Hemofilija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Hemofilija je sklonost krvarenju, vrsta hemoragične dijateze koja se najčešće recesivno nasljeđuje. Od klasične hemofilije oboljevaju isključivo muškarci, dok su žene konduktori (tj. prenose bolest na svoje sinove).
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a3/XlinkRecessive.jpg/300px-XlinkRecessive.jpg)
Uzrok bolesti je nedostatak u krvnoj plazmi posebne bjelančevine, nazvane antihemofilijski globulin (AHG), koja je potrebna za zgrušavanje krvi. Glavni simptom hemofilije je krvarenje koje se veoma teško zaustavlja, a može biti vanjsko (već kod lagane povrede, kod vađenja zuba) i unutrašnje (npr. u zglob ili mišiće).
U novije vrijeme otkriveni su neki oblici hemofilije koji nisu nasljedni. Kao uzrok takvih oblika bolesti navode se plazmatska tromboplastinska komponenta (PTC) i prethodnik plazmatskog tromboplastina (PTA), također tvari potrebne za koagulaciju krvi.[nedostaje referenca]