Mitologija
Mitologija[1] je skup mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina. Mitologija je i nauka koja proučava priče fantastičnog sadržaja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i slično, kako bi objasnili prirodu, historiju i običaje. Kao zbirka takvih priča, mitologija je vitalna karakteristika svake kulture. Mitovi sadrže različitu kulturu, personificiraju istinite prirodne pojave i historijske događaje i objašnjavaju postojeće rituale. Iako je pojam kompliciran zbog njegove implicitne snishodljivosti, mitologizacija nije samo drevna ili primitivna praksa, što je prikazano u savremenim mitovima, kao što su urbane legende i ekspanzivni fiksni mitovi koji su kreirani u romanima fantastike i japanskoj mangi. Mitologija pomaže kulturama da prenesu osjećaj pripadnosti, religijsko iskustvo, model ponašanja i moralnu i praktičnu vrijednost.
Mitologija datira još iz doba antike. Racionalisti u antičkoj Grčkoj i Kini su smislili alegorijsku interpretaciju svojih tradicionalnih priča. U 19. stoljeću, komparativna mitologija reinterpretira mit kao primitivnu priču ili magijski ritual. Neki nedavni pristupi su odbacili sukob između vrijednosti mitova i racionalne misli, posmatrajući mitove kao izraz razumijevanja psihološke, kulturne i društvene istine.
Etimologija
urediRiječ "mit" dolazi od starogrčkog μῦθος (mȳthos),[2] što znači 'govor, pripovijest, fikcija, mit, zaplet'. U angliziranom obliku, ova grčka riječ je počela da se koristi u drugim evropskim jezicima početkom 19. vijeka, u mnogo užem smislu, kao naučni izraz za „tradicionalnu priču, posebno onu koja se tiče rane historije nekog naroda ili objašnjenje prirodnog ili društvenog fenomena, i tipično uključuje natprirodna bića ili događaje."[3][4]
Zauzvrat, starogrčki μυθολογία (mythologia, 'priča', 'predanje', 'legende' ili 'pričanje priča') kombinuje riječ mȳthos sa sufiksom -λογία (-logia, 'proučavati') u redoslijedu 'romansa, fikcija, pripovijedanje.'[5] U skladu s tim, Platon je koristio mythologia kao opći izraz za 'fikciju' ili 'pripovijedanje' bilo koje vrste.
_Geraint.jpg)
Gereint vab Erbin. Arthur a deuodes dala llys yg Caerllion ar Wysc...
(Geraint, Erbinov sin. Arthur je bio naviknut da ima svoj dvor u Caerlleonu na Usku...)
Terminologija
urediMitologija obično podrazumijeva priče o grupi ljudi ili mitsko proučavanje njihovog života. Na primjer, grčka, rimska i hetitska mitologija opisuju junake iz tih kultura. Alan Dundes je definisao mit kao sveti narativ koji objašnjava kako je svijet i čovječanstvo evoluiralo u sadašnji oblik. Mit je priča koja služi da definiše fundamentalni pogled na svijet objašnjavajući aspekte prirodnog svijeta i razgraničava psihološke i društvene običaje i ideje društva. Bruce Lincoln je definisao mitove kao ideologiju u narativnom obliku. Mnogi naučnici su koristili termin mit na različite načine; u širokom smislu, riječ se može odnositi na bilo koju tradicionalnu priču ili bilo koju zabludu.
Mitologija se danas često značajno razlikuje od didaktičke literature, kao što su bajke, a njegov odnos s drugim tradicionalnim pričama, kao što su legende i narodne priče je mnogo više nebulozan. Glavni likovi u mitovima su obično bogovi, polubogovi ili natprirodni ljudi, dok su u legendama obični ljudi glavni likovi. Mitovi često podržavaju vladara i sveštenika i usko su povezani sa religijom i duhovnošću. Poseban prostor je stvoren za narodne bajke.
Mitovi i legende
urediMitovi su slikovite predaje o prirodi, historiji, sudbini svijeta, bogovima i čovjeku. Mnogi teoretičari definišu mitove kao 'pripovijesti o bogovima', ali svi mitovi ne govore o bogovima. Mitovi su prošireni u svim krajevima svijeta i nose karakteristike krajeva u kojima se javljaju. Oni veličaju junaštva i druge karakteristike, ali nose i poruke. Najveći broj mitova govori o postanku svijeta, što ih dovodi u vezu s religijskim tumačenjem starih civilizacija.
Najpoznatiji su mitovi o Olimpskim bogovima. Povezani su sa vjerom starih Grka i Rimljana, koja je nikla iz nemoći i neznanja. Svijet pred kojim su stajali bio im je nerazumljiv, pa su ,npr. prirodne sile shvaćali kao velike i okrutne nemani. Vjerovali su u nemani koje su nikle iz haosa i bezdana bez granica. Ti stari bogovi bili su Zemlja i Podzemlje, Nebo, More, Gorje: oni su rodili divove: Titane, Kiklope, Gigante i druge, koji su se medjusobno okrutno borili za vlast. Iz njihovih ispričanih života su nastajali mitovi. Mašta starih Grka svojim bogovima daje ljudski lik i tako naseljava prirodu mnogobrojnim mitskim bićima. Ona na različite načine utiču na ljude, njihov život i sudbinu, istih su svojstava kao i ljudi, ali su besmrtni.
