Estonski jezik
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Estonski jezik (estonski: eesti keel; izgovor: [eːsti keːl]) jeste službeni jezik u Estoniji. Govori ga oko 1,1 milion ljudi u ovoj državi uz desetke hiljada u raznim migrantnim zajednicama. Pripada baltofinskoj grani uralske jezičke porodice.
Estonski jezik eesti keel | |
---|---|
Države govorenja | ![]() |
Regije govorenja | Evropa |
Broj govornika | 1,3 miliona |
Jezička porodica | uralski
|
Sistem pisanja | {{{sistem pisanja}}} |
Službeni status | |
Regulatori | Institut za estonski jezik (poluslužbeno) |
Jezički kod | |
ISO 639-1 | et |
ISO 639-2 | est |
ISO 639-3 | est |
Također pogledajte: Jezik | Spisak jezika |
Jedna posebna osobina ovog jezika koja je privukla veliko zanimanje lingvista jest ono što se tradicionalno posmatralo kao tri stepena fonemske dužine: kratki, dugi i "predugi", tako da se riječi /sɑdɑ/, /sɑˑdɑ/ i /sɑːdɑ/ međusobno razlikuju. U stvarnosti, razlika nije čisto u fonemskoj dužini i još se raspravlja o fonološkom mehanizmu koji leži iza svega.
Historija Uredi
Dva različita historijska estonska jezika (nekad su se smatrali dijalektima), sjevernoestonski i južnoestonski jezik, zasnovani su na precima migracije modernih Estonaca na područje današnje Estonije u najmanje dva talasa; obje grupe govorile su značajno različitim baltofinskim narječjima.[1] Moderni standardni estonski razvio se iz dijalekata sjeverne Estonije.
Činjenica da je Estonija nakon Sjevernih krstaških ratova bila pod dominacijom Danske, Njemačke, Švedske i Rusije značajno je usporila razvoj autohtone pismenosti u Estoniji.
Najstariji pisani spomenik baltofinskih govora u Estoniji datira iz 13. vijeka. Originates Livoniae u Hronikama Henrika Latvijskog sadrži estonske toponime, riječi i fragmente rečenica.
Primjer iz jezika Uredi
1. član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima na estonskom:
Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim.
("Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.")
Važnije riječi i izrazi Uredi
|
|
Reference Uredi
- ^ Rannut, Mart (2004). "Language Policy in Estonia" (PDF). Noves SL. Revista de Sociolingüística. Arhivirano s originala (PDF), 3. 7. 2010. Pristupljeno 27. 2. 2009. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|coauthors=
(pomoć) - ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 14. 10. 2007. Pristupljeno 18. 4. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Commons ima datoteke na temu: Estonski jezik |
Nedovršeni članak Estonski jezik koji govori o lingvistici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.