom C i 14% za željezo. Ostali nutrijenti su prisutni u neznačajnim količinama, koje su prikazane u slijedećoj tabeli.

Voda: 87, 68 g
kJ: 179, 912
Proteini: 1,44 g
Masti: 0,39 g
Ugljikohidrati: 9,8 g
Vlakna: 1,7 g
Šećeri: 8,1 g
Kalcij (mg): 39
Željezo (mg): 1,85
Magnezij (mg): 18
Fosfor (mg): 38
Kalij (mg): 194
Natrij (mg): 10
Cink (mg): 0,12
Vitamin C (mg): 36,4
Tiamin (mg): 0,029
Riboflavin (mg): 0,101
Niacin (mg): 0,62
Vitamin B6 (mg): 0,05
Folat (ug): 6
Vitamin A (ug): 1
Vitamin E (mg): 0,87
Vitamin K (ug): 7,8[14]

Bioraznolikost

uredi

Dopunske slike

uredi
  •  
    Skupine (ocvijeće) neotvorenih ženskih cvjetnih pupoljaka
  •  
    Muški cvjetovi crnog duda
  •  
    Nezreo bijeli dud
  •  
    Skup ženskih cvjetova
  •  
    Jesenje lišće

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8.
  2. ^ "The Cloudforest Gardener". Arhivirano s originala, 2. 3. 2016. Pristupljeno 20. 2. 2016.
  3. ^ "City of El Paso agenda item, July 10, 2007" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 2. 8. 2010. Pristupljeno 21. 7. 2014.
  4. ^ Ogren, Thomas Leo (2000). Allergy-Free Gardening. Berkeley, California: Ten Speed Press. ISBN 1580081665.
  5. ^ Wilson, Charles L. "Tree pollen and hay fever". Food and Agriculture Organization of the United Nations. Pristupljeno 17. 5. 2014.
  6. ^ Ogren, Thomas Leo (2003). Safe Sex in the Garden : and Other Propositions for an Allergy-Free World. Berkeley: Ten Speed Press. str. 22–23. ISBN 1580083145.
  7. ^ Phipps, Nikki. "Can Grafted Trees Revert to Their Rootstock?". gardeningknowhow.com. Pristupljeno 16. 5. 2014.
  8. ^ Ombrello, T PhD. "The mulberry tree and its silkworm connection". Department of Biology, Union County College, Cranford, NJ. Arhivirano s originala, 19. 10. 2012. Pristupljeno 20. 10. 2012.
  9. ^ "Mulberry silk". Central Silk Board, Ministry of Textiles - Govt of India. 2012. Arhivirano s originala, 19. 10. 2012. Pristupljeno 20. 10. 2012.
  10. ^ Wrolstad RE (2001). "The possible health benefits of anthocyanin pigments and polyphenolics". Linus Pauling Institute, Oregon State University.[mrtav link]
  11. ^ Hou DX (mart 2003). "Potential mechanisms of cancer chemoprevention by anthocyanins". Current Molecular Medicine. 3 (2): 149–59. doi:10.2174/1566524033361555. PMID 12630561.
  12. ^ Liu X, Xiao G, Chen W, Xu Y, Wu J (2004). "Quantification and Purification of Mulberry Anthocyanins with Macroporous Resins". Journal of Biomedicine & Biotechnology. 2004 (5): 326–331. doi:10.1155/S1110724304403052. PMC 1082888. PMID 15577197.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  13. ^ Matus JT, Loyola R, Vega A, et al. (2009). "Post-veraison sunlight exposure induces MYB-mediated transcriptional regulation of anthocyanin and flavonol synthesis in berry skins of Vitis vinifera". Journal of Experimental Botany. 60 (3): 853–67. doi:10.1093/jxb/ern336. PMC 2652055. PMID 19129169.
  14. ^ http://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/show/2324?fgcd=&manu=&lfacet=&format=&count=&max=35&offset=&sort=&qlookup=mulberry[mrtav link] Link to United States Department of Agriculture Database entry.
  15. ^ "The Plant List". Arhivirano s originala, 17. 2. 2019. Pristupljeno 20. 2. 2016.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Dud
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Dud&oldid=3561941"