Najstariji mitovi
urediGotovo svaka oblast na svijetu ima svoje mitove. Neke mitologije, kao što su rimska i grčka, postale su opće prihvaćene i popularne. Imena nekih mitoloških likova iz tih mitologija su iskorišteni i u astronomiji za imenovanje novootkrivenih planeta ili galaksija. Područje Mezopotamije se smatra područjem prve civilizacije. Prvi stanovnici Mezopotamije bili su Sumeri (svoju zemlju su zvali Sumer). Na ta područja su se naselili 3500. g. p. n. e. Sumeri su bili prvi pismeni ljudi (klinasto pismo). Sačuvano je hiljade pločica sa zapisima o njihovom životu i vjerovanju u bogove. Mitove i legende su pisali u stihovima.
Sumersku kulturu naslijedilo je najpoznatije carstvo Bliskog Istoka- Babilon. Tada se javljaju mitovi koji veličaju državu i bogove. Najpoznatiji njihovi mitovi su:
- Mit o potopu (koji će dosta uticati na kasnije monoteističke religije)
- Mit o Gilgamešu (o kralju grada Uruka koji je bio 2/3 božanstvo a 1/3 čovjek)
Oba mita su pisana u spjevu.
Moderni mitovi
urediNajboli primjeri moderne mitologije donose popularne televizijske i književne serije kao što su Zvjezdane staze koje je stvorio Gene Roddenberry, Ratovi zvjezda koji je osmislio George Lucas, Gospodar prstenova, koje je napisao J.R.R. Tolkien ili Tarzan. Ove priče imaju snažne mitološke aspekte koji se nekada razviju u duboke i zapletene filozofske sisteme. Ovi primjerci nisu mitologija, ali sadržavaju mitološke teme koje, na neke ljude, imaju psihološki efekat.
Gospodar prstenova
urediDŽ.R.R. Tolkin je kroz Silmarilion i Gospodar prstenova koje je napisao cjelokupnu mitologiju. Gospodar prstenova daje odgovore i objašnjenja o postanku svijeta, ponešto govori o čovjeku i daje jednu alternativnu priču o nastanku svijeta, jedan novi uvid, novi način razmišljanja. Glavna simbolika koju priča jasno naglašava je simbolika prstena. Prsten simbolizira moć. Moć je predstavljena kao jedna od osnovnih ljudskih slabosti i najvećih iskušenja koju samo rijetki i čvrsti mogu savladati. Čovjek se pred iskušenjem moći vrlo lako slomi i ubrzo moć počne kontrolisati čovjeka, a ne obratno. Upravo zbog toga, priča nam predstavlja vrlo posebne junake - male ljude, hobite, s jasnom porukom da je i mali čovjek sposoban za velike stvari. Između ostalog, ova priča pokazuje i vrijednosti zajedničkog rada i prijateljstva. Glavni junak, Frodo Baggins, koji žrtvuje svoje tijelo kako bi bio izjeden iznutra od strane prstena, nikada ne bi uspio uništiti prsten da mu nije pomogao njegov vjerni prijatelj Sam Gamgee.
U modernom smislu fikcija može postići jedan nivo mitologije samo kada neki ljubitelji počnu vjerovati u ispričane priče, kao što je bio slučaj u filmu Blair Witch Project.
Slavenska mitologija
urediDopušta prepoznavanje korîjena raznom nazivlju, običajima i vjerovanjima usprkos potpunom napuštanju politeizma ali zajedničkom svim Slavenima.
Dobar vodič kroz kulturnu antropologiju i etnografiju. Pokazuje da u općem smislu mit o "slavenskoj duši" ima svoju realnu osnovu, što je nedavno pokazano u jednoj disertaciji na Sorboni odbranom teze o nadarenosti Južnih Slavena za učenje stranih jezika, ali i prepoznatljivog u stereotipima koji često diskvalificiraju cijele narode i služe u savremenim okolnostima za političku demagogiju i pothranjivanje nacionalizama.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Mitologija". Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 31. 1. 2023.
- ^ "myth | Definition, History, Examples, & Facts". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 1. 2021.
- ^ "Myth | Definition of Myth by Oxford Dictionary on Lexico.com also meaning of Myth". 4. 8. 2020. Arhivirano s originala, 4. 8. 2020. Pristupljeno 8. 2. 2023.
- ^ "mythos, n." 2003. In Oxford English Dictionary (3rd ed.). Oxford: Oxford University Press.
- ^ "-logy, comb. form." In Oxford English Dictionary (1st ed.). Oxford: Oxford University Press. 1903.
Vanjski linkovi
uredi- Encyclopedia Mythica Enciklopedija mitologije i legendi. Sadrži nazive mnogih bogova i drugih pojmova.
- Godchecker Jednostavna za korištenje lista raznih bogova (oko 1600)
- Using Mythic-Archetypal Approaches in the Language Arts. ERIC Digest. Arhivirano 6. 2. 2005. na Wayback Machine
- Slavenska mitologija
