Wikipedia

Psihologija

Psihologija je skup akademskih, kliničkih i industrijskih disciplina koje se bave proučavanjem, objašnjavanjem i predviđanjem ponašanja, razmišljanja, osjećaja (emocija), motivacije, ljudskih međuodnosa i njihovih potencijala.

Najvažniji pravci

uredi
  • Biheviorizam, pravac koji se počeo prepoznavati kao jedinstven početkom 20. stoljeća. Njegovim osnivačem se smatra John Watson, poznati američki psiholog. Korijen imena je zapravo u engleskoj riječi "behaviour", što znači ponašanje, i to je centar zanimanja i proučavanja ovoga pravca. Osnivač biheviorizma je smatrao, kao i njegovi sljedbenici, da bi psihologija trebala proučavati ponašanje kao nuspojavu svih unutrašnjih psihičkih dešavanja. Ovaj pravac karakteriše zanemarivanje svega što je subjektivno tj. svih unutrašnjih procesa i osjećaja i samo se koncentriše na ponašanje, odnosno na ono što je vanjsko i vidljivo.
  • Kognitivna psihologija se još naziva i strukturalističkom. Nastala je početkom 20. stoljeća. Predmet njenog zanimanja je sve ono što se dešava od ulaska informacije, odnosno od registrovanja, preko shvatanja i povratka informacije. Značajan predstavnik ovog pravca je Ž. Pijaže.
  • Psihoanaliza je jedan od najpoznatijih dinamičkih pravaca u psihologiji. Njegov osnivač i najvažniji predstavnik je Sigmund Freud. Sljedbenici ovog pravca vjeruju da nama upravljaju podsvjesni nagoni, najčešće seksualne prirode. Cilj psihoanalize je da nam pomogne da spoznamo unutrašnje potrebe, podsvjesne osjećaje te da ih se spoznajom oslobodimo u cilju vođenja zdravijeg i kvalitetnijeg života.
  • Geštalt je pravac koji je nastao kao odgovor na pretjerano cjepkanje psiholoških pravaca. Geštalt na njemačkom jeziku znači cjelina, što je nastalo jer se ovaj pravac zalaže da se sve proučava kao jedna cjelina, dakle i procesi i reakcija, jer tako i doživljavamo sve u našem organizmu, kao cjelinu.
  • Humanistička psihologija je pravac u kojem su najpoznatija i najzvučnija imena Abraham Maslow i Rogers, američki psiholozi.

Discipline

uredi

Pod jedinstvenim imenom psihologija možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. To su:

  • eksperimentalna psihologija - koja se bavi proučavanjem reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne. Najčešće primjenjivana metoda u ovom pravcu je eksperiment.
  • socijalna psihologija - koja proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s njihovom (ljudskom) okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, te ponašanje grupe kao cjeline.
  • klinička psihologija - koja proučava (i traži lijek za) patološke oblike ponašanja
  • ergonomija - koja proučava odnos čovjeka prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku.
  • životinjska ili ZOO psihologija koja postaje sve popularnija u svijetu, pa i kod nas. Dolazi do zaključaka izvodeći eksperimente na životinjama, a zatim te zaključke primjenjuje na ljude i ljudsko ponašanje.
  • razvojna psihologija proučava razne periode u razvoju čovjeka, od rođenja do smrti, te uticaje hormona na određeni period npr. uticaj hormona na ponašanje u klimaksu ili u adolescenciji.
  • pedagoška psihologija bavi se proučavanjem procesa učenja, te podizanjem motivacije u toku učenja.Također se zanima za saradnju roditelja i škole u cilju postizanja boljih rezultata kod učenika.

Psiholozi

uredi

Također pogledajte

uredi

Etika i etički principi

uredi

Etički principi i pravila u domenu psihologije su se vremenom značajno promijenili. Poneke poznate studije koje su se sprovodile na samim počecima psihologije kao znanosti, iako popularne i korisne, danas značajno krše etičke standarde. Američka psiholološka asocijacija (APA) je unaprijedila i usavršila skup etičkih principa i pravila koje je obavezno poštovati u ovoj profesiji.

Izvori

uredi
  • Baker, David B. (ed.). The Oxford Handbook of the History of Psychology. Oxford University Press (Oxford Library of Psychology), 2012. ISBN 978-0-19-536655-6
  • Brock, Adrian C. (ed.). Internationalizing the History of Psychology. New York University Press, 2006. ISBN 978-0-8147-9944-4
  • Cina, Carol. "Social Science for Whom? A Structural History of Social Psychology." Doctoral dissertation, accepted by the State University of New York at Stony Brook, 1981.
  • Cocks, Geoffrey. Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute, second edition. New Brunswick, NJ: Transaction Publishers, 1997. ISBN 1-56000-904-7
  • Forgas, Joseph P., Kipling D. Williams, & Simon M. Laham. Social Motivation: Conscious and Unconscious Processes. Cambridge University Press, 2005. ISBN 0-521-83254-3
  • Guthrie, Robert. Even the Rat was White: A Historical View of Psychology. Second edition. Boston, Allyn and Bacon (Viacon), 1998. ISBN 0-205-14993-6
  • Herman, Ellen. "Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States 1940–1970." Doctoral dissertation accepted by Brandeis University, 1993.
  • Hock, Roger R. Forty Studies That Changed Psychology: Explorations Into the History of Psychological Research. Fourth edition. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall, 2002. ISBN 978-0-13-032263-0
  • Morgan, Robert D., Tara L. Kuther, & Corey J. Habben. Life After Graduate School in Psychology: Insider's Advice from New Psychologists. New York: Psychology Press (Taylor & Francis Group), 2005. ISBN 1-84169-410-X
  • Severin, Frank T. (ed.). Humanistic Viewpoints in Psychology: A Book of Readings. New York: McGraw Hill, 1965. ISBN
  • Shah, James Y., and Wendi L. Gardner. Handbook of Motivation Science. New York: The Guilford Press, 2008. ISBN 978-1-59385-568-0
  • Wallace, Edwin R., IV, & John Gach (eds.), History of Psychiatry and Medical Psychology; New York: Springer, 2008; ISBN 978-0-387-34708-0
  • Weiner, Bernard. Human Motivation. Hoboken, NJ: Taylor and Francis, 2013. ISBN 978-0-8058-0711-0
  • Weiner, Irving B. Handbook of Psychology. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons, 2003. ISBN 0-471-17669-9
    • Volume 1: History of Psychology. Donald K. Freedheim, ed. ISBN 0-471-38320-1
    • Volume 2: Research Methods in Psychology. John A. Schinka & Wayne F. Velicer, eds. ISBN 0-471-38513-1
    • Volume 3: Biological Psychology. Michela Gallagher & Randy J. Nelson, eds. ISBN 0-471-38403-8
    • Volume 4: Experimental Psychology. Alice F. Healy & Robert W. Proctor, eds. ISBN 0-471-39262-6
    • Volume 8: Clinical Psychology. George Stricker, Thomas A. Widiger, eds. ISBN 0-471-39263-4

Dalje čitanje

uredi
  • Badcock, Christopher R. (2015). "Nature-Nurture Controversy, History of". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 340–344. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Cascio, Wayne F. (2015). "Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 879–884. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Chryssochoou, Xenia (2015). "Social Psychology". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 532–537. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Deakin, Nicholas (2015). "Philosophy, Psychiatry, and Psychology". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 31–36. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Demetriou, Andreas (2015). "Intelligence in Cultural, Social and Educational Context". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 313–322. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Gelso, Charles J. (2015). "Counseling Psychology". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 69–72. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Henley, Tracy B. (2015). "Psychology, History of (Early Period)". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 406–411. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Knowland, Victoria C.P.; Purser, Harry; Thomas, Michael S.C. (2015). "Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 354–360. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Louw, Dap (2015). "Forensic Psychology". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 351–356. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • McWilliams, Spencer A. (2015). "Psychology, History of (Twentieth Century)". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 412–417. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Pe-Pua, Rogelia (2015). "Indigenous Psychology". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 788–794. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Peterson, Roger L.; Peterson, Donald R.; Abrams, Jules C.; Stricker, George; Ducheny, Kelly (2015). "Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 517–523. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Poortinga, Ype H. (2015). "Cross-Cultural Psychology". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 311–317. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Spinath, Frank M.; Spinath, Birgit; Borkenau, Peter (2015). "Developmental Behavioral Genetics and Education". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 320–325. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Smith, Edward E. (2015). "Cognitive Psychology: History". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 103–109. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2. ISBN 978-0-08-097087-5.
  • Staerklé, Christian (2015). "Political Psychology". International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences. str. 427–433. doi:10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8. ISBN 978-0-08-097087-5.

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Psihologija
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Psihologija&oldid=3495490"